Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u četvrtak je za nacional.hr analizirao summit BRICS-a koji se održao u Rusiji.

“Ruski grad Kazanj bio je od 22. do 24. listopada domaćin dvodnevnog summita čelnika zemalja BRICS-a koji ujedinjuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku. Prošle godine bloku su se pridružili Iran, UAE, Etiopija i Egipat. Turska se također prijavila za članstvo u BRICS-u, koji je osnovan na inicijativu Moskve kao alternativa međunarodnoj udruzi kojom predsjedaju SAD i zapadne zemlje.

Ovogodišnji summit BRICS-a osmišljen je kako bi se stvorila iluzija da Rusija nije u međunarodnoj izolaciji i da je jedno od središta moći u međunarodnoj areni. Kroz BRICS platformu Kremlj promovira vlastitu viziju okončanja rata protiv Ukrajine, koja nema veze s pravdom. Predsjednik Brazila Lula da Silva, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbili su sudjelovati na summitu.

Prema EU, zemlje summita BRICS-a u Rusiji trebale bi iskoristiti događaj da pozovu šefa Kremlja Putina da zaustavi rat protiv Ukrajine. Peter Stano, glasnogovornik EU-a za vanjsku politiku, također je dao izjavu. Osudio je rusko “zlouporabu” predsjedanja BRICS-om, ističući da ga, prema mišljenju Europske unije, Putin pokušava iskoristiti za postizanje svojih političkih ciljeva, nastojeći pokazati da Rusija nije u vanjskopolitičkoj izolaciji. Stano je podsjetio da za Putinovo uhićenje postoji nalog Međunarodnog kaznenog suda, napomenuvši da Europska unija od zemalja kandidata očekuje da svoju vanjsku politiku usklade s europskim stajalištem. Pritom je neizravno kritizirao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana zbog sudjelovanja na summitu.

SAMIT BRICS-A DW: Rusija sve više ovisi o Kini, od ‘novog svjetskog poretka’ nema ništa

Osim toga, Stano je apelirao na Antonija Guterresa da bi glavni tajnik UN-a trebao inzistirati da Putin “odmah i bezuvjetno povuče ruske trupe s ukrajinskog teritorija”. Kako je The Telegraph primijetio, “Guterres će bez sumnje tvrditi da ulaže napore u rješavanje rata u Ukrajini.” No, ako je toliko željan zbližavanja Rusije i Ukrajine, zašto je odbio prisustvovati mirovnoj konferenciji u Švicarskoj. Glavni tajnik dodatno je potkopao ionako oslabljeni autoritet UN-a pokazujući da ima dvostruke standarde kada je u pitanju osuda smrti civila. Njegovi postupci da Putinu da kisik uglednosti za kojom žudi su nečuveni. “Guterres je sedam godina glavni tajnik i mora biti smijenjen kako bi sačuvao barem kap povjerenja u UN-u”, naglašava The Telegraph.

U isto vrijeme, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je istaknuo da će onaj tko ujedini narode na temelju Povelje UN-a i ljudskih vrijednosti pobijediti u ratu s Rusijom. Povelja UN-a govori o stvarnom miru, a ne o tome kako normalizirati rat. I sada, kada su se neki državni čelnici okupili na Putinovom summitu u Kazanju, kada zapravo mogu zaobići ovaj summit i premjestiti trupe iz Sjeverne Koreje bliže fronti u Ukrajini uz popratne riječi navodnog sprječavanja napetosti, još uvijek znamo da nije zločinac koji će pobijediti, onaj koji uništava, deportira, njego onaj koji ujedinjuje narode temeljene na temeljnim ljudskim vrijednostima i Povelji UN-a”,

DEKLARACIJA NA 43 STRANICE BRICS traži prekid vatre u Gazi, oko Ukrajine nema suglasnosti

Tijekom summita BRICS-a u Kazanju Rusija je pokušala utjecati na sudionike promovirajući svoju viziju novog svjetskog poretka. Međutim, ovi pokušaji nisu uspjeli, javlja Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, skrećući pozornost na završnu deklaraciju summita, u kojoj se navode nacionalna stajališta zemalja u vezi s ratom u Ukrajini. Deklaracija je ponovno potvrdila predanost načelima Povelje UN-a i pozvala na mirno rješenje sukoba diplomatskim sredstvima. Rusija nije uspjela uvjeriti članice BRICS-a u svoj neoimperijalistički stav o promjeni svjetskog pravnog poretka. Pokušaji Moskve da ruskoj agresiji na Ukrajinu nametne alternativni pogled na “Globalni jug” završili su neuspjehom. Završna deklaracija pokazala je da zemlje BRICS-a nemaju jedinstven stav po pitanju rata u Ukrajini. Summit u Kazanju potvrdio je da većina zemalja svijeta podržava Ukrajinu u njezinoj potrazi za pravednim mirom.

Kremlj je računao na Bjelorusiju, Srbiju, zemlje srednje Azije, Venezuelu, moguće afričke zemlje iz zone ruskog utjecaja. Sve te zemlje mogle bi stvoriti gomilu glasova, dajući Ruskoj Federaciji mogućnost da diktira svoj dnevni red. Tijekom summita Kremlj je bio ponosan na susret Putina s čelnikom Narodne Republike Kine Xi Jinpingom, na kojem je kineski čelnik proglasio generacijsko prijateljstvo dvaju naroda. Ali takva izjava samo potvrđuje da mirovni plan Pekinga za okončanje rata u Ukrajini ima poseban karakter u odnosu na Moskvu, a Kina po definiciji ne može biti posrednik.

DRAGI PRIJATELJI Xi Putinu: Svijet je u kaosu, ali prijateljstvo s Rusijom će opstati

Zanimljivo je da je i prije summita Kazahstan iznenada objavio da članstvo u BRICS-u u ovoj fazi nije ključna zadaća. Ostale zemlje u regiji također su prilično hladne prema toj ideji, što može djelovati čudno s obzirom na iskustvo s prethodnog summita. Bjelorusija objavljuje svoju namjeru pridruživanja, ali je zadovoljna zadatkom dobivanja statusa partnera. Očito, odgovor leži u poziciji Kine i Indije. Kina je zauzeta transformacijom Šangajske organizacije za suradnju u vlastitu i samo svoju strukturu, ograničavajući utjecaj Rusije. I u ovoj fazi, ona nema namjeru stvarati probleme u BRICS-u u obliku ruskih pristaša. Dakle, BRICS se doista postupno pretvara u međunarodnu strukturu sličnu po svom potencijalnom utjecaju G-7.

No pritom zemlje sudionice ne izgaraju od želje za stvaranjem “antizapadnog bloka”. Utjecaj zemalja BRICS-a raste, no organizacija se ne pretvara u “politički blok” kako bi to Putin želio, makar samo zato što ujedinjuje zemlje koje su po svom političkom sustavu prilično različite. BRICS se doista postupno približava trenutku transformacije u moćan sustav ekonomske interakcije, ali pritom ne pokušava djelovati kao politički protivnik zemljama “zapadne civilizacije”. Prije se radi o zajedničkom promicanju interesa zemalja sudionica. Forum BRICS u Kazanju pokazao je da su zemlje sudionice suzdržane u želji da Rusiji pruže platformu za njezino geopolitičko jačanje. Ruska Federacija je dio organizacije, a danas je jedan glas od devet. Ključne članice BRICS-a ne žure promijeniti ravnotežu i ojačati sposobnosti Kremlja. No, proširenje organizacije u sljedećim fazama, kada Ruska Federacija više neće moći formirati skupinu ovisnih zemalja tijekom glasanja, najvjerojatnije će se dogoditi 2025. godine, kada BRICS-om predsjedava Brazil, a to će biti potpuno drugačija agenda.

PROTIV DOLARA Čelnici BRICS-a predstavili zajedničke projekte, formiraju burzu žitarica i ‘novi MMF’