Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u svojoj analizi u ponedjeljak za nacional.hr osvrnuo se na odnos Poljske i Ukrajine.

Tijekom sastanka 78. zasjedanja Generalne skupštine UN-a, poljski predsjednik Andrzej Duda usporedio je odnos između Ukrajine i Poljske s ponašanjem utopljenika i njegova spasitelja: prvi (prema Dudinom obrazloženju, Ukrajina) djeluje instinktivno i može nesvjesno uzrokovati štetu, ili čak utopiti drugoga, tj. spasitelja što naravno u njegovom shvaćanju Poljska. Analogija predsjednika Dude odnosila se na spor Kijeva s Varšavom oko izvoza ukrajinskog žita u Poljsku. Duda je nagovijestio da bi Ukrajina trebala popustiti svom “spasitelju”.

Ova analogija poljskog predsjednika vrlo je nespretna, jer ukrajinska obrana svojih ekonomskih interesa ne predstavlja smrtnu opasnost za Poljsku, za razliku od rizika za spasitelja koji pomaže utopljeniku. Ukrajinci se doista bore protiv egzistencijalne prijetnje Ruske Federacije, ali nikako ne “tonu”: zahvaljujući vlastitoj otpornosti, ali i potpori svojih partnera, Ukrajina je uvjerena u svoju buduću pobjedu. Potpora Varšave Kijevu nije samo altruizam, već i temeljni interes same Poljske. Doznalo se da je još prije 12 godina Ministarstvo obrane Poljske imalo plan da u slučaju ruske agresije na zemlju poljske trupe pruže otpor jedan do dva tjedna, a zatim se povuku na obrambenu liniju duž rijeke Visla, što znači da bi 40% poljskog teritorija trebalo pasti pod rusku okupaciju.

Tijekom ruske agresije na Ukrajinu, Poljska je pružila Kijevu vojnu pomoć u vrijednosti od 3 milijarde eura i financijsku pomoć od gotovo milijardu eura. Osim toga, Varšava je ukrajinskim izbjeglicama isplatila iznos od nekoliko stotina milijuna eura. Tako je Poljska za nepunih 4,5 milijardi eura zaštitila 40% svog teritorija od ruske okupacije, koja je u proteklih 20 mjeseci za svoju zemlju proizvela dvadeset puta više od pomoći koju je dala Ukrajini. Onda računajte tko koga spašava. Istodobno, jedan od bivših ministara vanjskih poslova Poljske izjavio je da su zemlje svijeta podijeljene u kategorije. Postoje zemlje koje se ponašaju lukavo kao lisice, druge su moćne kao lavovi, a treće su hijene – poput Ukrajine i šakale. Zanimljivo je da bivši ministar nije rekao u koju skupinu spada Poljska. Kao što vidimo iz planova da predaju 40% svog teritorija, nije lavovima. Ali ako bivši ministar dobro poznaje zoologiju, onda lavove mogu zaustaviti samo drugi lavovi (što rade ukrajinske oružane snage).

Iskreno govoreći, Kijev je svjestan da Poljska pruža izuzetno veliku pomoć i podršku Ukrajini, ali, kao što svi vidimo, ona nije besplatna, čak je kalkulacija jako u smjeru Varšave. Shvaćamo da je Poljska u predizbornom razdoblju, ali trebali bi visoki poljski političari  igrati na ukrajinsku kartu kako bi pokazali svoju čvrstinu u obrani nacionalnih interesa. Svaka vlada na svijetu mora štititi interese svojih proizvođača, a Kijev to dobro zna, samo Ukrajina želi razvijati trgovinske odnose sa svojim zapadnim susjedima prema međunarodnim pravilima i standardima – ni više, ni manje.

Ako postoje primjedbe ukrajinskim proizvođačima poljoprivrednih proizvoda, onda Poljska može obratiti pozornost na to otvoreno i kritički. No okvir nije sasvim jasan kada se donese odluka vlade koja dobro odgovara biračima, ali nikako ne zadovoljava standarde međunarodne trgovine, zbog čega se Ukrajina obratila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) za arbitražu. Varšava je sada uvjerena da Ukrajina neće pasti u borbi protiv ruske vojske, pa više ne brine o mogućem gubitku 40% teritorija. Ukrajinski vojnici će stvarno štititi Poljsku ne kalkulirajući hoće li Varšava pomoći Kijevu ili neće. Ali neki su u Varšavi sigurno zaboravili rečenicu oca nacionalnog pokreta, prvog predsjednika obnovljene poljske državnosti, Jozefa Piłsudskog, koji je prije sto godina rekao: “Bez slobodne Ukrajine, nema slobodne Poljske.”

Ovaj izraz znači da ako Ukrajina padne pod rusku okupaciju, tada će i Poljska pasti u kandže Moskve. Ukrajina je na čelu odvraćanja ruske agresije na Europu, a Poljska je odmah iza nje. Što se tiče spora oko izvoza svojih poljoprivrednih proizvoda, Ukrajina se ponaša striktno u skladu s pravilima i sporazumima s EU. Kijev je spreman prihvatiti odluku WTO-a – čak i ako ona nije u njegovu korist.

U međuvremenu, ministri poljoprivrede Ukrajine i Poljske dogovorili su se pronaći rješenje u vezi s izvozom ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda koje uzima u obzir interese obiju zemalja. Ukrajina i Poljska strateški su saveznici koji dijele zajedničke interese, ciljeve i vrijednosti. Obje zemlje trebaju jedna drugu. Žitnu krizu u odnosima Kijeva i Varšave nisu uzrokovale neprijateljske namjere strana, već objektivna okolnost – ruska blokada ukrajinskih morskih luka. Stoga su se Kijev i Varšava dogovorili pronaći rješenje koje će biti podjednako korisno za obje strane, što znači da izlazak iz krize obje zemlje čini jačima. Tako bi pravi partneri trebali rješavati međusobne probleme. Rusija nije uspjela igrati na proturječnosti Poljske s Ukrajinom kako bi oslabila obje zemlje.