Ukrajina je ključna u Putinovim planovima za obnovu Ruskog Carstva. Godinama se pripremao za osvajački rat. Datum 24. veljače 2022. godine ući će u povijesne knjige baš kao i 1. kolovoza 1914. ili 1. rujna 1941. godine. Rusija je postala prva zemlja koja se odvažila na agresorski rat u 21. stoljeću.

Okupacija Ukrajine bila je samo neizravni Putinov cilj: početkom rata isprovocirao je slobodni svijet u pokušaju da promijeni postojeći svjetski poredak i pokaže slabost i neučinkovitost nadnacionalnih institucija Zapada. Rat koji je pokrenula Rusija aktualizirat će pravovremenu nabavu oružja za oružane snage Ukrajine, jer Kremlj razumije samo jezik sile.

Putin se sprema za dugotrajnu konfrontaciju koja bi mogla trajati sve dok je on na vlasti. Stoga je nabava vojne opreme, sustava protuzračne obrane, raketa dugog dometa i topničkih granata za ukrajinske oružane snage optimalan doprinos mirnoj budućnosti Europe. Ako Oružane snage Ukrajine neće moći zaustaviti terorističku državu, onda će to morati učiniti Poljaci, Nijemci i Finci.

Većina zemalja svijeta nije vjerovala da će Ukrajina izdržati, dajući oružanim snagama najviše nekoliko dana, a neke zemlje solidarne s Putinom sanjale su da će Ukrajina pasti. Ruske trupe dolazile su iz 9 različitih smjerova sa sjevera, istoka i juga. Ukupno 220.000 ruskog elitnog vojnog osoblja sudjelovalo je u invaziji. Bio je to agresivni rat koji je pomno planirala teroristička država.

U prvim danima rata ruske postrojbe, koje su imale deseterostruku brojčanu prednost nad braniteljima Ukrajine, pretrpjele su velike gubitke u blizini Kijeva, pokušavajući se iskrcati u predgrađu zračne luke Gostomel, ali je njihova desantna operacija potpuno propala. Već 27. veljače 2022., kada je broj poginulih Rusa premašio 5000, a Kijev izdržao, postalo je jasno da su Putinovi planovi za brzo preuzimanje Ukrajine potpuno propali. Početkom travnja 2022. Oružane snage Ukrajine oslobodile su sjeverne regije Ukrajine – Kijev, Žitomir, Černigov i Sumi. U srpnju 2022., u iznimno teškim uvjetima, Ukrajina je uspjela obnoviti izvoz žitarica, pridonoseći globalnoj sigurnosti hrane.

Tijekom svibnja i srpnja te godine većina diplomatskih misija koje su evakuirane neposredno prije invazije punog opsega nastavila je s radom u Kijevu. Ukrajina je oslobodila više od 50% teritorija okupiranog nakon 24. veljače 2022. Ispostavilo se da je “Druga svjetska armija” mit koji godinama njeguje ruska propaganda. Sve više zemalja svijeta podržava Ukrajinu. Pozivi u pomoć Oružanih snaga postaju dominantni na Zapadu usred svijesti o sve većoj prijetnji Ruske Federacije koja se sprema na višegodišnji obračun.

Nakon dvije godine punog rata s Rusijom, ukrajinska vojska postala je najiskusnija vojska u Europi. Ukrajina je ono najvažnije već učinila: uništila je najbolje i borbeno najsposobnije dijelove ruske vojske, a nastavi li Zapad sveobuhvatnu potporu Kijevu, prijetnja ruskog širenja u Europu bit će desetljećima nemoguća.

Tijekom ovog rata u Ukrajini su počinjeni ruski ratni zločini koje je Kremlj izravno sankcionirao. Užas ruskih zločina u Ukrajini je zapanjujući: od nasilja nad civilima i prisilnog odvođenja djece, mučenja i pogubljenja zarobljenika, do namjernog uništavanja civilne infrastrukture.

Rusija je počinila više od 125.000 ratnih zločina u Ukrajini od početka rata. Najviše – po članku o povredi ratnog prava. Masovno ubijanje ukrajinskih civila od strane ruskih vojnika u veljači i ožujku 2022. u gradu Buča u blizini Kijeva bilo je popraćeno otmicama, mučenjima, silovanjima, uključujući djecu, i masovnim pljačkama. Život je izgubio 461 stanovnik grada.

Slični zločini ruske vojske zabilježeni su u Borodjanki, Gostomelu i Makarovu. U Mariupolju je ubijen veliki broj ukrajinskih civila. Prema neslužbenim podacima, u gradu je poginulo od 25 do 100 tisuća ljudi, 50% grada je potpuno spaljeno, 90% kritične infrastrukture je uništeno. Te su smrti bile rezultat zračnih napada, tenkovskog i topničkog granatiranja.

Ruska vojska 8. travnja 2022. izvela je raketni napad na željezničku stanicu u Kramatorsku, u Donjeckoj oblasti, odakle je provedena evakuacija.

U raketnom napadu na željezničku stanicu u Kramatorsku živote je izgubilo 57 ljudi. Moskva je 27. lipnja 2022. je izvela raketni napad na trgovački centar u Kremenčuku. U napadu su poginule 22 osobe, a više od 70 ozlijeđeno je različitih stupnjeva težine. Ruska vojska je 14. srpnja 2022. projektilima „Kalibr“ pogodila centar Vinice. U napadu je poginulo 27 osoba.

Nakon deokupacije Harkovske oblasti, u rujnu 2022., jedna od najvećih masovnih grobnica otkrivena je u šumi u blizini grada Izjuma. Većina je umrla nasilnom smrću. Na tijelima brojnih Ukrajinaca nađeni su tragovi mučenja.

Ruske trupe 6. rujna su granatirale središnju tržnicu grada Kostjantynivka u regiji Donjeck, ubivši 17 i ranivši 32 civila. Rusi ubijaju zarobljene ukrajinske vojnike na posebno ciničan i demonstrativan način. Primjerice, u Olenivki su u srpnju 2022. okupatori spalili 53 zarobljenika kako bi okrivili Ukrajinu. Moskva je čak zabranila međunarodnu istragu o tome.

Rusi redovito objavljuju snimke mučenja i ubijanja ukrajinskih vojnika. Na primjer, snimka odsjecanja genitalija zarobljenika ili pucanja u nenaoružane zarobljenike. Rusija koristi zabranjena sredstva ratovanja. Među njima su kazetno i fosforno streljivo, minsko-eksplozivno, kemijsko i zapaljivo streljivo. Ruska vojna doktrina ne predviđa pridržavanje međunarodnog prava.

Tijekom dvije godine rata, Putinove su trupe izbrisale brojne gradove u istočnoj Ukrajini: Popasna, Sjeverodonjeck, Mariupolj, Bahmut, Avdijivka, Marijinka, Volnovaka. Popis potpuno uništenih sela već raste na stotine. U lipnju 2023. Rusija je počinila još jedan čin genocida i ekocida digavši ​​u zrak branu hidroelektrane Kahovka, poplavivši ogromna područja u blizini Dnjepra.

Još uvijek nije poznat broj žrtava na okupiranoj lijevoj obali Dnjepra, gdje su Rusi spriječili akcije spašavanja. Rusi i dalje ilegalno drže nuklearnu elektranu u Zaporožju (ZNE) koju su zauzeli početkom rata. Kršeći norme međunarodnog prava, postavili su vojnu bazu na području ZNE.

Rusi ilegalno odvode ukrajinsku djecu u Rusiju. To je postalo temelj za pokretanje sudskog postupka protiv Putina i njegovih suučesnika na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. Od veljače 2024. trupe Ruske Federacije uništile su ili oštetile približno 200.000 kuća, više od 3.300 obrazovnih ustanova, 1.718 medicinskih i 154 socijalne ustanove.

Vladimir Putin i njegova svita započeli su rat koji je doveo do svih kasnijih zločina u Ukrajini. Predstavnicima ruske vojne i političke elite trebalo bi suditi za zločin agresije po optužbama sličnim onima protiv nacističkih ratnih zločinaca na suđenjima u Nürnbergu nakon Drugog svjetskog rata.