Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u utorak je za nacional.hr analizirao stav mađarskog premijera Viktora Orbana o ulasku Ukrajine u Europsku uniju, kao i stav Ukrajine prema pravima manjina.

“Značajna pozornost koju Ukrajina posvećuje pitanjima osiguranja i zaštite prava manjina dokaz je prepoznavanja vrijednosti različitosti ukrajinskog društva, poštivanja svakog identiteta te pripadnosti ukrajinske kulture i svjetonazora europskoj obitelji. Ukrajina je potpisnica oba ključna multilateralna ugovora u okviru Vijeća Europe u području zaštite manjina i jezika: Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. Provedba međunarodnih obveza i provedba najboljih praksi i standarda vodeći računa o lokalnom kontekstu, pronalaženje ravnoteže između jačanja uloge državnog jezika kao jezika međunacionalnog razumijevanja i zaštite prava manjina, potpora jeziku kao kulturnoj baštini za cijelo društvo ključna su načela po kojima Ukrajina uspijeva izgraditi integraciju socijalne politike, stabilnost i zaštitu prava pojedinca.

U prosincu 2022. godine ukrajinski parlament usvojio je novi zakon “O nacionalnim manjinama Ukrajine”. Kako bi dobila neovisnu stručnu ocjenu i poboljšala Zakon, Ukrajina ga je predala na analizu Europskoj komisiji ‘Za demokraciju kroz pravo’ (Venecijanska komisija). Preporuke Venecijanske komisije je tzv. ‘mekano pravo’: nemaju obvezujuću snagu, ali često signaliziraju problematične trenutke u ispunjavanju obveza, te skreću pozornost na najbolje prakse i standarde u relevantnom području. Ukrajina je dosljedno slijedila preporuke Venecijanske komisije, uzimajući u obzir potrebu integracije ukrajinskog društva, sprječavajući segregaciju na temelju etničke pripadnosti, jezika ili bilo koje druge karakteristike.

Dana 12. lipnja 2023. godine Venecijanska komisija objavila je preporuke za poboljšanje Zakona o nacionalnim manjinama Ukrajine. Vlada je odmah pripremila i dostavila Saboru zakonske izmjene koje su uvažile mišljenje Venecijanske komisije. Dana 23. listopada 2023. Venecijanska komisija objavila je svoje mišljenje u vezi s razmatranjem prethodnih preporuka Ukrajini, kao i onih koraka koje još vrijedi poduzeti. Vlada Ukrajine je u kratkom roku pripremila novi nacrt zakona, koji dovršava stvaranje pouzdanog pravnog sustava sveobuhvatne i temeljne zaštite prava nacionalnih manjina u Ukrajini. Ovaj dokument u potpunosti je u skladu s međunarodnim obvezama koje je Ukrajina preuzela, komentarima stručnih tijela Vijeća Europe, a uzima u obzir i komentare koje su Ukrajini uputile pojedine države članice Europske unije, posebice Mađarska. Ovaj nacrt zakona prošao je javnu raspravu i podržale su ga sve nacionalne manjine Ukrajine.

Ukrajinski parlament je 24. studenog ove godine registrirao spomenuti vladin nacrt zakona, koji će biti usvojen po ubrzanom postupku razmatranja početkom prosinca ove godine. Od sada se cjelokupno školsko obrazovanje može steći na jezicima nacionalnih manjina, koji su jezici Europske unije. Na državnom jeziku predavat će se samo ukrajinski jezik, ukrajinska književnost i povijest Ukrajine. Stav mađarske strane o blokiranju početka pregovora s Ukrajinom o pristupanju EU više nije relevantan zbog činjenice da je mađarskoj manjini 2017. godine oduzet dio prava na obrazovanje. Kijev je otišao još dalje u zaštiti prava mađarske manjine. Predstavnici mađarske zajednice Ukrajine predložili su izmjene zakona “O visokom obrazovanju”. Iako se ovaj prijedlog ne poziva na preporuke Venecijanske komisije, brzo je uvažen i uvršten u Vladin prijedlog zakona. Stoga će privatna visoka učilišta i dalje moći birati mađarski jezik za nastavu, a izdavanje knjiga na mađarskom jeziku odvijat će se bez ograničenja. Isto vrijedi i za distribuciju knjiga. Značajno je revidiran pristup manjinama u pristupu medijima. Promjene uravnotežuju prisutnost programa u medijima u korist nacionalnih manjina.

Nacrtom zakona značajno se pojačava jamstvo za popratna kulturna događanja na mađarskom jeziku. Ukrajina će sada na razini zakona odrediti kriterije za naselja tradicionalnog prebivališta i sastav manjine značajnog dijela stanovništva, što je prisutno i u mađarskom zakonodavstvu. U takvim naseljima ukrajinsko zakonodavstvo jamči pravo distribucije predizborne kampanje na mađarskom jeziku bez potrebe sinkronizacije na državni jezik. Ukrajina je također značajno prilagodila svoj pristup oglašavanju. Sada se oglašavanje na jezicima manjina može distribuirati u različitim oblicima. Kao i u Mađarskoj, lokalna samouprava u Ukrajini dobila je stvarne ovlasti za osiguranje ostvarivanja prava pripadnika manjina. Ukrajina značajno rješava pitanje institucionalne i tehničke potpore kulturnom djelovanju manjina. Predviđeno je stvaranje posebnih ustanova – centara nacionalnih manjina. Takve će strukture osigurati objekte i tehničku pomoć manjinama za održavanje njihovih događaja. Vlada za to već iduće godine predviđa odgovarajuća sredstva. Ukrajina je predvidjela jačanje mehanizma za praćenje usklađenosti sa zakonodavstvom o manjinskim jezicima. To u potpunosti odgovara modelima nekih drugih europskih zemalja, posebice Mađarske.

Time je Ukrajina učinila sve da optužbe službene Budimpešte o nekakvim pritiscima mađarske manjine budu neutemeljene. Viktor Orban više ne može blokirati ulazak Ukrajine u Europsku uniju argumentima koji više nisu stvarnost. Mađarska se mora konačno odlučiti o svom stavu, ostaje li na putu europske politike proširenja EU ili će ispuniti nalog Kremlja da spriječi ulazak Ukrajine u Uniju europskih naroda. Ako Viktor Orbán nastavi svoju politiku podupiranja preferencija Moskve, onda jasno mora konačno otvoreno priznati da ne podržava europske vrijednosti i težnje EU da zaustavi rusku agresiju u Ukrajini”, piše Levčenko.