U švicarskom Davosu završava s radom 55. Svjetski gospodarski forum (WEF), s temom “Suradnja za inteligentno doba”.

Na forumu u Davosu sudjelovalo je 60 šefova država i vlada, oko 350 članova vlada iz raznih zemalja, kao i više od 3000 poslovnih predstavnika iz više od 130 zemalja svijeta. U Davosu već sedmu godinu zaredom aktivno djeluje Ukrajinski dom kao važna platforma za društveno-političke rasprave, kulturnu diplomaciju i gospodarsko partnerstvo.

Za Ukrajinu je sudjelovanje u WEF-u način da se istakne strateška uloga Kijeva u obnovi održivog mira u Europi, jačanju statusa važnog gospodarskog i intelektualnog igrača te jačanju veza s onima koji žele ulagati u zajedničku sigurnost i obostrano koristan razvoj.

Tijekom svog govora na Forumu u Davosu, predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da Europa mora razumjeti sigurnosne izazove s kojima se suočava. Neprijatelji Europe i cijelog demokratskog svijeta se konsolidiraju: Putin gradi savez diktatura na osovini Moskva-Teheran-Pjongjang.

Gospodarski potencijal Rusije mnogo je manji od europskog. Na primjer, BDP Europske unije je 17 puta veći od ruskog, ali Rusija proizvodi više oružja nego sve europske zemlje zajedno. Danas niti jedna država u Europi ne može sama osigurati svoju sigurnost, stoga je potrebno konsolidirati i graditi obrambeni potencijal cijelog kontinenta i zemalja slobodnog svijeta.

Kijev je sad ključni donator sigurnosti za europske zemlje, pa podrška Ukrajini postaje ulaganje u sigurnost zemalja Europske unije. Kijev još jednom ističe da će članstvo Ukrajine u NATO-u biti jamstvo sigurnosti ne samo Ukrajine, već i značajno jačanje obrambenih sposobnosti cijelog Saveza. Tijekom razgovora u Davosu Volodimir Zelenski otkrio je kakve će zahtjeve Kremlj postaviti Ukrajini.

Ukrajinske obrambene snage danas broje 880.000 ljudi, no Putin će zahtijevati peterostruko smanjenje ukrajinske vojske bez smanjivanja vlastitih oružanih snaga na bilo koji način. Kremlj će također pokušati nastaviti vršiti pritisak na SAD i druge zemlje da blokiraju ulazak Ukrajine u NATO. Pad obrambenih sposobnosti Ukrajine i nedostatak sigurnosnih jamstava otvorit će Putinu put za okupaciju mnogih zemalja bivšeg SSSR-a u skoroj budućnosti.

Nedostatak učinkovitih sigurnosnih jamstava u Budimpeštanskom memorandumu iz 1994., kad je Ukrajina dala Rusiji svo svoje nuklearno oružje, koje je po broju bilo gotovo jednako ruskom nuklearnom potencijalu, potaknulo je Moskvu na agresiju na Ukrajinu. Tada su jamstvo sigurnosti dali Washington i London, uz Moskvu, a pridružile su im se Francuska i Kina.

Ako Ukrajina opet ne dobije pouzdana sigurnosna jamstva, to će potaknuti Moskvu da se uključi u novu rundu agresije, uključujući i protiv susjednih država članica NATO-a. Kako bi prisilili Kremlj da odustane od svojih ultimatuma, Alijansa i cijeli demokratski svijet moraju vojno i diplomatski ojačati Ukrajinu, kao i pojačati pritisak na Rusiju.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je tijekom rasprave u Ukrajinskoj kući na Svjetskom gospodarskom forumu da NATO saveznici potvrđuju svoju spremnost da se Ukrajina pridruži Savezu, ali to će biti moguće tek nakon postizanja održivog mira. Glavni zadatak sad je ojačati položaj Ukrajine prije početka pregovora.

Prema Rutteovim riječima, važno je izbjeći pogreške slične sporazumima iz Minska iz 2014., kad je Rusija prekršila postignuti prekid vatre, što je dovelo do nastavka agresije i nove invazije punog opsega 2022. godine. Glavni tajnik NATO-a istaknuo je potrebu stvaranja uvjeta koji će jamčiti da Rusija nikada više neće moći okupirati ukrajinske teritorije. Mark Rutte također je izjavio da neće uzeti u obzir stav Kremlja o mogućem ulasku Ukrajine u NATO, jer Savez ne bi trebao postati ovisan o Moskvi po tom pitanju.

Istodobno, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen više je puta naglasila da je “članstvo u NATO-u jedino pouzdano dugoročno sigurnosno jamstvo koje Ukrajina može dobiti protiv buduće ruske agresije”. Mark Rutte također je pozvao SAD da nastavi isporučivati Ukrajini oružje za borbu protiv ruske invazije i izrazio uvjerenje da je Europa spremna platiti račun.

Visoka povjerenica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas rekla je da izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa zaostaje za SAD-om u pomoći Ukrajini nije točna. “Ukrajini smo osigurali više od 134 milijarde eura. Ovo nas čini najvećim međunarodnim donatorom”, rekla je Kallas u intervjuu za Reuters.

Govoreći na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Trump naglasio je da bi pad prihoda Rusije od nafte lišio Vladimira Putina financijskih sredstava za nastavak rata. “Ako cijene nafte padnu, rat između Rusije i Ukrajine će odmah prestati. “Moramo to postići kako bismo zaustavili patnju i milijune ljudskih gubitaka”, istaknuo je Trump.

Šef Bijele kuće također je istaknuo da namjerava raditi sa Saudijskom Arabijom na dogovoru o smanjenju cijena nafte. Izrazio je iznenađenje zašto takve akcije nisu ranije pokrenute. D. Trump je naglasio potrebu hitne akcije za okončanje rata i smanjenje njegovih razornih posljedica, pozivajući međunarodnu zajednicu na poduzimanje odlučnih koraka.

U prilog ovim tezama američkog predsjednika Volodimir Zelenski istaknuo je važnost suradnje sa SAD-om i europskim partnerima kako bi se osigurao mir silom, napomenuvši da je “mir silom moguć, u to smo apsolutno sigurni. Glavna stvar nije smanjiti pritisak na Rusiju, koja je kriva za ovaj rat”. Rusija je ta koja pokušava nastaviti agresiju i okupaciju. Stoga su energetski resursi, posebice nafta, ključ mira i sigurnosti.