Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko analizirao je u srijedu za nacional.hr aktualnu situaciju u Ukrajini, a osvrnuo se i na izjavu šefa ureda glavnog tajnika NATO-a Stiana Jensena.

Šef ureda glavnog tajnika NATO-a Stian Jensen sugerirao je da bi Ukrajina mogla postati članica Saveza u zamjenu za odricanje od dijela svog teritorija. To je tijekom debate u norveškom gradu Arendalu izjavio Stian Jensen. Na pitanje novinara smatra li NATO da bi Ukrajina trebala ustupiti teritorij kako bi postigla mir s Rusijom i buduće članstvo u NATO-u, Jensen je primijetio da je rasprava o budućem statusu već u tijeku te da druge zemlje pokreću pitanje ustupanja teritorija Rusiji. “Ne kažem da to mora biti tako. Ali možda je moguće”, dodao je Jensen.

Odmah je stigla reakcija Kijeva

Kijev je službeno odmah reagirao. Ne raspravlja se o pitanju promjene teritorijalnog integriteta Ukrajine. Ukrajina, poput NATO-a, ne trguje svojim teritorijima i građanima. O sigurnosti nekih Ukrajinaca ne može se odlučivati ​​na račun ostalih koji su ostali pod okupacijom i čiji su životi, zdravlje i sloboda ugroženi od strane okupatora. Rusija za početak rata ne zaslužuje ohrabrenje za zauzimanje novih teritorija, nego kaznu, odmazdu i iskupljenje. U suprotnom bit će loš primjer za svi potencijalni osvajači u svijetu.

Svjesno ili nesvjesno, sudjelovanje dužnosnika NATO-a u oblikovanju narativa o mogućnosti da se Ukrajina odrekne dijela svojih teritorija ide na ruku Moskvi. Umjesto toga, u interesu je euroatlantske sigurnosti razgovarati načini za ubrzanje pobjede Ukrajine i njezino stjecanje punopravnog članstva u NATO-u. Nerazumnu izjavu Stiana Jensena već je iskoristio Putinov zamjenik u Vijeću sigurnosti Ruske Federacije D. Medvedev, koji je izjavio da su sva područja Ukrajine pod znakom pitanja. Stoga će Ukrajinci morati preseliti svoj glavni grad negdje u Lavov jer Kijev je bio glavni grad države Rus. Ovog neznalicu iz Kremlja treba još jednom podsjetiti da sadašnji Rusi imaju samo neizravan odnos s državom Kijevska Rus.

Samit Međunarodne krimske platforme

Titularni narod ove države bila su slavenska plemena koja su živjela na području moderne Ukrajine, isključujući moderne južne regije, od prvog stoljeća nove ere. Područja moderne europske Rusije, koja su bila dio države Rus, koja je okupirala vojska Kijeva, naseljavala su lokalna ugro-finska plemena i Slaveni koji su na te prostore stigli tek u 8. stoljeću iz Poljske, koji su nisu etnički povezani sa Slavenima koji su živjeli na području gradova Kijeva, Černigova, Perejaslava, Galiča i Volodimira u Volinju. Upravo su ti Slaveni bili titularni narod države Rus. A povijesna domovina Medvedeva, kao i Putina, su močvare oko moderne Moskve i Sankt Peterburga. To su nedvojbeni povijesni teritoriji moderne Rusije.

Dana 23. kolovoza 2023. u Ukrajini će se održati treći summit Međunarodne krimske platforme. Ruska agresija na Ukrajinu započela je 2014. s Krimom pa će oslobađanje poluotoka značiti i kraj rusko-ukrajinskog rata. Eskalacija ruske agresije nakon 2014. godine postala je moguća jer je svijet neprimjereno reagirao na okupaciju i nezakonitu aneksiju Krima od strane Ruske Federacije. Ukrajina ima pravo koristiti sva konvencionalna sredstva za zaštitu svoje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta. Deokupacija Krima vratit će zakonitost, sigurnost, gospodarske i socijalne perspektive za stanovništvo ovog područja. Samo će ukrajinska kontrola nad Krimom jamčiti sigurnost u Azovsko-crnomorskoj regiji i preduvjet je za korištenje punog potencijala međunarodne suradnje u crnomorskim zemljama. Prvi Rusi pojavili su se na Krimu tek krajem 18. stoljeća. nakon što ga je zauzela ruska vojska. Pritom su etničkom većinom na poluotoku postali tek nakon što je Kremlj u svibnju 1944. naredio prisilnu zločinačku deportaciju cjelokupnog krimsko tatarskog naroda i ostalih autohtonih i starosjedilačkih naroda Krima.

Pobjeda Ukrajine dogodit će se prije ili kasnije

Kako bi se teritorij poluotoka konačno vratio u državno-pravno polje, Ukrajini mora biti pružena potrebna vojna i tehnička pomoć demokratskih zemalja i država članica NATO-a. Ukrajina je zahvalna na iznimno važnoj potpori svojih partnera. Suradnja u različitim formatima u vojnoj sferi, bilateralna i multilateralna, pokazala je jedinstvo civiliziranog svijeta protiv terorističkog režima Ruske Federacije. Ukrajina je sposobna pobijediti i to će se dogoditi prije ili kasnije. Ali što se prije osigura potrebno oružje, to se više života može spasiti. Ukrajinci su visoko motivirani: brzina svladavanja najnovijih modela zapadnog oružja i njihova učinkovita uporaba na frontu iznenađuje partnere. Projektili srednjeg dometa Taurus (Njemačka) i ATACMS (SAD) mogu ubrzati protuofenzivu. Kijev je već izrazio obvezu da ih neće koristiti na teritoriju Rusije. Ukrajina također treba steći nadmoć na nebu, tako da osiguranje F-16 lovaca može značajno doprinijeti ovom cilju. Opskrba Ukrajine oružjem ulaganje je u budući pravedan i stabilan svjetski poredak. Štoviše, najtežu misiju već su preuzeli Ukrajinci koji žrtvuju svoje živote za novi i sigurni svjetski poredak.

​