Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr je analizirao posjet Josepa Borrella Kijevu te rusku ‘flotu u sjeni’.
“Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell ponovno je posjetio Kijev, peti put od početka potpune ruske invazije, gdje se susreo s najvišim političkim vodstvom Ukrajine. Uvjerio je da će inicijativa EU da Ukrajini osigura milijun topničkih projektila biti u potpunosti provedena do kraja 2024. godine. A uzimajući u obzir druge sporazume, zemlje EU će u Ukrajinu prebaciti više od 1,5 milijuna projektila. Tijekom pregovora utvrđeno je da Ukrajina treba financijsku potporu partnera.
Kijev može samostalno uložiti 3 milijarde dolara u vlastitu proizvodnju bespilotnih letjelica, ali ukupni obujam njegovih potreba procjenjuje se na 11 milijardi dolara. Stoga ostaje vrlo važno pitanje usmjeravanja sredstava iz zamrznutih ruskih fondova za jačanje ukrajinskog obrambenog i industrijskog kompleksa.
BITKA ZA KUPJANSK Ukrajinci odbili ruske pokušaje proboja fronte
Odvojeno, Kijev je naglasio potrebu za ukidanjem ograničenja na udare dugog dometa protiv Rusije korištenjem zapadnog oružja. Uostalom, danas se u Ukrajini odlučuje o budućnosti europske i globalne sigurnosne arhitekture. Stoga su ključne teme sastanka i pregovora bile daljnja interakcija između Ukrajine i EU, povećanje vojne pomoći, ukidanje ograničenja napada na vojne ciljeve na teritoriju Ruske Federacije, deblokada potpore iz Europskog fonda za mir te završetak svih procedura za davanje Ukrajini 50 milijardi dolara prema odluci G7.
“Europska unija će podržati Ukrajinu sa sigurnosnog gledišta, čak i nakon vjerojatnog prekida vojne potpore Kijevu od strane Sjedinjenih Država”, rekao je Josep Borrell. Europsko vijeće potvrdilo je odlučnost Europske unije da podrži Ukrajinu. Desetogodišnji sigurnosni sporazum koji je EU potpisao s Ukrajinom ostaje na snazi.
“Podržavali smo i podržavat ćemo Ukrajinu. I učinit ćemo to ne zato što smo vrlo prijateljski raspoloženi i vrlo velikodušni – već zato što je to u našem interesu. Sigurnost Ukrajine je dio naše sigurnosti“, rekao je visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Europska unija je Ukrajini već osigurala 42 milijarde eura oružja. “EU je pokazala solidarnost s Ukrajinom “čak i kada” Ukrajina još nije postala članica Unije i potpora bi bila “mnogo veća” ako Ukrajine će uspjeti u europskim integracijama”, smatra Borrell.
NA TRUMPOVOM PUTU Szijjarto očekuje kraj rata u Ukrajini i želi da EU promijeni politiku
“Nećemo stvoriti europsku vojsku, ali ćemo naše vojske učiniti operativno kompatibilnima i ojačati njihovu suradnju kako bi se izbjegle praznine i dupliciranje u razvoju zajedničkog obrambenog potencijala. Na tom smo putu”, zaključio je Borrell. Prema njegovom mišljenju, izbor Donalda Trumpa za novog predsjednika SAD-a, koji je pokazao nevoljkost poduprijeti obranu drugih, “prilika je za Europljane da preuzmu odgovornost za njihove sigurnosne i obrambene sposobnosti”. Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU uvijek posjećuje različite regije tijekom svojih posjeta Ukrajini, a ovaj put je posjetio regiju Chernihiv. U Kijevu je bio prisiljen provesti noć u skloništu zbog ruskog zračnog napada.
U međuvremenu, Europski parlament se priprema usvojiti rezoluciju kojom poziva na ciljane mjere protiv ruske “flote u sjeni”. Prijedlozi Europskog parlamenta uključuju sankcije brodovima koji prevoze rusku naftu te pojačani satelitski nadzor i ciljane inspekcije tankera od strane Europske unije. Rezolucijom se također predlaže donošenje novih zahtjeva za pomorska plovila koja moraju dokazati da su osigurana u europskim vodama. Napominje se da su ruski tankeri “flote u sjeni” izazvali najmanje devet izlijevanja nafte i naftnih derivata, što je ostavilo opsežne naftne mrlje na vodenim površinama diljem svijeta.
Konkretno, ispuštanja su pronađena u širokim vodama od Tajlanda do Vijetnama, kao i Italije i Meksika, a sve su povezane s ruskom “flotom u sjeni”, što ima negativan utjecaj na međunarodne trgovačke rute. Krajem listopada 2024. međunarodna nevladina ekološka organizacija Greenpeace objavila je istraživanje koje je otkrilo da ruska “flota u sjeni” za prijevoz nafte uključuje najmanje 192 zastarjela tankera. Pritom ih je 171 barem jednom u posljednje dvije godine prošao kroz njemačke vode u Baltičkom moru i kroz dio Mecklenburškog zaljeva. Na taj način Moskva pokušava izbjeći sankcije. Osim toga, brodovi ruske “flote u sjeni” prolaze kroz druge prometne koridore kao što su Crveno more i Panamski kanal, što znači da bi svaka veća nesreća mogla poremetiti vrlo važne međunarodne trgovačke rute.
Time Europska unija pokazuje sve veću spremnost da preuzme više pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, kao i da ojača politiku sankcija Rusiji, unatoč mogućnosti ozbiljnog smanjenja ili ukidanja pomoći Ukrajini od strane nove administracije američkog predsjednika. Većina zemalja EU svjesna je rizika za sebe u slučaju vojne nadmoći Rusije u ratu u Ukrajini, što bi cijeli kontinent moglo koštati ne samo prijetnje nastavka ruske ofenzive na zapad, već i značajnih 10-20 puta veći financijski troškovi za izravno odvraćanje Moskve. Nije li sad lakše maksimalno podržati Ukrajinu koja je u stanju zaustaviti rusko vojno napredovanje prema zapadu. Glavna stvar je ne gubiti vrijeme i djelovati odlučno”, napisao je.
Komentari