Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u utorak je za nacional.hr analizirao je pomoć saveznika Ukrajini.
“Nizozemski premijer Dick Schoof je prije nekoliko dana najavio da će Nizozemska za Ukrajinu izdvojiti 271 milijun eura za granate velikog kalibra. Nizozemska aktivno podupire Ukrajinu od početka sveobuhvatne invazije, izdvojivši ukupno 10,4 milijarde eura za vojnu potporu, od čega je gotovo četiri milijarde eura već iskorišteno prema namjeni. Prošle godine je postignut dogovor o transferu 42 zrakoplova F-16, od kojih su prvi već u Ukrajini. Kijev ima dopuštenje koristiti borbene zrakoplove F-16 koje je Nizozemska prebacila na teritorij Ukrajine protiv objekata na teritoriju Ruske Federacije u obrambene svrhe i u granicama međunarodnog prava. Osim toga, Ministarstvo obrane Nizozemske nabavit će dronove vrijedne 42,6 milijuna eura za isporuku Ukrajini. Nizozemska je za provedbu akcijskog plana za proizvodnju dronova izdvojila 400 milijuna eura.
U isto vrijeme, Australija je odlučila prebaciti u Ukrajinu desetke tenkova Abrams koji su bili u službi te zemlje i zamjenjuju se novim modelima. Tenkovi će biti prebačeni u sklopu novog paketa pomoći vrijednog 164 milijuna američkih dolara. Ukupno je riječ o prijenosu 49 rabljenih tenkova. Nekim australskim tenkovima bit će potrebni lakši popravci. Međutim, Vlada Norveške nedavno je odlučila Ukrajini dodijeliti 967 milijuna kruna (87,5 milijuna dolara), dok Danska ulaže više od 562 milijuna eura u proizvodnju ukrajinskog oružja. Za to će Kopenhagen koristiti prihod od zamrznute ruske imovine i financirati proizvodnju 18 ukrajinskih haubica na kotačima 2S22 “Bohdana”, koje će biti predane Oružanim snagama. Danska je također najavila dodjelu novog paketa vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 2,4 milijarde danskih kruna (oko 321,8 milijuna eura). Novac iz ovog 21. paketa vojne pomoći iskoristit će se za kupnju oružja koje se već nalazi u skladištima danskog Ministarstva obrane, kao i za narudžbe međunarodnih dobavljača.
PLENARNA SJEDNICA Europski parlament odobrio 35 milijardi eura pomoći Ukrajini
Istodobno je francuski ministar obrane Sebastien Lecornu najavio prebacivanje još 12 samohodnih topničkih haubica Caesar u Ukrajinu. Nabavka samohodnih topova financirat će se zamrznutim ruskim sredstvima. Osim toga, dio novca od zamrznute ruske imovine bit će usmjeren na kupnju drugog oružja. Francuska također planira za Ukrajinu kupiti topničke granate kalibra 155 mm, projektile Aster-30, vođene bombe AASM, kao i prijenosne sustave protuzračne obrane i rakete Mistral. Francusko ministarstvo obrane podsjetilo je da je od početka sveobuhvatne invazije ta zemlja prebacila približno 60 topova u Ukrajinu, a do kraja 2024. taj bi se broj trebao povećati na 80. Istodobno, Kanada će Ukrajini osigurati s novim obrambenim paketom vrijednim 47 milijuna dolara.
Kanadski ministar obrane Bill Blair najavio je da će paket vojne pomoći Ukrajini uključivati streljačko oružje, kao i streljivo i zaštitnu opremu. Kanada je od početka ruske invazije na Ukrajinu izdvojila ukupno 3,26 milijardi dolara. No, puno više pruža Njemačka koja je i ovoga puta Ukrajini isporučila paket vojne pomoći koji je uključivao sustave protuzračne obrane, borbene tenkove, borbena vozila pješaštva i streljivo. Njemačka je Ukrajini pružila ili se obvezala pružiti vojnu pomoć u iznosu od približno 28 milijardi eura. U 2024. godini država je za obrambeni potencijal Ukrajine izdvojila 7,1 milijardu eura. Berlin je najavio prijenos Kijevu paketa vojne pomoći vrijednog 600 milijuna eura te najavio prijenos drugog paketa naoružanja vrijednog 1,4 milijarde eura. Budući paket pomoći uključivat će sustav protuzračne obrane IRIS-T SLM, 8 tenkova Leopard 1 A5, 20 BMP-ova Marder; streljivo za tenkove Leopard 1, Leopard 2 i BMP Marder; 4 BMP MRAP; Sea Sparrow protuzračne rakete kratkog dometa; 6 samohodnih topova Panzerhaubitze 2000; 24 tisuće granata od 155 mm; 30 vektorskih dronova.
UOČI IZBORA Amerika šalje 400 milijuna dolara oružja Ukrajini
Istodobno, Ministarstvo gospodarstva i inovacija Litve potpisalo je memorandum s ukrajinskom stranom o suradnji u izgradnji tvornice za proizvodnju nove generacije RDX eksploziva u Litvi. Početak građevinskih radova očekuje se 2025. godine. Eksploziv RDX (heksogen) ima bolja svojstva od mnogih drugih modernih eksploziva: izuzetno brzo detonira, ima veliku eksplozivnu snagu itd. Nova tvornica eksploziva jedan je od nekoliko planiranih zajedničkih obrambenih projekata. Litvanci i Ukrajinci također razgovaraju o razvoju dronova i drugih obrambenih tehnologija.
Ali, glavni važan događaj ovih dana bio je posjet američkog ministra obrane Lloyda Austina Kijevu. Sastao se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ministrom obrane Rustemom Umerovim. SAD je dodijelio još jedan paket obrambene pomoći od 400 milijuna dolara Ukrajini i priprema paket od 800 milijuna dolara za financiranje proizvodnje dronova u Ukrajini. Tijekom sastanka razgovaralo se o konkretnim koracima u provedbi Plana pobjede, koji će Rusiji uskratiti mogućnost nastavka agresije.
Jedna od ključnih točaka Plana pobjede je poziv Ukrajine u NATO, čime će se ojačati euroatlantski sigurnosni sustav. Važno pitanje ostaje ukidanje ograničenja na korištenje zapadnog dalekometnog oružja protiv vojnih objekata u ruskoj pozadini. Dokumentirane informacije o pojačanoj vojnoj suradnji između Moskve i Pjongjanga i planovima korištenja tisuća sjevernokorejskog vojnog osoblja protiv ukrajinske vojske zahtijevaju oštar i učinkovit odgovor međunarodne zajednice, posebice Sjedinjenih Država. U Kongresu SAD-a početak borbe sjevernokorejaca protiv Oružanih snaga Ukrajine nazvali su crvenom linijom, a predsjednik Zelenski nagovijestio je da će to biti početak novog rata u Ukrajini koji će se pretvoriti u svjetski rat.
U međuvremenu, unatoč naizgled različitim projektima vojne potpore Ukrajini od partnerskih zemalja, može se reći da je ona očito nedovoljna. Rusija je od Sjeverne Koreje dobila 5 milijuna jedinica projektila, kao i de konzerviranu vojnu opremu (tenkove, oklopne transportere, topništvo) i razne vrste balističkih projektila. Iran je Ruskoj Federaciji isporučio jurišne bespilotne letjelice i balističke rakete raznih vrsta. Istodobno, Kina nadoknađuje Rusiji u zamjenu svu opremu koju je Moskva prethodno kupovala od zapadnih zemalja. No, čak i sjevernokorejske balističke rakete imaju većinu svojih komponenti od proizvodnih tvrtki iz SAD-a i zapadne Europe, što ukazuje na nisku učinkovitost uvedenih sankcija. Ispada da Kina, Sjeverna Koreja i Iran daju više pomoći Rusiji nego cijeli kolektivni Zapad Ukrajini.
Ova situacija je vrlo uznemirujuća i zahtijeva potpuno novo promišljanje, o čemu govori i Plan pobjede koji je pripremila ukrajinska strana. Moskva je ove godine potrošila 130 milijardi dolara na obranu, a sljedeće godine planira potrošiti 170 milijardi dolara. Kina, Sjeverna Koreja i Iran pomažu Rusiji ne toliko u borbi protiv Ukrajine, koliko u borbi protiv SAD-a i kolektivnog Zapada koji ove diktatorske zemlje smatraju vrlo neprijateljskim. Ali u Ukrajini se ne bori kolektivni Zapad, već samo Oružane snage. Kad su ukrajinske trupe ušle u područje Kurska, lokalno stanovništvo je bilo uvjereno da je NATO stigao.
Svi Rusi vjeruju da se njihove trupe bore protiv NATO-a u Ukrajini. A Ukrajina se bori da barem dobije pozivnicu za članstvo u Savezu. Situacija nije katastrofalna sve dok se Oružane snage drže prve crte. Ako Ukrajina padne, osovina zla će krenuti dalje. Prve će na udaru biti baltičke zemlje i Moldavija s Gruzijom, zatim Poljska s Finskom, Balkan i Armenija. Tu su zatim ostale zemlje istočne Europe iz bivšeg socijalističkog udruženja i zemlje središnje Azije koje su nekada bile dio SSSR-a. Ako su Washington i kolektivni Bruxelles zadovoljni ovom perspektivom, onda mogu nastaviti slati pomoć Ukrajini u malim porcijama. Međutim, ako kolektivni Zapad želi uspješno i brzo okončati ovaj težak rat za Ukrajinu i sebe, tada se vojna potpora Kijevu mora znatno povećati, kao što je navedeno u Planu pobjede. Da, to košta nešto, ali je desetke puta jeftinije od nastavka rata na teritoriju Europe u slučaju poraza Ukrajine”, napisao je.
Komentari