Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u četvrtak je za nacional.hr analizirao prvi sastanak Vijeća Ukrajina – NATO na razini ministara vanjskih poslova:

U Bruxellesu je 29. studenoga održan prvi sastanak Vijeća Ukrajina-NATO na razini ministara vanjskih poslova. Ovaj format, kao učinkovitiji, zamijenio je Komisiju Ukrajina-NATO, koja je djelovala mnogo godina prije toga. Vijeće Ukrajina-NATO, stvoreno na ovogodišnjem summitu Saveza u Vilniusu, otkriva svoj potencijal u smislu učinkovitosti i razine suradnje. Tijekom sastanka odobren je ambiciozan radni program suradnje za 2024. kako bi se Ukrajina pripremila za članstvo u NATO-u. Saveznici su Ukrajini dali preporuke o prioritetnim reformama koje su Ukrajini potrebne za postizanje pune operativne interoperabilnosti sa Savezom. Oružane snage Ukrajine de facto postaju vojska koja je u potpunosti kompatibilna s NATO-om.

Na temelju strateškog pregleda obrambenih nabava razvijaju se zajednički projekti humanitarnog razminiranja, medicinske rehabilitacije ranjenih ukrajinskih vojnika, povećanja obrambenog i industrijskog potencijala Ukrajine. Zemlje NATO-a spremne su ujediniti svoje obrambene i industrijske komplekse radi veće učinkovitosti Saveza, posebice u pružanju vojne i tehničke pomoći Ukrajini za učinkovitu borbu protiv ruskog agresora.

Na sastanku Vijeća Ukrajina-NATO ministar Dmitro Kuleba predstavio je godišnji nacionalni program – popis reformi koje Ukrajina treba provesti u sklopu približavanja NATO-u. No, čak ni uspješna provedba svih reformi ne znači da će zemlja automatski biti primljena u NATO – to će zahtijevati političku odluku svih sadašnjih članica Saveza. Većina šefova vanjskih poslova zemalja NATO-a općenito je komentirala temu Ukrajine, uvjeravajući Kijev u apsolutnu daljnju podršku. U tom kontekstu istaknula se izjava čelnika litavskog ministarstva vanjskih poslova Gabrielusa Landsbergisa koji je kritizirao svoje kolege iz Saveza zbog nespremnosti da Ukrajini daju potrebno oružje koje, prema njegovim riječima, ima u zemljama NATO-a.

Osim toga, zanimljiva je bila izjava šefa vanjskopolitičkog resora Velike Britanije Davida Camerona koji je rekao: „Zemlje NATO-a trebaju zajednički povećati proizvodnju oružja kako bi Ukrajina imala dovoljno resursa da se odupre ruskoj agresiji tijekom sljedeće dvije godine.” Naglasio je da Savez, čija je ukupna ekonomska moć 30 puta veća od ruske, mora iskoristiti svoj puni potencijal u tu svrhu, naglašavajući da zemlje NATO-a moraju uvjeriti proizvođače oružja da povećaju proizvodnju kako bi zadovoljili potrebe Ukrajine “barem za sljedećiedvije godine.” Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Berbock rekla je da je potrebno stvoriti zaštitni “zimski štit” nad Ukrajinom, budući da Rusija ponovno cilja na žestoka bombardiranja civilne infrastrukture.

Američki državni tajnik Anthony Blinken održao je sastanak s ministrom vanjskih poslova Ukrajine Dmitrom Kulebom u Bruxellesu na marginama sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a. Blinken i Kuleba razmotrili su nedavni razvoj događaja, uključujući otvaranje pomorskih puteva u Crnom moru. Također su razgovarali o konferenciji o obrambenim industrijskim bazama koja će se održati 6. i 7. prosinca u Washingtonu, gdje će američke i ukrajinske tvrtke promicati zajedničku proizvodnju vojne robe kako bi pomogle Ukrajini u borbi za slobodu i sigurnost, kao i za stvaranje novih prilika za američki posao. Blinken je čestitao ukrajinskoj vladi na nedavnim koracima u antikorupcijskim reformama, koje su poduzete u sklopu mjera potrebnih za euroatlantsku integraciju Ukrajine.

Nakon ovog sastanka većina ministara vanjskih poslova otišla je u Sjevernu Makedoniju. Od 30. studenog do 1. prosinca u Skoplju će se održati 30. zasjedanje Vijeća ministara OESS-a na kojem će sudjelovati ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Lavrov. Šefovi vanjskih poslova Ukrajine, Litve, Latvije i Estonije odbili su sudjelovati u radu zasjedanja zbog prisutnosti predstavnika Ruske Federacije. Lavrovljevo mjesto je na klupi posebnog suda, a ne za stolom OESS-a. Prisutnost Ruske Federacije u OESS-u je nesporazum, jer je organizacija stvorena za jačanje europske sigurnosti, sprječavanje sukoba i mir. OESS bi trebao slijediti Vijeće Europe u svom odnosu prema Moskvi. Ukrajina poziva OESS da ne signalizira agresoru povratak na oblike suradnje koji su postojali do veljače 2022. godine.

Rusija koristi ovu priliku za širenje svoje propagande i slabljenje jedinstva Zapada. Moskva neprestano sabotira rad OESS-a, opstruira aktivnosti organizacije u Ukrajini i blokira kandidaturu Estonije za predsjedavanje u 2024. godine. Rusija drži tri ukrajinska predstavnika OESS-a kao taoce više od 500 dana. Unatoč bojkotu, Ukrajina je i dalje predana načelima OESS-a i spremna je surađivati s partnerima kako bi vratila poštovanje Završnog akta iz Helsinkija na temelju mirovne formule predsjednika Volodimira Zelenskog.

Američki državni tajnik Anthony Blinken sastao se u Skoplju s predsjednikom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), ministrom vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem uoči dvodnevnog sastanka te organizacije u Skoplju. Blinken je održao i sastanke s drugim kolegama iz OESS-a, rekavši da “unatoč ruskom opstrukcionizmu, ostajemo u potpunosti predani OESS-u, njegovim temeljnim načelima i obavljenom važnom poslu”, te je napustio Skoplje prije dolaska Lavrova.