Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u nedjelju je za nacional.hr analizirao rat u Ukrajini s naglaskom na Krimsku platformu u Zagrebu.

“22. veljače 2014. g. počela je ruska invazija na Krimski poluotok sa ciljem njegove nezakonite aneksije. Već tada Ruska Federacija ugrožavala je Ukrajinu širokim ratom i vojnim napadom na Kijev. Nažalost, unatoč jamčenju o teritorijalnoj cjelovitosti ukrajinske države prema Budimpeštanskom memorandumu (prosinac 1994. g.) kad se Ukrajina dragovoljno odrekla nuklearnog potencijala koji je sumarno bio ravan tome koji posjedovala RF i pet puta veći nego što imaju Engleska, Francuska i Kina zajedno, oni nisu odlučno reagirali. Osim toga, na preporuku istih jamstava teritorijalne cjelovitosti Ukrajine Kijev je 1994. godine predao Moskvi strateške bombardere i uništio ogromnu količinu konvencionalnog naoružanja. Recimo da je tada Kijev posjedovao devet tisuća suvremenih tenkova i nekoliko tisuća ratnih zrakoplova različite namjene. Ukrajina je samo tražila garanciju svoje teritorijalne cjelovitosti, koja i tako nije bila osigurana. Sada RF raketira ukrajinski teritorij Krajem istim strateškim bombarderima i prijeti da će upotrijebiti nuklearno oružje, ono koje je dobila iz Ukrajine.

Krajem veljače 2014. g. Kijev je tražio od međunarodnih partnera odlučnu vojnu i političku reakciju na rusku invaziju, a dobio je samo verbalno osuđivanje moskovske agresije. Kremlj je bio zadovoljan i odmah za mjesec dana vojno je krenuo na Donbas. Današnji krvavi rat u Ukrajini je posljedica odsustva neophodne čvrste međunarodne reakcije iz 2014 godine. Europa i Amerika mislile su da su na taj način izbjegli eventualni vojni sukob s RF, a umjesto toga sada su dobili veliki, krvavi rat. Ukrajinci plaćaju debele račune u poginulim ljudima i uništenoj infrastrukturi samo zato što je proruski lobi u SAD-u i Europi krajem veljače 2014. godine blokirao neophodne odlučujuće reakcije. Nitko se nije usudio odmah dati Ukrajini vojnu podršku u eventualnom sukobu s ruskom okupatorskom vojskom na ukrajinskom poluotoku. Svi su egoistički razmišljali kako dalje produžiti komotni i tihi život. A sada imamo situaciju koja sto puta teža nego u 2014. godine.

24.-25. listopada ove godine u Zagrebu je planiran Prvi Parlamentarni samit Krimske platforme. Delegacije više od 50 zemalja i brojne međunarodne organizacije dobili su pozive za ovaj važan međunarodni događaj. Očekuje se sudjelovanje 400 političara iz čitavog svijeta. Ukrajina je pozvala na ovaj samit također zemlje koje nisu članice Krimske platforme, a to su zemlje iz Južne Amerike, Afrike i Azije.

Krimska platforma je inicirana ukrajinskim međunarodnim mehanizam koordinacije za povratak pitanja ruske okupacije Krima na međunarodnu agendu, zaštitu ljudskih prava na poluotoku, podršku deokupacije poluotoka kao i jačanje europske i globalne sigurnosti.

24. listopada ove godine bit će poseban program za diskusije stručnjaka u okviru Parlamentarnog samita. Idući dan planira se samit Međunarodne Krimske platforme. Platforma je novi format za konzultacije i koordinaciju, koji je napravljen za poboljšanje učinkovitosti međunarodnog reagiranja na okupaciju Krima, pripremanja odgovora na porast sigurnosnih ugroza, pojačanje međunarodnog pritiska na Kremlj, onemogućenje daljnjeg narušavanja ljudskih prava lokalnog stanovništva na poluotoku i zaštite žrtava okupatorskog režima u postizanju najglavnije zadaće – vraćanja poluotoka u državno-pravni prostor Ukrajine.

Krimska platforma djeluje u tri dimenzije – na međuvladinoj,  međuparlamentarnoj i stručnoj razini. Glavni pravci Krimske platforme – konsolidacija međunarodne politike nepriznanja bilo koje promjene  međunarodno-pravnog statusa Krima, učinkovitost sankcija, njihovo pojačavanje i ne dopuštenje njihovog izbjegavanja, zaštita ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, osiguranje sigurnosti u Azovsko-Crnomorske regiji i šire, zaštita principa slobode navigacije, sanacija negativnih ekoloških i ekonomskih posljedica okupacije.

23. kolovoza 2021. godine u okviru obilježavanja tridesete godišnjice obnovljenja neovisnosti Ukrajine bio je proveden Prvi inauguracijski samit Krimske platforme. Na samitu su sudjelovali devet predsjednika europskih država, pet predsjednika vlade, dva šefa parlamenta, mnogo delegacija uglavnom europskih zemalja na čelu sa ministrima, a također čelnici NATO-a, EU-a, Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija. Bilo je 47 delegacija. Kao rezultat ovog Inauguracijskog samita bila je primljena Zajednička izjava u kojoj su se svi sudionici založili za stvaranje Krimske platforme, produžavanje politike nepriznanja nezakonite aneksije Krima vojskom Ruske Federacije i neophodnosti povratka poluotoka njegovom zakonitom vlasniku – Ukrajini. U Kijevu službeno je bio otvoren ured platforme. Generalna Skupština UN-a svojima Rezolucijama podržala je stvaranje Krimske platforme. Drugi samit Krimske platforme bio je održan 23. kolovoza 2022. godine u Kijevu, u online režimu, gdje je sudjelovalo preko 60 međunarodnih delegacija na čelu sa predsjednicima država (16), predsjednicima vlada (17 zemalja) i drugih visokih dužnosnika, a također su nazočili predsjednici Europske Komisije, Europskog Vijeća, glavni tajnici NATO-a, Vijeća Europe i niza međunarodnih organizacija.

Očekujemo da će parlamentarna dimenzija Krimske platforme i međunarodni stručnjaci za pitanja globalne sigurnosti dati svoju viziju rješavanja pitanja deokupacije Krima u postojećim teškim ratnim zbivanjima u Ukrajini. Treba razumjeti da je za Moskvu pitanje Krima od suštinske važnosti za opstojanje Vladimira Putina i njegovog okruženja. Toleriranje ruske okupacije ukrajinskog poluotoka označava podržavanje moskovske agresije sada i u budućnosti. Ovaj rat počeo je krajem veljače 2014. godine upadom ruske vojske u Krim, bio je produžen širokom ruskom vojnom invazijom protiv Ukrajine 24. veljače ove godine i bit će završen kad zadnji ruski vojnik bude vraćen kući iz ukrajinskog poluotoka. To je jednostavna formula završetka ovog krvavog rata koji počeo Vladimir Putin i kremaljski režim”, napisao je Levčenko.