Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je nemire u Gruziji.
“Gruzija je postala arena borbe između europskih vrijednosti i agresivnog “ruskog mira”. Nekoliko dana zaredom masovni prosvjedi u Gruziji potpuno su promijenili situaciju. Činilo se da Vlada potpuno kontrolira situaciju u zemlji, održala je prvu sjednicu Sabora, obnovila Vladu i raspisala predsjedničke izbore. Oporbene snage su praktički propustile priliku krenuti u masovne prosvjede odmah nakon lažiranih parlamentarnih izbora, jer se ničemu ne mogu suprotstaviti.
Kolektivni Zapad nastavio je promatrati, odugovlačeći s izjašnjavanjem o nepriznavanju izbora. No, 28. studenog novoizabrani šef gruzijske vlade Iraklij Kobahidze najavio je prekid pristupnih pregovora s Europskom unijom do kraja 2028. godine, što je izazvalo novi val prosvjeda. Dana 29. studenog i sljedećih dana, u Tbilisiju i drugim gradovima zemlje policija i specijalne jedinice za provođenje zakona rastjerale su skupove protiv završetka europskih integracija. Korišteni su vodeni topovi, privedene su stotine prosvjednika, a upotreba sile bila je prekomjerna.
FRKA U TBILISIJU Uhićen šef gruzijske opozicije, zemlja tone u kaos
Istovremeno, policija je nasrnula na novinare koji su pratili tijek događaja. Vrlo je vjerojatno da je takvo zaoštravanje bilo nužno vladajućoj stranci “Gruzijski san” s jednim ciljem – da prikaže Zapadu da je odluka o zamrzavanju odnosa donesena u samom Tbilisiju, a ne inicijativa EU. Međutim, takvi događaji naglo povećavaju vjerojatnost da Zapad neće priznati nedavne parlamentarne izbore kao legitimne, te da će nametnuti sankcije ključnim predstavnicima gruzijske vlade, što su već učinile Litva, Latvija i Estonija.
Nakon izbora, vladajući iz stranke “Gruzijski san” svečano su se okupili u zgradi gruzijskog parlamenta. Kako bi ubrzale ovaj sastanak, gruzijske su vlasti otišle na izravno kršenje zakona. Predsjednica zemlje Salome Zurabišvili je 19. studenog podnijela tužbu Ustavnom sudu tražeći poništenje rezultata parlamentarnih izbora. Nakon što je žalba registrirana, sud je imao 30 dana da razmotri slučaj. Međutim, “Gruzijski san” se oglušio o ovu normu i ipak održao zakazani sastanak.
ŽESTOKI PROSVJEDI Gruzijska predsjednica prkosi vlastitoj vladi, tražila potporu Europe
Prva sjednica novog saziva Sabora nije prošla glatko. No, prosvjed ne samo da nije polučio rezultate, nego je i propao. No, za prvu sjednicu Skupštine 11. saziva umjesto 150 registrirano je samo 89 zastupnika, jer su četiri oporbene stranke koje su prešle ljestvicu od pet posto odmah nakon izbora javno izjavile da su izbori namješteni i da su ne bi u svom parlamentu legitimirali. Tri od četiri oporbene snage odbile su svoje mandate. Prvi put veleposlanici nisu bili prisutni na konstituirajućoj sjednici Parlamenta Gruzije. Ovaj potez potaknut je pozivima oporbenih predstavnika veleposlanstvima zapadnih zemalja da ne dolaze na sastanke nelegitimnog parlamenta. “Gruzijski san” je odlučio da je bolje spriječiti skandal i odbiti pozvati same diplomate.
Dana 28. studenog novi je parlament potvrdio vladu. Iraklij Kobahidze ponovno je dobio mandat premijera. U programu vlade kao glavna zadaća naziva se ulazak u EU i NATO, a jedan od prioriteta njezina rada je potpora Ukrajini. Gruzijske vlasti pokazale su spremnost za obnovu odnosa, očekujući zauzvrat samo priznanje izbora. No, uslijedila je glasna politička senzacija. Novi parlament odredio je datum novih predsjedničkih izbora – 14. prosinca, planirajući da se inauguracija novog predsjednika održi prije kraja prosinca, jer Novu godinu zemlji ne bi čestitala Salome Zurabišvili, već novi šef države. Predloženo je da se prvi put u novijoj povijesti Gruzije predsjednički izbori neće održati u obliku nacionalnog glasovanja.
Sad će šefa države birati komisija od 300 glasača, koja uključuje članove nacionalnog parlamenta, Vijeća autonomije Adžarije i Vijeća u egzilu Abhazije, kao i delegate lokalnih vlasti. Novi kandidat za šefa države trebao je biti bivši nogometaš Kavelašvili, koji se nije mogao kandidirati ni za šefa Gruzijskog nogometnog saveza, jer nije imao visoko obrazovanje. U parlamentu prošlog saziva napustio je “Gruzijski san” i pridružio se frakciji “Snaga naroda”, čiji su članovi davali antizapadne izjave. Kavelašvili je poznat po anti zapadnjačkim izjavama, poznat je po psovkama u parlamentu i prvak je Rusije u nogometu, što se smatra političkim potezom koji je napravljen kako bi se zadovoljio Kremlj. Jasno je da je to odmah pokupio ruski propagandni tisak, koji je ponosno objavio da je “Gruzija predložila prvaka Rusije kao kandidata za predsjednika zemlje”. Odluka gruzijskih vlasti dočekana je s oduševljenjem u Moskvi.
“Kategorički je neprihvatljivo da se integracija u Europsku uniju smatra milošću”, rekao je premijer Kobahidze. Međutim, potez za ograničavanje europskih integracija mogao bi Gruziju skupo stajati u gospodarskom smislu. I takav korak odmah je aktivirao društvo, gdje je podrška europskim integracijama oko 80-90 posto. Sto dužnosnika Ministarstva vanjskih poslova Gruzije osudilo je odluku vlasti da obustave europske integracije zemlje. Također, u znak protesta ostavke su podnijeli i veleposlanici Gruzije u Bugarskoj, Nizozemskoj, SAD-u i još nekim zemljama. I nije to samo problem u Ministarstvu vanjskih poslova. Slične izjave osuđujući odluku vlade dali su dužnosnici Ministarstva obrane, obrazovanja, Narodne banke, gradske vijećnice Tbilisija, kao i privatnih tvrtki.
Trenutna eskalacija u Gruziji stavlja Zapad pred vrlo težak izbor. Za dva tjedna, ne čekajući izvještaj međunarodnih promatrača o parlamentarnim izborima, morat će donijeti tešku odluku – koga u Gruziji smatrati legitimnom vlasti, a koga prevarantom. Gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili objavila je da je ona jedina legitimna predstavnica vlade zemlje, budući da se parlament i vlada koje je ona imenovala ne mogu smatrati takvima nakon nedavnih lažnih izbora. O pitanju Gruzije raspravljat će 27 zemalja članica na predstojećem sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a 16. prosinca.
A u to vrijeme proruski masovni mediji počeli su širiti informaciju da se gruzijska legija koja se bori protiv ruskih okupatora vraća iz Ukrajine u Tbilisi, a tu informaciju brzo su demantirali predsjednica države i borci legije. Istodobno, Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine oštro je osudilo kontinuirano kršenje ljudskih prava i upotrebu sile protiv mirnih prosvjednika u Gruziji. Gruzijske vlasti su pozvane da poštuju osnovno pravo građana na mirne prosvjede. Štoviše, razlog prosvjeda je odluka vlade da pauzira kretanje Gruzije prema EU, suprotno europskim težnjama gruzijskog naroda. Ističe se da gruzijska vlada treba prestati plašiti svoj narod mitskim “ukrajinskim scenarijem” dok u praksi provodi “bjeloruski scenarij”. Utvrđeno je da je Ukrajina bila i ostala za demokratsku transformaciju Gruzije i njezinu daljnju europsku i euroatlantsku integraciju, što odgovara interesima gruzijskog naroda.
Dakle, prosvjedi u Gruziji imaju ne samo isključivo proeuropski vektor, već i naglašeno antirusko usmjerenje. Prosvjednici izjavljuju da Gruzija neće biti poslušni izvršitelj volje Kremlja koji je pokrenuo najveći u svijetu rat od 1945. Čak i u Abhaziji, koja je pod okupacijom Rusije, ima prosvjeda, iako malo drugačije prirode. Dana 3. prosinca članovi parlamenta Abhazije glasovali su protiv ratifikacije abhasko-ruskog “sporazuma o ulaganjima”, što je izazvalo masovne prosvjede u studenom. Moskva je već trljala ruke od veselja što je Gruzija potpuno došla u njezine ruke, ali ne izgleda tako. Gruzijski narod konačno počinje shvaćati podle manevre Kremlja u vezi s navodnom mogućnošću zarade od trgovine s Rusijom, dok je zapravo Moskva pripremila jaram koji će staviti na vrat gruzijskog naroda”, napisao je.
Komentari