Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko komentirao je za nacional.hr novi paket američkih sankcija Rusiji, odnosno njenom energetskom sektoru.

“Sjedinjene Države su 10. siječnja najavile veliki paket sankcija, usmjeren na više od 400 organizacija i pojedinaca uključenih u ruski energetski sektor. Točnije, sankcije su uvedene najvećim ruskim naftnim i plinskim kompanijama, Gazpromnjeftu i Surgutneftegasu, zajedno s njihovim podružnicama. Pod sankcije su stavljena 184 tankera ruske flote u sjeni, kao i tvrtke Ingosstrakh i Alfastrakhovanie, koje osiguravaju tankere. Sankcije su uvedene i za 14 članova upravnog odbora korporacije Rosatom, koja je uključena u nezakonitu kontrolu NE Zaporožje. Zbog ovih sankcija Rusija će izgubiti milijarde dolara i značajno smanjiti sposobnost Kremlja da financira svoj zločinački rat protiv Ukrajine.

Moskva je samo dan kasnije osjetila posljedice američkih sankcija uvedenih ruskom energetskom sektoru 10. siječnja. Sustav izvoza energenata iz Rusije je u kolapsu: Kina i Indija odbile su prihvatiti tankere iz ruske ‘flote u sjeni’, koja je pogođena sankcijama. Time je razbijen mit da je Moskva navodno oko sebe ujedinila zemlje globalnog juga u borbi protiv Zapada. Ekonomska kriza u samoj Rusiji također se produbljuje: Gazprom, koji je 2023. postao neprofitabilan, najavio je smanjenje gotovo polovice osoblja u sjedištu. Mit da je Rusija navodno neosjetljiva na sankcije proizvod je ruske propagande, koja pokriva ne samo vojni nego i ekonomski blef Kremlja.

Ruska ‘flota u sjeni’ uključuje oko 600 brodova koji obavljaju ilegalne operacije sa sankcioniranom ruskom naftom. Prevoze oko četiri milijuna barela dnevno i donose Rusiji desetke milijardi dolara godišnje. Sankcije utječu na oko 160 tankera i ključne igrače na tržištu, uključujući osiguravajuća društva, prema američkom Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC). Plovila ruske flote u sjeni koriste i rusku zastavu i potvrde o osiguranju, te koriste usluge trećih zemalja za kompliciranje identifikacije i ograničavanje aktivnosti brodova koji prevoze sankcioniranu rusku robu. Često brodovi ‘flote u sjeni’, koji ulaze u teritorijalne vode i slobodne ekonomske zone različitih zemalja, isključe svoje identifikacijske sustave, što je ozbiljno kršenje međunarodnog pomorskog prava i može stvoriti izvanredne situacije. Nedavni incident namjernog oštećenja telekomunikacijskog kabela u Baltičkom moru, koji je uključivao ruski tanker Eagle S, koji je također imao špijunsku opremu, postao je izravan dokaz da se ruska flota u sjeni koristi za vođenje hibridnog rata protiv Zapada. Ruska flota u sjeni, koja plovi pod zastavama mnogih zemalja diljem svijeta, često predstavlja prijetnju okolišu. Brodovi flote u sjeni su u lošem tehničkom stanju, što bi u slučaju nužde moglo uzrokovati izlijevanje nafte i naftnih derivata u more, kao što se dogodilo u Kerčkom tjesnacu u prosincu 2024. godine. S obzirom na loše osiguranje koje mnoga od tih plovila imaju, financijske troškove otklanjanja posljedica takvih situacija snosit će obalna država u kojoj se incident dogodio, a ne sama Rusija.

Neke međunarodne luke počele su raditi i prije američkih sankcija. Točnije, kineska Shandong Port Group zabranila je ulazak tankerima pod američkim sankcijama u svoje luke u pokrajini Shandong. Kineskim lukama zabranjeno je pristajanje, istovar ili pružanje usluga prijevoza plovilima na popisu Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a. Operater kontrolira glavne luke na istočnoj obali Kine, uključujući Qingdao, Zhizhao i Yantai, koje su glavni terminali za uvoz sankcionirane nafte.

Indija je objavila svoju namjeru da zabrani iskrcaj sankcioniranih tankera koji prevoze rusku naftu. Međutim, opskrba naftom za Indiju neće biti problem. OPEC ima tri milijuna barela slobodnog kapaciteta dnevno, osim toga, zemlje izvan OPEC-a, poput SAD-a, Kanade, Brazila, Gvajane, mogu prodati dodatne količine nafte. Jedina stvar je da bi indijske rafinerije mogle izgubiti popuste na rusku naftu koje su uživale ako zalihe postanu rijetke. Istodobno će indijske banke zahtijevati potvrde o podrijetlu kako bi osigurale da ulje ne dolazi od sankcioniranih dobavljača. Ukupno 65 naftnih tankera pristalo je na raznim lokacijama diljem svijeta otkako je SAD najavio novi paket sankcija. Pet od ovih tankera usidreno je u kineskim lukama, još sedam usidreno je uz obalu Singapura, a ostali su zaustavljeni uz obalu Rusije u Baltičkom moru i na Dalekom istoku. Oko 10 posto svjetske flote naftnih tankera potpalo je pod američke sankcije.

SAD mora ojačati svoju poziciju u pomorskom prometu, jer Rusija može koristiti ‘flotu u sjeni’ u strateške svrhe u vojnim sukobima. To prenosi Politico. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022., ruska flota u sjeni znatno je porasla. Sada se sastoji od brodova koji rade izvan službenog svijeta brodarstva. Stoga ‘flota u sjeni’ predstavlja rizik za plovila koja legalno rade, obalne države i morski okoliš. Istovremeno predstavlja dodatnu prijetnju članicama NATO-a. Rusija može koristiti ovu golemu flotu za strateški pomorski transport. Ova flota sada čini 17 posto svjetske flote naftnih tankera. Strateški pomorski promet je vrsta vojne aktivnosti koja se odvija daleko od očiju javnosti. Komercijalni brodovi prevoze opremu potrebnu vojsci – od tenkova do goriva. A, ako Rusija odluči pokrenuti novi vojni sukob, može koristiti flotu u sjeni.

U Ukrajini je održan brifing posvećen povećanju pritiska sankcija na Rusiju zbog korištenja flote tankera u sjeni za izvoz nafte. Događaj je okupio predstavnike diplomatskih misija iz više od 20 zemalja svijeta, uključujući zemlje EU, UK, SAD, Kanadu, Indiju, Japan, kao i niz drugih važnih međunarodnih partnera. Ključne teme razgovora bile su nastojanja Ukrajine i njezinih saveznika da ograniče prihode Rusije od nafte. Ova industrija jedan je od glavnih izvora financiranja vojne agresije. Prošle je godine sumnjiva flota od preko 600 brodova prevezla 90 posto ruske nafte, donijevši Moskvi prihod od 180 milijardi dolara. Posebna pozornost posvećena je pitanjima jačanja režima sankcija, uključujući smanjenje maksimalne cijene ruske nafte na 40 dolara po barelu, uvođenje ograničenja za kapetane brodova i tvrtke koje opslužuju ovu flotu, te jačanje kontrole nad sigurnošću tankera. Ukrajina je također naglasila potrebu za embargom EU na uvoz ruskog ukapljenog plina, čija je količina prošle godine dosegla rekordne razine. Očekuje se da će ovo pitanje biti uključeno u 16. paket sankcija čije se usvajanje planira u veljači“.

TEMPIRANA BOMBA Putinova ‘flota iz sjene’ zaobilazi sankcije i prijeti ekološkom katastofom