Prijetnja izravnog ulaska oružanih snaga Bjelorusije u rat na strani Rusa visi nad sjeverom Ukrajine od 24. veljače 2022., od početka velike ruske invazije na Ukrajinu, uključujući i od područja Bjelorusije.

Nije potpuno isključena ni mogućnost ponovnog kopnenog napada na Kijev s bjeloruske strane, što je jedan od scenarija o kojima je ukrajinska strana stalno prisiljena voditi računa.
Istodobno, bjeloruska propaganda pokušava promovirati imidž “moćnih oružanih snaga Bjelorusije”, koje su navodno spremne boriti se protiv gotovo cijelog istočnog krila NATO-a i mogu probiti Suvalki koridor, koji odvaja teritorij Bjelorusije od Kalinjingradske oblasti Ruske Federacije.

Državni granični odbor Bjelorusije izjavio je neki dan da je primijetio povećanje grupiranja ukrajinskog vojnog osoblja na granici, posebno u zoni odgovornosti Žitomirskog graničnog odreda, kao da je grupiranje ukrajinskih oružanih snaga, posebno snaga specijalnih operacija i specijalnih jedinica Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine, povećavao se.

Stoga, kažu, granična služba Republike Bjelorusije na granici s Ukrajinom obavlja svoju dužnost u pojačanom režimu, te upozorava da će sve provokacije, kakve se nikada nisu događale na bjeloruskoj granici, biti odmah zaustavljene. Državna granična služba Ukrajine odmah je reagirala na takvu izjavu, navodeći da Kijev brani i da će braniti svoje teritorije od napada, za razliku od Bjelorusije koja je, unatoč svim uvjeravanjima ukrajinske strane, u potpunosti podržala Rusiju u neizazvanom ratu, a 24. veljače 2022. je izvršila najnižu provokaciju dopustivši ruskim trupama da uđu u Ukrajinu sa svog teritorija. Dakle, sve dok se Bjelorusija slaže s agresivnim djelovanjem Kremlja, ovaj će smjer ostati opasan za Ukrajinu.

Očito je da je izjava bjeloruskih graničara banalan izgovor za početak u Bjelorusiji 21. lipnja ove godine iznenadne provjere spremnosti za izvršavanje zadaća vojnih postrojbi Oružanih snaga. U provjeru su uključene vojne postrojbe i postrojbe operativnih zapovjedništava, snage za specijalna djelovanja, raketne postrojbe i topništvo, zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Inspekcije se provode na vježbalištima i terenima u regiji Brest i oblasti Gomel, odnosno područjima koja graniče s Ukrajinom.

Istodobno, Minsk je već 7. svibnja ove godine optužio Ukrajinu za koncentraciju trupa na granici, a potom je započeo inspekciju nosača nuklearnog oružja. 11. lipnja Bjelorusija je zajedno s Rusijom ušla u drugu fazu ove provjere, razrađujući pripreme za zajednički nuklearni udar. Tada je A. Lukašenko izjavio da Bjelorusija ne želi ratovati i ne želi tuđu zemlju, već se sprema za rat. Osim toga, Bjelorusija se priprema za srpanjske vježbe snaga teritorijalne obrane, a krajem srpnja u Bjelorusiji će se održati vježbe mobilizacije.

Suvremene oružane snage Republike Bjelorusije naslijedile su opremu i strukturu Bjeloruskog vojnog okruga SSSR-a. U miru bjeloruska vojska broji 75.000 vojnika. Postoji 48.000 bjeloruskih vojnika u borbenim jedinicama plus na drugim poslovima. 60% bjeloruske vojske su vojnici po ugovoru. Osnovu sadašnje bjeloruske vojske čine četiri mehanizirane brigade, dvije padobranske brigade, kao i Snage za specijalne operacije.

Osim toga, Oružane snage Bjelorusije imaju dvije topničke brigade, četiri raketne protuzračne brigade i tri raketne pukovnije protuzračne obrane, jednu raketnu i jednu raketno-topničku brigadu. Zračne snage su koncentrirane u tri glavne zračne baze (Baranovići, Lida i Mačulišči) i objedinjene u jednu strukturu sa snagama protuzračne obrane, snagama proturaketne obrane i snagama radio-inženjerije. Bjelorusija ima svoju teritorijalnu obranu. Formalno, zemlja ima 1276 tenkova, no velika većina njih je na konzervaciji. U upotrebi je samo 446 tenkova T-72B sovjetske proizvodnje i moderniziranih T-72B3. Snimljeni su vlakovi dekonzerviranih bjeloruskih tenkova koji su poslani u Rusiju. Osim tenkova, mehanizirane jedinice opremljene su borbenim vozilima pješaštva koja su razvijena u SSSR-u od 1970-ih. Njih nekoliko stotina. Deseci takvih vozila (BMP-2) poslani su Rusima 2022. godine.

Najpoznatiji suvremeni razvoj bjeloruske obrambene industrije je “analog HIMARS” – raketni sustav Polonez-M dometa do 300 km, koji je nastao u suradnji s Kinom. Koristi kineske rakete A200 i A300. Oružane snage imaju šest takvih kompleksa. U posljednje dvije godine bjeloruska vojska je od Rusije dobila moderne proturaketne sustave S-400, balističke rakete Iskander-M, kao i taktičko nuklearno oružje. Raketni kompleksi Iskander-M mogu biti nositelji nuklearnog oružja, kao i modernizirani jurišni zrakoplovi Su-25. S “Iskanderami-M”, čiji domet doseže 500 km, opasnost od uporabe taktičkog nuklearnog oružja proteže se ne samo na susjednu Poljsku i baltičke zemlje, već i na Rumunjsku, Mađarsku, Slovačku i veći dio Ukrajine. Odnosno, nuklearno oružje u Bjelorusiji s odgovarajućim nosačima geopolitički je izazov kojim se Rusija služi.

Time je Moskva prekršila nekoliko temeljnih sporazuma o neširenju raketa određenog dometa. Ali pitanje je hoće li se bjeloruski diktator usuditi slijediti upute Moskve i započeti vojne operacije protiv Ukrajine. Službenom Minsku to uopće ne treba, ali Kremlj neprestano ucjenjuje Lukašenka preko svog brojnog lobija u Bjelorusiji. Korak prema ratu može biti koban za službeni Minsk, ali će uvelike zakomplicirati situaciju za Ukrajinu.

Dakle, postoji li mogućnost da Bjelorusija izravno uđe u rat? Da, takva mogućnost postoji. Zato Ukrajina uz granicu drži odgovarajuće snage za odvraćanje, ali nikako za napad.