Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u srijedu je za nacional.hr analizirao sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kojeg su sazvale Sjedinjene Države, ali i problem opskrbe Rusije sjevernokorejskim projektilima.

Sjedinjene Države sazivaju za 10. siječnja ove godine sastanak Vijeća sigurnosti UN-a na kojem se raspravlja o problemu opskrbe Rusije sjevernokorejskim projektilima. Već je potvrđeno da Moskva balističkim projektilima iz Sjeverne Koreje napada ukrajinske gradove. Rusija je postala ovisna o stranim isporukama streljiva, a teroristički i diktatorski režimi su se pretvorili u pokrovitelje ruske agresije na Ukrajinu.

Kijev je zahvalan Sjedinjenim Američkim Državama na potpori u Vijeću sigurnosti UN-a i drugim međunarodnim platformama u identificiranju, razotkrivanju i suprotstavljanju pokušajima Moskve da se naoruža za vođenje agresivnog rata. Sjevernokorejski režim pribjegao je eskalaciji na liniji razgraničenja s Južnom Korejom i otvoreno prijeti ratom zemljama azijsko-pacifičke regije.

Istovremeno, Rusija otvoreno zanemaruje svoje dužnosti stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a: ona predvodi agresiju i pomaže u pripremi drugih diktatorskih režima za nove agresivne ratove. S tim u vezi, šefovi ministarstava vanjskih poslova 47 zemalja u zajedničkoj su izjavi osudili sjevernokorejsku isporuku balističkih projektila Rusiji. Priopćenje su zasebno potpisali predstavnici SAD-a, Velike Britanije, Australije, Njemačke, Kanade, kao i Europske unije.

Navodi se da prijenos tog oružja povećava patnju ukrajinskog naroda, podupire ruski agresivni rat i potkopava globalni režim neširenja oružja. Ruska uporaba sjevernokorejskih balističkih projektila u Ukrajini također daje DNRK-u vrijedne tehničke i vojne informacije, a prijenos balističkih projektila, zajedno s drugim oružjem i srodnim materijalima, iz DNRK-a u Rusiju krši brojne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Osim toga, u dokumentu se navodi da dok Rusija lansira valove projektila i bespilotnih letjelica protiv ukrajinskog naroda, podrška Ukrajini će se nastaviti.

Ministri vanjskih poslova 47 zemalja pozvali su DNRK da odgovori na brojne i iskrene ponude za povratak diplomaciji, kao i politici trajnog mira na Korejskom poluotoku, te pozvali DNRK i Rusiju da se pridržavaju relevantnih sigurnosnih odredbi UN-a i odmah obustavljaju sve radnje koje ih krše. U međuvremenu su ruski okupatori ponovno upotrijebili nekoliko balističkih projektila iz Sjeverne Koreje protiv Ukrajine. To se dogodilo 6. siječnja te 29. prosinca i 2. siječnja. To je rekao visoki predstavnik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Prema D. Kirbyju, SAD još uvijek procjenjuje posljedice ovih udara.

10. siječnja održava se i sastanak Vijeća Ukrajina-NATO. Saziva se u kontekstu intenziviranja masovnih ruskih raketnih napada na mirne ukrajinske gradove. Planiran je sastanak na razini veleposlanika u Bruxellesu. NATO je naglasio da su napadi osvajača još jedna demonstracija pokušaja ruskog diktatora Vladimira Putina da slomi odlučnost Ukrajine, ali neće uspjeti. Savez nastavlja podržavati pravo Ukrajine na samoobranu od ruskog agresorskog rata.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba istaknuo je da bi glavna tema sastanka trebala biti jačanje sposobnosti ukrajinske protuzračne obrane, nabava modernih proturaketnih obrambenih sustava i streljiva za njih. Riječ je o osiguravanju redovitih isporuka projektila za sustave Patriot, IRIS-T, NASAMS i druge. Uostalom, što je ukrajinska protuzračna obrana uspješnija, to je manja vjerojatnost da će ruska raketa ili dron slučajno uletjeti u granični zračni prostor NATO-a. Vijeće Ukrajina-NATO sastaje se u Bruxellesu kao odgovor na nedavnu eskalaciju ruskih napada, koji su pogodili Ukrajinu, ubivši desetke ljudi. Ukrajina je zatražila od saveza da se sastane kako bi razgovarali o protuzračnoj obrani nakon što je Moskva napala Kijev, Harkov i druge gradove kombinacijom bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje i vala krstareći i balističkih projektila.

U međuvremenu se u Njemačkoj vode pregovori o isporuci krstareći projektila Taurus Ukrajini. Od početka punog rusko-ukrajinskog rata Njemačka je od jedne od najsuzdržanijih zemalja u opskrbi Ukrajine oružjem pretvorila u jednu od predvodnica vojne pomoći Kijevu. Ukrajini su potrebni projektili dugog dometa za odbijanje ruske agresije i zaštitu ukrajinskih gradova, njihovih stanovnika i infrastrukture. Prisutnost projektila Taurus u službi obrambenih snaga Ukrajine omogućit će učinkovito uništavanje ruskih vojnih ciljeva i uništavanje neprijateljske logistike, posebno na Krimu, što će zauzvrat omogućiti stjecanje prednosti na frontu.

Prijenos Taurusa u Ukrajinu pomoći će da se izbjegne produljenje rata, čime će se spriječiti prijetnje slabljenja istočnog krila NATO-a i nove runde ruske agresije, posebno protiv Moldavije i baltičkih država. Njemačka priznaje Ukrajini zakonsko pravo da se brani od ruske agresije, zbog čega mnogi u Bundestagu smatraju da Ukrajina treba imati Taurus za gađanje ciljeva čak i u Ruskoj Federaciji.

Taurus je iz obitelji njemačko-švedskih krstareći projektila zrak-zemlja dugog dometa dizajniranih za visokoprecizne udare i uništavanje visoko zaštićenih i duboko smještenih ciljeva, bez ulaska zrakoplova nosača u zonu protuzračne obrane protivnika.