Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u ponedjeljak je za nacional.hr analizirao ulogu Kine i međunarodne zajednice u rusko-ukrajinskom ratu.

“Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba posjetio je Kinu na poziv svog kineskog kolege Wang Yija. Glavna tema pregovora bila je traženje načina za zaustavljanje ruske agresije i uloga Kine u postizanju stabilnog i pravednog mira. Ukrajina je spremna na dijalog sa svim potencijalnim posrednicima u postizanju mira, a Peking ima ozbiljne poluge utjecaja na Moskvu pa njegova pozicija može postati odlučujuća za zaustavljanje ruske agresije. Kina i Ukrajina zainteresirane su za vladavinu međunarodnog prava, poštivanje načela neširenja i neuporabe nuklearnog oružja. Posjet ukrajinskog dužnosnika na ovoj razini Kini bio je prvi u posljednjih 8 godina i jasan je signal otvorenosti Pekinga za dijalog s Kijevom. Kina je izjavila da podupire teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, a također je uvjerila da neće isporučivati ​​oružje Rusiji. Ukrajina je spremna na diplomatsko rješenje rata s Ruskom Federacijom, ali takve spremnosti nema od strane Rusije, koja izbjegava pregovore u dobroj vjeri. Ukrajinska strana ponovno je pozvala Narodnu Republiku Kinu da sudjeluje na drugom mirovnom samitu i najavila da ulaže napore da privuče predstavnike Rusije da na njemu sudjeluju. Kijev je uvjeren da pravedan mir u Ukrajini ispunjava i strateške interese Pekinga, a uloga Kine kao globalne mirovne sile važna je u postizanju mira u Ukrajini.

U sklopu posjeta Narodnoj Republici Kini ministar vanjskih poslova Ukrajine održao je sastanak s guvernerom provincije Guangdong i izaslanstvom dužnosnika regionalnih vlada. Provincija Guangdong jedna je od tehnološki najnaprednijih regija u Kini, koja čini ⅕ kineskog BDP-a i dom je za 150 milijuna ljudi. Dmitro Kuleba istaknuo je važnost regionalne suradnje. Uzimajući u obzir da su od 1994. godine uspostavljeni partnerski odnosi između provincije Guangdong i oblasti Mikolajiv, upućen je poziv za intenziviranje regionalne suradnje, ulaganja i realizaciju poslovnih projekata. Ukrajina teži oporavku i razvoju, stvaranju radnih mjesta i poboljšanju kvalitete života ljudi. Mikolajivska oblast teško je pogođena početkom ruske invazije, pa postoji velika potražnja za gradnjom, industrijskom obnovom i obnovljivim izvorima energije. Dmitro Kuleba također je posjetio Hong Kong. Šef Ministarstva vanjskih poslova pozvao je upravu Hong Konga da poduzme mjere kako bi Rusiji i ruskim tvrtkama uskratila priliku da iskoriste Hong Kong za zaobilaženje restriktivnih mjera uvedenih zbog ruske agresije na Ukrajinu. One su neophodne kako bi se oslabio ruski potencijal za vođenje rata u Ukrajini, tako da ruske makinacije ne bi trebale ukaljati ugled Hong Konga kao visoko razvijene liberalne ekonomije koja se temelji na nepokolebljivom poštovanju vladavine prava.

Zaustavljanje ruske agresije

Tijekom razgovora čelnika Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine i ministra vanjskih poslova NR Kine Wang Yija glavna tema bila je traženje načina za zaustavljanje ruske agresije i moguća uloga Kine u postizanju održivog i pravednog mira. U konačnici, pravedan mir u Ukrajini odgovara strateškim interesima Kine, a njezina je uloga globalne mirovne sile važna. Ruska agresija uništila je mir i usporila razvoj. Stoga je potrebno prekinuti rat protiv Ukrajine, uspostaviti mir i ubrzati obnovu ukrajinske države. Dmitro Kuleba je posebno upoznao kineskog kolegu s rezultatima Mirovnog summita u Švicarskoj, objasnivši logiku daljnjih koraka u provedbi Formule mira kao puta ka pravednom okončanju ruske agresije. Iznesena je pozicija Ukrajine koja se sastoji u spremnosti da vodi pregovarački proces s ruskom stranom, kada je Ruska Federacija spremna voditi ih u dobroj vjeri. Tijekom pregovora Dmitro Kuleba je podsjetio da je Ukrajina nedavno započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji i da je ta odluka nepovratna, te je stoga bilateralne odnose svrsishodno razvijati kroz prizmu budućeg članstva Ukrajine u EU i odnosa Kine s Europom. Međutim, ruska agresija stoji na putu ne samo razvoju Ukrajine, već i međunarodnoj stabilnosti, razvoju dobrosusjedskih odnosa, posebice razvoju trgovine između Kine i Europe. Službeni Peking je sa svoje strane poručio da Kina ne traži privremena rješenja, već radi na punom strateškom rješenju problema ruske agresije. Prema Wang Yiju, “duboko su u zabludi oni koji vjeruju da će Kina stati uz Rusiju ili Ukrajinu. Kina će samo stati uz Kinu. Stoga Kina bilateralne odnose s Ukrajinom promatra izvan konteksta odnosa s Rusijom i odnosa sa Sjedinjenim Državama.” To znači da Narodna Republika Kina jasno shvaća da su odnosi s Ukrajinom poseban smjer vanjske politike Pekinga.

Svi pozivaju Kinu da ne podrži agresora

Istovremeno je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Berbock pozvala Kinu da poduzme korake za mir u Ukrajini. Berbock je istaknula da je “Kina, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, dužna učiniti sve kako bi ponovno uspostavila mir. To znači da nema podrške agresoru, nema podrške Rusiji”, napominjući da je posjet čelnika ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Kini bio važan. Istodobno je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy također pozvao Kinu na marginama sastanka ministara vanjskih poslova ASEAN-a (Udruga zemalja jugoistočne Azije) u Laosu kako bi spriječila svoje tvrtke da podupru rusku vojsku. Ukazao je na britansku nepokolebljivu predanost Ukrajini i pozvao Kinu da zaustavi svoje tvrtke u podupiranju ruskog vojno-industrijskog kompleksa, koji predstavlja prijetnju međunarodnoj sigurnosti i prosperitetu. Tijekom sastanka s ministrom vanjskih poslova Kine Wang Yijem, stalni predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell pozvao je kinesku stranu na promicanje mirovnog procesa u Ukrajini i zaustavljanje izvoza robe s dvojnom namjenom u Rusiju, što agresoru omogućuje povećanje svoju proizvodnju oružja. Visoki predstavnik objasnio je zašto Europska unija vjeruje da je ruski rat protiv Ukrajine egzistencijalna prijetnja Europi. Josep Borrell zatražio je od Kine da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju kako bi doprinijela okončanju ovog rata, podržavajući mirovni proces u Ukrajini i napominjući da zajednička izjava Kine i Brazila u svibnju 2024. nije korak u tom smjeru. Podsjetimo, Kina i Brazil su krajem svibnja ove godine objavili zajednički stav o političkom rješenju “krize u Ukrajini”, formuliravši šest točaka, ne spominjući obnovu teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica.

Međunarodna zajednica prati djelovanje Pekinga

Američki državni tajnik Anthony Blinken također je održao sastanak s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem na marginama ministarskih sastanaka ASEAN-a, izrazivši ozbiljnu zabrinutost zbog kineske potpore ruskoj obrambenoj i industrijskoj bazi, jasno dajući do znanja da osim ako Kina ne poduzme korake za uklanjanje ove prijetnje europske sigurnosti, Sjedinjene Države će odgovoriti. S druge strane, Wang Yi je izjavio da je kinesko stajalište o pitanju Ukrajine “otvoreno i pošteno te da će promicati mir i pregovore. U isto vrijeme, prema šefu kineskog ministarstva vanjskih poslova, “Sjedinjene Države trebaju prestati neselektivno nametati jednostrane sankcije i korištenje jurisdikcije “dugih ruku”, stoga Kina neće tolerirati pritiske i ucjene te će poduzeti odlučne mjere kako bi zaštitila svoje temeljne interese i legitimna prava.” Na summitu u Laosu kineski ministar vanjskih poslova imao je i bilateralni susret sa šefom diplomacije Ruske Federacije Lavrovom.

Cijela međunarodna zajednica pomno prati djelovanje Pekinga u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. S jedne strane, Kina i Ruska Federacija uspostavile su strateški odnosi koji njeguju gotovo dva desetljeća, a s druge strane Moskva pokušava maksimalno iskoristiti golemi gospodarski potencijal Kine kako bi zaobišla međunarodne sankcije i ambiciju Pekinga da postane još jedna supersila koja može odgovoriti na bilo koju akciju SAD-a. Peking je svjestan da bliski odnosi s Ruskom Federacijom ne samo da pomažu Kini u promicanju njezinih interesa u raznim regijama svijeta, već i ometaju i vode u konfrontaciju sa cijelim demokratskim svijetom, prije svega s EU-om i SAD-om, koji osuđuju Kremlj zbog agresivne politike i zahtijevaju učinkovit odgovor na rušenje postojećih međunarodnih sigurnosnih sustava od strane Moskve”, napisao je Levčenko.