LEVČENKO: Putin će nastaviti plašiti Donalda Trumpa kako bi ovaj shvatio kakve ‘prijetnje’ predstavlja Rusija

Autor:

23.05.2024., Zagreb - Oleksandr Levchenko, bivsi ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj. 

Photo Sasa ZinajaNFoto

Saša Zinaja/NFOTO

Bivši ukrajinski veleposlanik Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je novi ruski napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine, kao i telefonski razgovor između Olafa Scholza i Vladimira Putina.

“Rusija je 17. studenog ove godine pokrenula masivni kombinirani napad na objekte energetske infrastrukture Ukrajine. Lansirano je 120 projektila i 90 jurišnih bespilotnih letjelica Shahed-136. Bilo je 8 aerobalističkih projektila Kinzhal, 1 hipersonična krstareća raketa Zircon, 101 krstareća raketa Kh-101, 1 balistička raketa Iskander-M, 4 antiradarske krstareće rakete Kh-22, 5 vođenih zračnih bombi Kh-59. Ukrajinske snage protuzračne i raketne obrane oborile su 7 aerobalističkih projektila Kh-47 Kinzhal, 1 hipersoničnu krstareću raketu Zircon, 85 krstarećih raketa Kh-101, 4 proturadarske krstareće rakete Kh-22, 5 vođenih zračnih bombi Kh-59 i 42 jurišna drona.

Još 41 ruska jurišna bespilotna letjelica prizemljena je proturadarskom borbom, a još dvije bespilotne letjelice bile su prisiljene vratiti se u Rusiju i na privremeno okupirana područja Ukrajine. Dakle, 17 raketa od 120 i 5 udarne bespilotne letjelice od 90 su postigle svoje ciljeve, a čak su i one oštetile ukrajinski energetski sustav. Stoga je ovaj napad postao još jedan čin zračnog terora nad civilnim stanovništvom Ukrajine, koji traje od početka invazije u punom obimu. Pokušaji izazivanja energetske i humanitarne katastrofe u Ukrajini nastavak su genocidne politike Moskve. Ruski raketni teror u potpunosti opovrgava izjave Kremlja o spremnosti na mirno rješenje.

Trideset sati prije brutalnog ruskog raketnog napada kancelar Olaf Scholz razgovarao je telefonom s Vladimirom Putinom. U jednosatnom razgovoru Scholz je osudio rusku agresiju na Ukrajinu i pozvao Putina da je zaustavi i povuče okupacijske snage s ukrajinskog teritorija. Napomenuo je da bi bila iluzija da Putin vjeruje da će njemačka i europska potpora oslabiti. “Razgovor je bio vrlo detaljan, ali je pridonio spoznaji da se malo toga promijenilo u pogledima ruskog predsjednika na rat – a to su loše vijesti”, rekao je Scholz. U međuvremenu, kancelar vjeruje da je poslao važnu poruku uoči sastanka G20. Uostalom, šefi njemačke vlade će na summitu G-20 u Brazilu pokrenuti pitanje rata u Ukrajini i raspoređivanja sjevernokorejskih snaga. Na G20, Olaf Scholz planira se sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kako bi izvršio pritisak na kineskog čelnika da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju i Sjevernu Koreju kako bi izbjegao daljnju eskalaciju rata.

TOTALNI ŠOK Francuska i Njemačka ostaju bez novca. Slijedi li politička paraliza?

Nakon telefonskog razgovora Kremlj je objavio da su Putin i Scholtz “točno i iskreno” razmijenili mišljenja o situaciji u Ukrajini. Tamo su ponovili ruske priče da je ruska agresija punih razmjera navodno “postala izravna posljedica dugogodišnje agresivne politike NATO-a usmjerene na stvaranje antiruskog mostobrana na ukrajinskom teritoriju” zbog “ignoriranja interesa” Ruske Federacije u polju sigurnosti. Pritom je Putin primijetio da zemlja agresor navodno “nikad nije odbila” i kao i do sad je otvorena za nastavak pregovora, a njeni prijedlozi su “dobro poznati”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron također nije isključio mogućnost telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom. U kontekstu nedavnog raketnog napada u Ukrajini, Macron je rekao da Putin “nije zainteresiran za mir” i da “nije spreman pregovarati”. U tom kontekstu, istaknuo je potrebu ispunjavanja obveza za potporu Ukrajini, posebice nabavu oružja i opreme za vođenje neprijateljstava. Britanski premijer Keir Starmer, komentirajući telefonski poziv Olafa Scholza vladaru Kremlja, rekao je da je na njemačkom kancelaru s kim će razgovarati. Sam Starmer rekao je da ne planira razgovarati s Putinom.

Kanadski premijer Justin Trudeau smatra da je telefonski razgovor kancelara s ruskim diktatorom primjeren, jer je potrebno stalno imati otvorene kanale komunikacije s Kremljom. Varšava ima drugačije mišljenje. “Posljednji raketni napad, jedan od najvećih u ovom ratu, pokazao je da telefonska diplomacija ne može zamijeniti stvarnu podršku Ukrajini cijelog Zapada”, rekao je poljski premijer Donald Tusk. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zamolio je Scholza da ne zove Putina jer bi mu to samo pomoglo jer bi mu se smanjila izolacija. Istodobno, to “neće donijeti mir, jer će Putin jednostavno ponoviti laži koje je godinama govorio, stvarajući iluziju da više nije u izolaciji”.

‘ESKALACIJA BEZ PRESEDANA’ Slovačka i Mađarska protiv odluke Bidena da Ukrajini dopusti napade duboko u Rusiji

Zelenski je Scholzov poziv Putinu nazvao “Pandorinom kutijom”. “Sad mogu biti drugi razgovori, drugi pozivi. Samo puno riječi. A to je upravo ono što Putin želi već duže vrijeme: za njega je izuzetno važno da olabavi svoju izolaciju”, istaknuo je predsjednik Ukrajine. Komentirajući telefonski razgovor njemačkog kancelara Olafa Scholza s Putinom, finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen rekla je da takvi pozivi ne bi dali rezultata, čak ni da su koordinirani. “Najvažnije je shvatiti da se ne trebamo natjecati za pozornost Kremlja”, istaknula je Valtonen. Zapad treba djelovati zajednički, ali nužno u koordinaciji s Ukrajinom, a ne samo sa SAD-om. Šef europske diplomacije ne vidi znakove spremnosti ruskog predsjednika za pregovore. “Putin na svaki pokušaj pregovora odgovara snažnim napadom na civilnu infrastrukturu. Bio je to najjači napad u posljednjih nekoliko mjeseci. Dakle, ne izgleda kao da je spreman pregovarati – baš suprotno”, rekao je Josep Borrell. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine nazvalo je jedan od najvećih ruskih zračnih napada u Ukrajini “pravim odgovorom ratnog zločinca Putina svima koji su ga nedavno zvali i posjetili”.

Raketni napad na Ukrajinu 17. studenog također je svojevrsna poruka Putina Donaldu Trumpu iz koje se vidi da namjerava razgovarati s 47. predsjednikom SAD-a. Putin će nastaviti plašiti Donalda Trumpa kako bi ovaj shvatio kakve “prijetnje” predstavlja Rusija i da s njom treba pregovarati i pod kojim uvjetima koji su povoljni za Moskvu. Za sad nitko od političara bliskih Trumpu nije komentirao posljednji ruski raketni napad na ukrajinski narod. Čak i pričljivi Elon Musk šuti. Jasno je da je Trumpovo okruženje zastalo kada je čulo da Rusi koriste aerobalističke projektile Kinzhal i hipersonične projektile Zircon. Doista, ovo je strašno oružje, a Ukrajinci su oborili gotovo sve te projektile.

Samo dajte Kijevu više opreme za protuzračnu i proturaketnu obranu, će gotovo sve rakete biti oborene. Tada će se drskost Putinova ponašanja jednostavno otopiti pred našim očima. Uostalom, stabilan i pravedan mir može se postići samo vojnim jačanjem Ukrajine. I nakon svega, Kremlj je, nezadovoljan rezultatima masovnog raketnog napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, dodatno pogodio stambene zgrade u Odesi i Sumiju, gdje su mnogi ubijeni i ranjeni. Pogađanje stambenih četvrti Putinov je zaštitni znak. Pa je li Scholz trebao voditi razgovore kako bi ubojica iz Kremlja prestao ubijati mirne ljude? Moskva samo nastavlja ubijati nevine kako bi Zapad i Ukrajina molili za pregovore. Nisu li to neki zapadni partneri još ne shvatili na kraju treće godine rata? Ubojicu ne treba moliti, nego kazniti.”

POZDRAVILA BIDENOVU ODLUKU Baerbock: ‘Ukrajinci moraju izravno uništavati lansirna mjesta’

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.