Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u četvrtak je za nacional.hr analizirao izvješće Promatračke misije UN-a i nove napade na Harkov.

“Prije deset godina Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju o teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Bila je to prva rezolucija Opće skupštine UN-a, donesena tijekom ruske agresije na Ukrajinu, koju je podržalo sto zemalja. Rezolucija je potvrdila priznanje političke neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, osudila pseudo referendum na Krimu i pozvala na odustajanje od bilo kakvih pokušaja promjene granica Ukrajine uz prijetnju silom ili drugim nezakonitim metodama.

Od tad, većina zemalja svijeta, zastupljenih u Općoj skupštini UN-a, redovito izražava podršku Ukrajini u njezinoj pravednoj borbi protiv ruske agresije. Rusija sustavno krši međunarodno pravo i ignorira konsolidirani poziv svjetske zajednice da se vrati na pravno polje. Osim moralne podrške, Ukrajina dobiva značajnu materijalnu pomoć iz mnogih zemalja. Svijet ne pomaže Ukrajini samo iz simpatije ili velikodušnosti, već i radi obnove globalnog i pravednog međunarodnog poretka koji je Moskva narušila.

U međuvremenu, Promatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini objavila je još jedno, 38. izvješće o stanju ljudskih prava u Ukrajini za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 29. veljače 2024. godine. Misija UN-a zabilježila je pogubljenje najmanje 32 ukrajinska ratna zarobljenika od strane Rusa prošle zime. To je znatno više nego u bilo kojem od prethodnih razdoblja. Na temelju rezultata istraživanja puštenih iz ruskog zatočeništva, Misija UN-a utvrdila je da su Ukrajinci izloženi raznim brutalnim oblicima nasilja, uključujući i seksualno nasilje. Rašireni su slučajevi premlaćivanja, elektrošokova, prijetnji strijeljanjem, prisiljavanja na iscrpljivanje glađu i neadekvatnim uvjetima zatočenja, odbijanja pružanja medicinske pomoći. Rusija namjerno i sustavno zanemaruje norme međunarodnog humanitarnog prava u pogledu postupanja s ratnim zarobljenicima.

Dana 27. ožujka Rusi su napali Harkov navođenim zračnim bombama. Jedna osoba je poginula, 19 osoba je ozlijeđeno, među kojima i tromjesečna beba. Ovo je prva uporaba zračnih bombi protiv Harkova od 2022. godine, koje karakterizira velika snaga, a istovremeno niska preciznost. Napad je bio usmjeren na višekatnicu stambene zgrade. Oštećeno je najmanje 14 stambenih zgrada i srednja škola. Ruski agresor namjerno uništava drugi najveći grad Ukrajine – “stambeni blok za stambenim blokom”, kako je izjavio glavni ruski propagandist Solovjov. Prethodni napadi na Harkiv imali su za cilj onesposobiti energetsku infrastrukturu grada kako bi život njegovih stanovnika bio nepodnošljiv.

U pozadini ovih napada ruska propaganda prijeti planovima za napad na Harkiv s novom vojnom skupinom od 300.000 vojnika. Teror okupatora neće zastrašiti Harkiv. Grad je odolijevao neprekidnim napadima dvije godine. Istodobno, zračni napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine 22. ožujka postao je najveći tijekom cijelog rata. Pogođeno je do 50 posto elektroenergetskih objekata. Najgora situacija opet je u Harkovu. Rusi su uništili najveću termoelektranu u regiji Harkiv. Stotine tisuća potrošača ostalo je bez struje. Žrtve napada na ukrajinsku energetsku industriju prvenstveno su civili. Dakle, Rusija namjerno provodi terorističku taktiku, ignorirajući međunarodno humanitarno pravo. Energetske tvrtke ulažu napore da uspostave opskrbu električnom energijom u domovima Ukrajinaca.

Uspjeha već ima i u bliskoj budućnosti bit će moguće eliminirati deficit. Zahvaljujući obrambenim snagama, izbjegnuti su ruski planovi za energetski kolaps ove zime, kada su civili posebno osjetljivi na nestanak struje. Međutim, čak i s početkom proljeća, Rusija je pojačala svoj raketni teror protiv Ukrajine. U samo tjedan dana Rusi su napali Ukrajinu sa 190 raketa raznih tipova, 140 dronova Shahed i 700 navođenih zračnih bombi. Država agresor aktivno se koristi balističkim i hipersoničnim oružjem, kojim se ciljevi mogu dosegnuti iznimno brzo, ostavljajući malo vremena ljudima za traženje zaklona i bijeg. Ovi barbarski napadi primarno su usmjereni na energetske i kritične infrastrukturne objekte te stambene zgrade gusto naseljenih gradova, sa značajnim žrtvama i razaranjima, kao i katastrofama tehničkog karaktera u čitavim regijama.

Moderni zapadni sustavi protuzračne obrane sposobni su oboriti gotovo sve vrste ruskih projektila kojima Moskva napada Ukrajinu. Zahvaljujući njima spašeni su deseci, ako ne i stotine tisuća života. Ali raspoloživi moderni i učinkoviti sustavi protuzračne obrane, posebice američki “Patriot” ili europski SAMP-T, nisu dovoljni za zaštitu Ukrajine. Trenutne potrebe Ukrajine za ovim sustavima mnogo su veće od dostupnih. Osim toga, treba im više streljiva. Sustav MIM-104 “Patriot” nije oružje u oskudnim količinama, ali pitanje njegove isporuke Ukrajini ovisi isključivo o političkoj volji partnera Kijeva. Ukrajina je trenutno jedina zemlja na svijetu koja je gotovo svakodnevno izložena raketnim udarima. “Patriot” je potreban ovdje i sada, da zaštiti ljudske živote. Nedavno su protuzračne snage Ukrajine uz pomoć ovog sustava uništile 2 od 2 lansirane hipersonične balističke rakete “Cirkon”, kojima su Rusi s područja Krima napali Kijev.

Od početka rata ukrajinske snage protuzračne obrane oborile su više od 2000 ruskih krstareći i balističkih projektila, spasivši stotine tisuća života. Tijekom dvije godine rata punog razmjera, moć ukrajinskih sustava protuzračne obrane i vještina njihovih operatera značajno su porasli. Ukrajinski braniči neba sada su dokazali da su najbolji na svijetu. Međutim, Kremlj povećava broj i snagu raketnih napada na Ukrajinu. Rusija je sve više počela koristiti svoje najnovije hipersonične projektile protiv Ukrajinaca, uključujući Kindžal, Oniks i Cirkon. Suvremeni sustavi protuzračne obrane u Ukrajini još uvijek nisu dovoljni za pouzdano pokrivanje kritičnih infrastrukturnih lokacija. Stoga Kijev od saveznika traži da Ukrajini osigura dodatne sustave protuzračne obrane. Pitanje dostatne i pravovremene opskrbe protuzrakoplovnim streljivom također je od ključne važnosti, jer neprijatelj kontinuiranim napadima pokušava iscrpiti taj resurs”, napisao je.