“SAD je 12. lipnja ove godine uveo opsežne sankcije protiv ruskog financijskog sektora, uključujući Moskovsku burzu, depozitorij i klirinšku kuću”, navodi u analizi za nacional.hr Oleksandr Levčenko, bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj.

Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a optužio je više od 300 pojedinaca i subjekata u Ruskoj Federaciji i inozemstvu, posebno u Aziji, na Bliskom istoku, u Europi, Africi i na Karibima, koji pridonose ruskom vojnom gospodarstvu i pomažu zaobići sankcije koje su joj izrečene. Ove radnje zadaju udarac sposobnosti Ruske Federacije da prima strane materijale i opremu iz trećih zemalja. Sankcije također povećavaju rizike za financijske institucije koje posluju s ruskim vojno-industrijskim kompleksom i zatvaraju načine za izbjegavanje sankcija. Prema američkom ministarstvu financija, Putin je prethodno odobrio niz mjera za daljnje privlačenje kapitala putem Moskovske burze od Rusa i pojedinaca iz “prijateljskih zemalja”. To je omogućilo dioničarima da profitiraju od Kremaljskog ratnog stroja ulaganjem u dug ruske vlade, ruskih korporacija i vodeće ruske obrambene tvrtke. Stoga je OFAC na popis sankcija uvrstio podružnice ruske Promsvyazjbank, Vnješekonombank, Sberbank, VTB i VTB Capital Holdings u Kini, Kirgistanu, Indiji i drugim zemljama. Od 13. lipnja u Rusiji je obustavljeno trgovanje dolarima, eurima i hongkonškim dolarima, kao i instrumentima koji se obračunavaju u američkim dolarima i eurima na burzi, tržištu novca i tržištu standardiziranih izvedenica. Gotovinski tečaj za kupnju dolara i eura u poslovnicama mnogih moskovskih banaka naglo je porastao. Dionice Moskovske burze pale su za 15,8 posto na početku trgovanja 13. lipnja. U tom je kontekstu Moskovska burza najavila obustavu trgovanja u dolarima i eurima od 13. lipnja. Ministarstvo financija SAD-a također je poduzelo korake da ruskom vojno-industrijskom kompleksu ograniči pristup određenim softverima i IT uslugama. Izdan je novi propis koji zabranjuje pružanje konzultantskih i projektantskih usluga u području informatike bilo kojoj osobi u Ruskoj Federaciji; Usluge IT podrške i usluge u oblaku za poslovni softver i upravljanje, kao i softver za dizajn i proizvodnju. Sankcije zabrane informatičkih usluga najjedinstvenije su u novom paketu jer su pružatelji tih usluga uglavnom američke mega korporacije.

Također, veliki utjecaj imat će proširenje mogućnosti primjene sekundarnih sankcija protiv banaka trećih zemalja koje surađuju s ruskim vojno-industrijskim kompleksom. Sada koncept “sektora vojno-industrijskog kompleksa” uključuje apsolutno sve subjekte pod sankcijama Ruske Federacije, čak i ako se formalno ne odnose na obrambenu industriju. S obzirom da je od 2022. cjelokupno gospodarstvo Rusije usmjereno na rat protiv Ukrajine, to znači da banke trećih zemalja mogu pasti pod sekundarne sankcije SAD-a zbog suradnje s bilo kojim sankcioniranim subjektom Ruske Federacije, a ne samo onima koji formalno pripadaju vojnoj industriji.

SAD također planira zabraniti isporuku poluvodiča u Rusku Federaciju preko trećih zemalja, ako su proizvedeni pomoću američke tehnologije ili opreme. Moskva bi ih mogla koristiti za projektile i druga kritična oružja u ratu protiv Ukrajine. Sankcije će uključivati ​​nove zahtjeve za izvozne dozvole za proizvođače i prodavače čipova. Osim toga, popis uključuje transnacionalne mreže koje peru zlato za ruskog proizvođača, podupiru proizvodnju dronova i kupuju osjetljive i kritične materijale za ruski program kemijskog i biološkog oružja. Uvedene sankcije također imaju za cilj ograničiti buduće prihode Rusije od ukapljenog prirodnog plina. Na pitanje razmatra li Rusija mjere odmazde, tajnik za tisak Vladimira Putina rekao je: “Razmatramo radnje koje će najbolje služiti našim interesima”. U međuvremenu, tečaj dolara u gotovini značajno je porastao u moskovskim mjenjačnicama i već je dosegao psihološki prag od 100 rubalja u nekim bankama.

Kakav je značaj posljednjih sankcija? Prvi naglasak je da paket uključuje Moskovsku burzu, koja je glavni igrač na ruskom tržištu trgovanja valutama. Sankcije osobnog blokiranja Moskovske burze predstavljaju snažan udarac financijskoj infrastrukturi Ruske Federacije, što će Rusiji znatno otežati pristup tržištima kapitala i nagodbama. Drugi naglasak paketa je značajno povećanje rizika od sekundarnih sankcija za strane financijske institucije. Ukazom predsjednika SAD-a iz prosinca 2023. uvedena je mogućnost primjene sekundarnih američkih sankcija protiv stranih financijskih institucija koje olakšavaju transakcije ili pružaju usluge osobama povezanim s vojno-industrijskom bazom Ruske Federacije. Od sada, za potrebe sekundarnih sankcija SAD-a, svaka osoba koja je podvrgnuta sankcijama SAD-a prema programu sankcija Rusiji smatra se povezanom s ruskim vojno-industrijskim sektorom. Odnosno, sve strane banke koje surađuju sa sankcioniranim osobama Ruske Federacije su u fokusu pozornosti američkog trezora i, sukladno tome, u zoni rizika, a nove sektorske sankcije znače zabranu isporuke niza IT-a usluga u Ruskoj Federaciji, čime će se zatvoriti pristup Ruskoj Federaciji vodećim tehnološkim rješenjima američkih dobavljača.

Velika Britanija također je uvela nove sankcije protiv Ruske Federacije. U novom paketu sankcija Velikoj Britaniji obuhvaćene su ukupno 42 fizičke i pravne osobe te šest brodova takozvane “flote u sjeni”. Osim toga, više od 2000 fizičkih i pravnih osoba iz Rusije već se našlo pod britanskim sankcijama, uključujući 29 banaka koje čine više od 90% ruskog bankarskog sektora, više od 130 oligarha i članova njihovih obitelji. Više od 20 milijardi funti trgovine koja je postojala između Rusije i Britanije prije sankcioniranja punog rata sada je pod sankcijama. Uvoz iz Rusije u Britaniju pao je gotovo na nulu, iz Britanije u Rusiju za 73%. Ruska središnja banka već raspravlja o mogućnosti određivanja tečaja rublje prema juanu, kako bi tečaj i vanjski optjecaj rublja pali u potpunu ovisnost o Kini. U financijskom smislu Moskva sada postaje mlađa sestra Pekinga.