Od 9. do 11. srpnja ove godine u Washingtonu je održan jubilarni summit NATO-a povodom 75. obljetnice stvaranja Sjevernoatlantskog saveza. Summit je održan u kontekstu velike agresije Rusije na Ukrajinu i ciničnog, zločinačkog ruskog bombardiranja najveće dječje bolnice u Kijevu i drugih medicinskih ustanova u glavnom gradu Ukrajine, kao i stambenih zgrada, koje nikako nisu iz vojne infrastrukture.

Kao odgovor, na marginama NATO summita u Washingtonu, Ukrajina, SAD, Nizozemska, Njemačka, Rumunjska i Italija potpisale su zajedničku izjavu o jačanju ukrajinske protuzračne obrane. Saveznici su odlučili ojačati stratešku komponentu protuzračne obrane i proturaketne obrane (PRO) Ukrajine: osigurano je pet baterija sustava PRO “Patriot”: iz Njemačke, SAD-a, Rumunjske, Nizozemske i baterija SAMP/T iz Italije. U nadolazećim mjesecima Sjedinjene Države i njihovi saveznici, uključujući Kanadu, Norvešku, Španjolsku i Veliku Britaniju, opskrbit će Ukrajinu desecima taktičke protuzračne obrane i sustava raketne obrane srednjeg i kratkog dometa: NASAMS, HAWK, IRIS T-SLM , IRIS T-SLS i Gepard. To će pomoći u zaštiti ukrajinskih gradova, civila i vojnika na fronti.

U kontekstu rastućih geopolitičkih napetosti i sigurnosnih prijetnji u Europi, na summitu NATO-a u Washingtonu poduzeti su odlučni koraci za potporu Ukrajini i jačanje kolektivne sigurnosti. Na kraju summita potpisana je deklaracija da će zemlje članice NATO-a dodijeliti Ukrajini najmanje 40 milijardi eura vojne pomoći u 2025. godini, čime je potvrđen nepovratni put Ukrajine prema punoj euroatlantskoj integraciji, uključujući i članstvo u NATO-u. Također je odlučeno da se stvori Služba za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu, koja će koordinirati nabavu vojne opreme i obuku osoblja. U dokumentu se također navodi da će Kijevu trebati “dodatne demokratske reforme” na putu pristupanja. Istodobno, Savez se ne smatra stranom u sukobu, ali je Rusija u deklaraciji summita NATO-a nazvana “najznačajnijom i najizravnijom prijetnjom sigurnosti”. Članovi Saveza također su izrazili zabrinutost zbog jačanja strateškog partnerstva između Rusije i Kine i njihovih pokušaja da “promijene međunarodni poredak”. Uostalom, potpora Kine Ruskoj Federaciji povećava prijetnje sigurnosti NATO-a, zbog čega je Savez odlučio razviti partnerstvo s protivnicima Narodne Republike Kine. Osim toga, Savez je imenovao svog “visokog predstavnika” u Ukrajini.

NATO je zabrinut što je Rusija nastavila diversificirati svoje nuklearne snage, uključujući razvoj novih nuklearnih sustava i raspoređivanje oružja kratkog i srednjeg dometa, dvostrukog dometa, što predstavlja sve veću prijetnju, te što se NRK nastavlja ubrzano širiti i diversificirati svoj nuklearni arsenal s više bojevih glava i sofisticiranijim sredstvima isporuke. Kina je optužena da je postala “odlučujući čimbenik u ratu Rusije protiv Ukrajine” zahvaljujući “velikoj potpori obrambenoj i industrijskoj bazi Rusije” i prodaji robe dvostruke namjene Ruskoj Federaciji. Navedeno je da “Narodna Republika Kina ne može dopustiti najveći rat u Europi u novijoj povijesti, a da to negativno ne utječe na njezine interese i ugled”.

Dana 11. srpnja, na marginama NATO summita u Washingtonu, Ukrajina i 23 potpisnice sigurnosnih sporazuma s Ukrajinom potpisale su Ukrajinski kompakt. Godine 2023., na marginama summita NATO-a u Vilniusu, članice G7 usvojile su Zajedničku deklaraciju kojom je pokrenut proces sklapanja bilateralnih sigurnosnih sporazuma s Ukrajinom. Tijekom godine Ukrajina je potpisala 23 sigurnosna sporazuma s europskim zemljama, SAD-om, Japanom i EU-om. Ovi akti postavljaju temelje pouzdane sigurnosne arhitekture za Ukrajinu dok ne dobije punopravno članstvo u NATO-u. Ukrajinski ugovor (kompakt), koji su u Washingtonu potpisali svi sudionici sigurnosnih sporazuma, podiže odnose s njima na novu razinu i pridonijet će ubrzanju zajedničkih napora za zadovoljenje sigurnosnih potreba Ukrajine. “Ukrajinski dogovor” također daje podršku ubrzanom razvoju Oružanih snaga. Sporazum stvara mehanizam odgovora u slučaju ponovljenog ruskog napada na Ukrajinu nakon završetka trenutnih neprijateljstava, uključujući pružanje brze i stalne pomoći i nametanje sankcija državi agresoru.

Saveznici su na summitu izrazili nepokolebljivu podršku Ukrajini u suočavanju s agresorom. Ukrajini je zajamčena nepromjenjiva podrška bez obzira na političke promjene u zemljama Saveza. Ruska propaganda nastojala je promicati priče o oklijevanju i neizvjesnosti u Savezu, s obzirom na ishod nadolazećih američkih predsjedničkih izbora. No, jubilarni summit NATO-a potvrdio je jedinstvo saveznika, posebice u pogledu otpora novim izazovima i prijetnjama izazvanim agresivnim djelovanjem Rusije u međunarodnoj areni. NATO je produbljivanje odnosa između Rusije, Bjelorusije, Irana i Sjeverne Koreje nazvao prijetnjom. Ukrajina se nada potpori Saveza u sprječavanju rizika i prijetnji od ruskih saveznika i satelita koji Moskvi pružaju vojno-tehničku potporu za rat u Ukrajini. Činjenica da su zemlje NATO-a odlučile izraditi političke preporuke u odnosu na Rusiju rezultat je preispitivanja same prirode suvremenog rata i razumijevanja izuzetne opasnosti zemlje agresora za međunarodni sustav. Na summitu NATO-a ponovno je pokrenuto pitanje ukrajinske nabave lovaca F-16. Transfer aviona potvrdile su 4 zemlje: Nizozemska, Danska, Norveška i Belgija.

Tijekom summita predsjednik Ukrajine održao je važne bilateralne sastanke s predsjednicima SAD-a, Francuske i Slovačke, premijerima Italije i Kanade, saveznim kancelarom Njemačke, čelnicima Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, te potpisao bilateralne sigurnosne sporazume između Ukrajine i Rumunjske i sa Luksemburgom. Održani su brojni sastanci s čelnicima Senata, Zastupničkog doma i američkog vojno-industrijskog kompleksa. Predsjednik V. Zelenski, sažimajući rezultate summita NATO-a, istaknuo je da “Ukrajina čini sve kako bi došao dan kada će dobiti pozivnicu i postati članica NATO-a, a to će se i ostvariti”.