Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u srijedu je za nacional.hr analizirao posjet glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga Kijevu, kao i isporuku vojne pomoći Ukrajini.

“Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg doputovao je u nenajavljeni posjet Ukrajini. Razgovarao je o inicijativi za stvaranje Posebnog fonda savezničkih doprinosa za Ukrajinu u iznosu od 100 milijardi dolara za pet godina. U međuvremenu, američka pomoć u okviru financiranja koje je odobrio Kongres već stiže u Ukrajinu. Istodobno je američki predsjednički kandidat iz redova Republikanske stranke Donald Trump rekao da Europa treba pomoći Ukrajini na razini SAD-a. Odnosno, ako SAD pruži 61 milijardu dolara pomoći Ukrajini 2024., onda Europljani moraju pružiti istu pomoć ove godine, inače će Washington preispitati hoće li nastaviti pružati pomoć Kijevu.

Čini se da su zapadne prijestolnice konačno počele shvaćati da je borba Ukrajinaca od velike važnosti za Zapad, jer je to borba ne samo za obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, već i za obranu zajedničkih vrijednosti svijeta demokracije protiv napada diktature Kremlja. Potpora saveznika Kijevu košta mnogo manje od potencijalno razornih posljedica Putinova vojnog uspjeha u Ukrajini.

Stoga Ukrajina ima puno pravo postati članicom NATO-a, a Stoltenberg je u Kijevu uvjeravao zastupnike Vrhovne Rade da će se to i dogoditi. U međuvremenu, Stoltenberg je također jasno dao do znanja da Kijev neće dobiti službeni poziv za članstvo u Savezu na samitu NATO-a u Washingtonu ovog srpnja. Očekuje da će samit NATO-a ojačati njegovu ulogu u koordinaciji pomoći Ukrajini, koju bi Savez trebao postaviti na jaču, dugoročniju osnovu. Očekuje se da će se sudionici samita u Washingtonu u srpnju dogovoriti o većoj ulozi NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu.

Osim toga, zemlje članice NATO-a jačaju vlastitu obrambenu proizvodnju i rade na zajedničkoj proizvodnji s Ukrajinom. Stoltenberg je pozvao predsjednika Ukrajine na jubilarni samit, ističući da dugoročna saveznička podrška Ukrajini zahtijeva ozbiljne višegodišnje financijske obveze. I to će biti ozbiljan i jasan signal Moskvi da neće moći pobijediti i da neće moći čekati. Prema njegovim riječima, Ukrajina je zaslužila pravo biti u NATO-u. Ovo je način koji jamči sigurnost na duže vrijeme. Stoltenberg je istaknuo da, za razliku od poziva za ulazak u Europsku uniju, poziv za ulazak u NATO “dolazi na kraju procesa”. A ambicija je učiniti Ukrajinu toliko moćnom, operativno kompatibilnom i tako dobro pripremljenom da, kad za to dođe vrijeme, odmah postane članica NATO-a.

Istovremeno, Jens Stoltenberg je rekao da ne može predvidjeti kad će točno Ukrajina postati članica NATO-a, ali će taj dan doći, a važno je da je u vrijeme takve političke spremnosti saveznika već spremna za članstvo. Stoltenberg je također izrazio poštovanje prema ukrajinskoj vojsci koja obuzdava rusku agresiju, istaknuvši kako je borba Ukrajine vrlo važna za cijeli Zapad, jer se bori za zajedničke vrijednosti demokratskog svijeta, dok su ruski partneri postali igrači poput Sjeverne Koreje, Irana i Kine.

Glavni tajnik NATO-a istaknuo je da su se svi saveznici izjasnili da će Ukrajina biti članica NATO-a i da je potrebno ići prema tom cilju. Trenutačno je problem u tome što kad postoji poziv nekoj zemlji da postane članica ugovora, nije potrebna samo većina od 32 saveznika, već da se svi saveznici slažu s odlukom. A u ovom trenutku takav dogovor još nije postignut i to je realnost.

Tijekom sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Jensa Stoltenberga u Kijevu razgovaralo se o načinima odbijanja ruske agresije, daljnjoj interakciji Ukrajine s NATO-om i stvarnom ujedinjenju snaga. Zelenski je istaknuo da ruska vojska trenutno pokušava iskoristiti situaciju kad Ukrajina čeka vojnu isporuku od svojih partnera, prvenstveno iz Sjedinjenih Država. Ruska vojska se priprema za daljnje ofenzivne akcije i potrebno je prekinuti rusku ofenzivu.

Na sastanku se također razgovaralo o pripremama za NATO samit koji može, ali i ne mora, biti trenutak snage za Savez.

“Tamo će se odlučiti hoće li neprijatelj Saveza moći staviti veto na jačanje NATO-a. I to se odlučuje upravo po pitanju Ukrajine, koja zaslužuje poziv u NATO”, naglasio je ukrajinski predsjednik, napomenuvši kako je također uvjeren da Ukrajina neće postati članica NATO-a dok se ne okonča rat koji je započela Ruska Federacija.

“Bit ćemo u NATO-u samo kad pobijedimo. Za vrijeme rata nećemo biti primljeni u NATO. To je rizik za neke od članica NATO-a, a neki ljudi su jednostavno skeptični oko toga”, rekao je Zelenski.

O pitanju NATO-a odlučuje većina i to je političko pitanje. A da Ukrajina bude politički prihvaćena u Savezu, za to je potrebna pobjeda. To je i jedan od razloga današnjeg rata – što Ukrajina nije postala članica NATO-a prije mnogo godina, jer se Rusija jako trudila s članicama Saveza da Kijev ne postane dio NATO-a, pa čak i Europske unije, tako da se Ukrajina jednostavno ne razvija, i ne da se odvoji od utjecaja Ruske Federacije.

Jens Stoltenberg je u intervjuu medijima nakon posjeta Kijevu rekao da su kašnjenja u isporuci savezničke vojne pomoći utjecala na povjerenje Ukrajine, a jačanje uloge NATO-a u tom procesu moglo bi riješiti situaciju. Povjerenje Ukrajine u saveznike u NATO-u potkopano je kašnjenjem u nabavi oružja, a takvi propusti ukazuju na potrebu preispitivanja koordinacije međunarodne vojne pomoći Kijevu.

A to zahtijeva jači, institucionalni okvir za takvu potporu kako bi se osigurala predvidljivost, veća odgovornost i podjela tereta.

“Potrebno je napraviti višegodišnji plan, koji će jasno definirati doprinos svake članice Saveza pomoći Ukrajini. Taj će novac biti “mali djelić” onoga što su Sjedinjene Države i njihovi saveznici potrošili u Iraku i Afganistanu.

Tamo smo tada potrošili trilijune, a u Ukrajini govorimo o milijardama”, zaključio je Stoltenberg”, piše Levečnko.