Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levečnko za nacional.hr je analizirao nova zbivanja na Baltiku.

“Tri komunikacijska kabla između Estonije i Finske su u kvaru. Konkretno, oštećen je električni kabel Estlink 2, snage 658 MW. Još jedna linija – Estlink 1 – nastavlja prometovati između dviju zemalja, ali je njen kapacitet znatno manji. Finski premijer Petteri Orpo rekao je da kvar neće utjecati na opskrbu zemlje električnom energijom, ali je policija otvorila istragu o incidentu, za sada razmatrajući verziju vandalizma. Rusija bi mogla biti umiješana u ovaj incident.

Moskva je nadaleko poznata po korištenju hibridnih taktika koje uključuju sabotažu, kibernetičke napade i manipulaciju informacijama. Oštećenje infrastrukture dio je ruske strategije destabilizacije zemalja baltičke regije i Europe općenito. Incident koji je uključivao oštećenje napojnog kabela Estlink 2 dogodio se u pozadini sve lošijih odnosa između Ruske Federacije i NATO-a, posebice u regiji Baltičkog mora. Estonija i Finska članice su Saveza, što njihove strateške ciljeve čini potencijalnim metama za hibridno ratovanje. U nedavnoj prošlosti ruske specijalne službe i vojna flota više su puta optuživani za sabotiranje kritične infrastrukture EU. Oštećenje kabela često se povezuje s moskovskim specijalnim operacijama. Kabel Estlink 2 važan je element energetske neovisnosti baltičke regije, smanjujući ovisnost o Rusiji.

TANKER IZ SJENE Finci zauzeli brod koji je isplovio iz Rusije, kažu da ‘istražuju sabotažu’

Napad na kabel mogao bi biti pokušaj demonstracije ranjivosti europskog energetskog sustava, posebno u uvjetima geopolitičkih napetosti. U trenutku incidenta, 25. prosinca 2024., dva su plovila prelazila kabel: ruski tanker Eagle S i hongkonški tanker Xin Xin Tian 2. Tanker Xin Xin Tian 2 pripada logističkoj tvrtki Hainan Yangpu, koja ima bliske veze s Rusijom. Ruski tanker Eagle S pokazao je anomalije u kretanju, posebice smanjenje brzine, što može ukazivati na podvodnu operaciju. Tanker Eagle S identificiran je kao dio ruske ‘flote u sjeni’, koja se često koristi za ilegalne aktivnosti.

HIBRIDNI RAT Prerezan optički kabel koji povezuje Njemačku i Finsku, sumnja se na diverziju

Ruska “flota u sjeni” poznata je po svojoj upletenosti u opasne operacije, uključujući ilegalne isporuke nafte, pokušaje zaobilaženja sankcija i sabotaže. Incident je dio niza oštećenja podmorskih kabela i cjevovoda u Baltičkom moru proteklih mjeseci, što je potaknulo sumnje u moguće sabotaže stranih brodova, posebno onih povezanih s Rusijom ili Kinom. Finska, koja je nedavno ušla u NATO i podržava Ukrajinu u ratu protiv Ruske Federacije, postaje meta sabotaže. Oštećenje kabela može biti oblik ‘osvete’ Moskve za političku podršku Kijeva.

Energetska infrastruktura između Finske i baltičkih država ključna je za energetsku neovisnost regije. Sabotaža takvih objekata može biti pokušaj destabilizacije gospodarstva i energetskog sustava EU. Rusija nastoji stvoriti kaos u opskrbi energijom u Europi, potičući unutarnje sukobe i nepovjerenje među državama. Napad na infrastrukturu može biti test spremnosti EU i NATO-a da odgovore na sabotaže i osiguraju sigurnost kritičnih objekata.

U Finskoj je objavljeno da je Estlink 2 najvjerojatnije oštećen sidrom tankera Eagle S. Ovaj tanker ruske flote iz sjene napustio je sidrište u Sankt Peterburgu te je registriran pod zastavom Cookovih Otoka i proglasio lukom odredišta Sueski kanal. To radi većina tankera koji idu dalje u Indiju, Singapur, Kinu, Maleziju, Indoneziju itd. Trasa tankera presijecala je trasu sajle. Tanker je išao brzinom od 12 čvorova, nakon čega je pala na osam čvorova. Unutar nekoliko sati zaustavio ga je brod finske obalne straže i odveo ga u finske teritorijalne vode. Eno ga na jednom sidru, pošto je drugo sidro izgubljeno.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte imao je telefonski razgovor s estonskim premijerom Kristenom Michalom u vezi sa sumnjom u oštećenje infrastrukture u Baltičkom moru, što bi se moglo pokazati kao sabotaža. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur i zapovjednik obrambenih snaga Andrus Merilo odlučili su da će pomorske snage početi patrolirati podmorskim kabelom Estlink 1, koji osigurava energetske veze između Estonije i Finske.

‘Europska unija najavila je dodatne sankcije protiv ruske ‘flote u sjeni’ zbog incidenata oštećenja kabela na moru’, navodi se u zajedničkoj izjavi Europske komisije i visoke predstavnice.

LEVČENKO Ove godine u Europi je zabilježeno stotinjak ruskih hibridnih napada

‘Incident s podvodnim kabelom u Baltičkom moru posljednji je u nizu sumnjivih napada na kritičnu infrastrukturu. Sumnjivi brod dio je ruske takozvane flote u sjeni, koja prijeti sigurnosti i okolišu dok financira ruski vojni proračun. Mi ćemo predložiti dodatne mjere, uključujući sankcije, za ciljanje ove flote’, stoji u priopćenju.

Kao odgovor na incident, EU jača mjere za zaštitu podmorskih kabela. Konkretno, planira se unaprijediti sustav za otkrivanje prijetnji, proširiti međunarodnu suradnju, te povećati sposobnost popravka podvodne infrastrukture. EU je nedavno usvojio 15. paket sankcija protiv Ruske Federacije, usmjeren na 54 pojedinca i 30 organizacija (flota u sjeni Ruske Federacije), koji transportiraju rusku naftu.

Američki predsjednik Joe Biden razmatra nove ozbiljne sankcije protiv ruskog energetskog sektora u posljednjim tjednima svog mandata. Njegova administracija ovu odluku smatra ‘oproštajnim udarcem’ u financijskom ratu protiv Rusije. Sankcije će biti usmjerene protiv takozvane flote u sjeni Rusije.

SAD će također izvršiti pritisak na ruske izvoznike nafte, koji još nisu pogođeni sankcijama. Licence koje bankama dopuštaju obradu plaćanja za ruske energetske tvrtke mogle bi biti opozvane. U SAD-u će nakon uvođenja ovog paketa sankcija moći uvesti sekundarne sankcije za sve one koji su povezani s kupnjom ruske nafte. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump također ima vrlo jasan stav da upravo naftni dolari omogućuju Putinu da ratuje. Ako Trump želi dovesti Putina za pregovarački stol, onda se Moskvi moraju oduzeti petrodolari.

LEVČENKO Ukrajina će bez NATO-a izgubiti neovisnost, jer Putin neće stati

Stoga će EU ili koalicija Baltičkog mora, zajedno s Norveškom i Velikom Britanijom, prije ili kasnije biti prisiljeni primijeniti restriktivne mjere na izvoz ruske nafte s mora. Kao odgovor, Moskva će pokazati histeriju i zastrašivanje na svaki pokušaj ograničenja izvoza nafte preko Baltičkog mora. Međutim, ona nema pravog odgovora, osim prijetnji i diverzija. Zbog toga je potrebno unaprijed i paralelno s ograničavanjem izvoza ruske nafte preko Baltičkog mora u zemljama Baltika i sjeverne Europe pojačati mjere protiv preusmjeravanja, posebno u vezi s komunikacijama na dnu Baltika i Sjevernog mora.

Naime, sada je Moskva dala odgovor, a ujedno i upozorenje na odluku zemalja Baltičkog mora da poduzmu prve korake u smjeru stvarnog ograničenja izvoza ruske nafte morem iz ruskih luka na Baltiku od 16. prosinca 2024. Osim toga, Rusi se još uvijek pripremaju za moguću invaziju na baltičke države. Korištenje flote u sjeni za ‘kabelsku’ sabotažu samo je jedan primjer na kojem Rusi mogu iščitati reakciju Saveza. Jednako tako mogu ubuduće koristiti ‘operacije pod stranom zastavom’, ili izbjeglice, ili naoružane plaćenike protiv zemalja NATO-a, kako u graničnim područjima, tako i ulaskom na teritorij Estonije ili Latvije ili drugdje. Scenarij daljnje vojne agresije Ruske Federacije je apsolutno realan, ako se Rusi u Ukrajini ne zaustave“.

TEMPIRANA BOMBA Putinova ‘flota iz sjene’ zaobilazi sankcije i prijeti ekološkom katastofom