U povodu nove nacionalne kampanje za borbu protiv rodnog nasilja na internetu, o tom sve ozbiljnijem problemu za Nacional govori aktivistkinja udruge B.a.B.e. Leonarda Novoselić

Feministička udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije proteklog su tjedna predstavile novu nacionalnu kampanju osvještavanja i borbe protiv rodnog nasilja na internetu. U sklopu kampanje, u sljedećim tjednima na svim nacionalnim i lokalnim televizijama prikazivat će se dva kratka animirana filma koja građanima pomažu da osvijeste problem, a u petnaest gradova bit će postavljeni i plakati sa sličnim porukama. Kampanja se provodi u sklopu projekta “Surf and sound 2.0“, što je akronim od engleskog “Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online violence“, a znači “Podrži, ujedini, odgovori, bori se da zaustaviš online nasilje“. Projekt nastoji podići svijest o raširenosti online nasilja nad ženama i nužnosti njegova suzbijanja. Financiraju ga Europska unija i Ured za udruge Vlade, a provodi druga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije, Ravnateljstvom policije i Pravosudnom akademijom kao pridruženim partnerima. O problemu internetskog rodnog nasilja za Nacional je govorila Leonarda Novoselić, koordinatorica projekta “Surf and sound 2.0” u udruzi B.a.B.e.

NACIONAL: Molim vas da predstavite projekt.

Od početka provedbe projekta do sada zaprimljene su 203 prijave online nasilja, a vjerujem da će ta brojka sada, s početkom provedbe nacionalne kampanje, eksponencijalno rasti. Veliki problem je u tome što pojedinci često ne shvaćaju da su žrtve kaznenih djela koje mogu prijaviti nadležnim institucijama i upravo nam je to cilj promijeniti ovom kampanjom. Projekt ”Surf and sound 2.0” počeo je još 1. ožujka 2023., a traje do 1. ožujka 2025. Ciljana skupina su žene, odnosno potencijalne žrtve online nasilja, stručnjaci koji rade na suzbijanju i prevenciji nasilja te šira javnost. Nastavak projekta posebno je fokusiran na edukaciju stručnjaka koji rade sa žrtvama i počiniteljima nasilja, pa se tako u sklopu projekta provode radionice s policijskim službenicima, sucima i državnim odvjetnicima koje su strukturirane prema uvidima dobivenim istraživanjem njihovih stavova o online nasilju i iskustvima rada na slučajevima koji ga uključuju. Do sada su provedene tri radionice s policijskim službenicima, od čega dvije u Zagrebu i jedna u Čakovcu, a u narednim tjednima provest će se i u Vukovaru, Zadru i Rijeci. Iskustva su zaista pozitivna – sudionici pokazuju interes i spremno surađuju. Planirani početak radionica za suce i državne odvjetnike je u travnju, tako da o tome još iskustveno ne mogu ništa reći. Što se tiče događaja otvorenih široj javnosti, uz multisektorsku raspravu održanu 6. ožujka 2024. u prostoru Hrvatske udruge poslodavaca, u sklopu projekta bit će organizirana još jedna multisektorska rasprava, okrugli stol te međunarodna i završna konferencija.

Veliki problem je u tome što pojedinci često ne shvaćaju da su žrtve kaznenih djela koje mogu prijaviti nadležnim institucijama i upravo nam je to cilj promijeniti ovom kampanjom

NACIONAL: Kako B.a.B.e. mogu pomoći žrtvama online zlostavljanja?

Žrtve online nasilja mogu nam se obratiti putem internetske platforme NEON, što je akronim poruke “Ne online nasilju”, a mogu nam se javiti i na mail [email protected] ili broj telefona 01/4663 666. Udruga B.a.B.e. nudi usluge besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja, koje se, ovisno o željama i mogućnostima korisnika, može provesti u prostoru udruge, telefonski ili online. Uz to, korisnici pri podnošenju kaznene prijave mogu zatražiti pratnju u svojstvu osobe od povjerenja, koja pruža dodatnu emocionalnu potporu. Na ovom konkretnom projektu suradnik nam je i Đuro Lubura, stručnjak za kibernetičku sigurnost i sudski vještak za telekomunikacije, kojeg po potrebi uključujemo u proces savjetovanja o postupanju u specifičnim slučajevima online nasilja – primjerice, kad je identitet počinitelja skriven iza lažnih profila i slično.

NACIONAL: Je li takozvana “osvetnička pornografija”, odnosno objavljivanje tuđih eksplicitnih seksualnih snimki, najčešći oblik online seksualnog zlostavljanja? Opišite najčešće oblike i kako prepoznati suptilnije oblike online seksualnog zlostavljanja?

Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja najčešći je oblik online nasilja koji nam korisnici i korisnice prijavljuju, a često se prijavljuje i online uhođenje i uznemiravanje, nametljivo ponašanje, prijetnje i iznude koje su također uglavnom povezane sa seksualno eksplicitnim sadržajem. U velikom broju slučajeva pojedinci prijavljuju kombinaciju više oblika nasilja – primjerice, različite oblike online nasilja uz dodatnu viktimizaciju koja se događa offline, posebice kada se radi o počinitelju poznatom žrtvi, najčešće bivšem partneru ili partnerici. Neke oblike online nasilja pojedinci nerijetko ne prepoznaju, primjerice govor mržnje. Svakako bih savjetovala da se o oblicima nasilja informiraju na našoj internetskoj platformi NEON, https://babe.hr/ne-online-nasilju, gdje mogu naći opise oblika online nasilja i digitalni oblik brošure o online nasilju prema ženama.

NACIONAL: Hrvatsko kazneno zakonodavstvo prepoznaje kazneno djelo osvetničke pornografije. Kakva su pravosudna iskustva i mogu li postojeća zakonska rješenja “pokriti” sve oblike online seksualnog zlostavljanja?

Budući da sam po struci psihologinja, osobno o tome ne mogu govoriti iz profesionalne, pravne perspektive. Kao što smo imali priliku čuti na multisektorskoj raspravi održanoj 6. ožujka, uvođenje kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja u obliku članka 144a Kaznenog zakona svakako doprinosi efikasnijem suzbijanju ovakvog oblika nasilja, ali se isto tako ističe da postoji još prostora za napredak u definiranju oblika online nasilja unutar zakonodavnog okvira.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kakav je omjer rodnog online zlostavljanja prema spolu? Žene su, pretpostavljam, mnogo češće žrtve.

Prema statističkim podacima online nasilje nesrazmjerno više pogađa žene, zbog čega je ovaj projekt usmjeren upravo na ovu specifičnu ranjivu skupinu. Međutim, važno je naglasiti da potičemo sve pojedince, neovisno o spolu, da prijave nasilje – posebice zato što uviđamo i da su muškarci često manje spremni prijaviti nasilje, što je u velikoj mjeri uvjetovano socijalnim normama.

NACIONAL: Što savjetujete ženama, a naročito djevojkama: kako prepoznati online seksualno nasilje, kako ga izbjeći i kako se protiv njega boriti kad se dogodi?

Ne možemo dati savjet kako izbjeći online nasilje. Ono je, nažalost, dosta rašireno i ne ovisi o postupcima potencijalnih žrtava. Tu posebno želimo naglasiti da žrtva nikad nije kriva ni odgovorna za viktimizaciju koju proživljava, bez obzira na sadržaj koji dijeli. Okrivljavanje žrtve česta je dodatna viktimizacija koju doživljavaju žrtve online nasilja, posebice u slučajevima zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Prije svega je ključno informirati se o oblicima online nasilja, a zatim i o postupanju u slučaju online viktimizacije. Kada pojedinci prepoznaju da su žrtva online nasilja, mogu ga prijaviti direktno nadležnim institucijama ili se obratiti nama u organizaciji B.a.B.e. za besplatnu pravnu i, po potrebi, psihološku pomoć i podršku. Na našoj spomenutoj platformi NEON dostupne su publikacije Kodeks postupanja u slučaju online nasilja nad ženama i Analiza s preporukama javnih politika za borbu protiv online nasilja nad ženama u Hrvatskoj koje sadrže korisne smjernice za žrtve online nasilja.

NACIONAL: Što savjetujete roditeljima adolescenata, naročito djevojaka?

Vjerujem da je danas roditeljima jako teško paziti na zaštićenost njihove djece na internetu, ali vjerujem da bi se u cilju prevencije trebale uvesti edukacije o ponašanju na internetu i oblicima online nasilja za djecu i roditelje, bez obzira na spol djeteta. Svakako bih savjetovala da reagiraju ako primijete negativne promjene u ponašanju svoje djece te da im budu podrška i oslonac. To je faktor koji uvelike pomaže žrtvama u nošenju s viktimizacijom.

Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja najčešći je oblik online nasilja koji nam korisnici i korisnice prijavljuju, a često se prijavljuje i online uhođenje i uznemiravanje, nametljivo ponašanje, prijetnje i iznude koje su također uglavnom povezane sa seksualno eksplicitnim sadržajem

NACIONAL: Kako mladiće i muškarce, ali i sve potencijalne počinitelje, naučiti da ne čine online seksualno nasilje?

Kao i na prethodno pitanje, najbolji način bi bilo provođenje preventivnih intervencijskih aktivnosti, odnosno edukacija u ovom području, idealno već u osnovnoj školi. Pri tome bi se bilo ključno fokusirati na potencijalne posljedice online viktimizacije po žrtve, koje mogu biti vrlo teške i jednako su stvarne kao u slučajevima nasilja koje se događa u stvarnom okruženju, odnosno “offline”. Edukacija je vrlo bitan faktor u osvještavanju pojedinaca o tome da je neko specifično djelo nasilje. Ako su toga svjesni, manje je izgledno da će ga počiniti, premda to ne mora biti pravilo jer su mnogi počinitelji itekako svjesni da vrše nasilje.

NACIONAL: Što savjetujete učiteljima i nastavnicima, a što zaposlenima u pravosudnim institucijama: policiji, tužiteljstvu, sudovima?

Svima bih naglasila važnost kontinuirane edukacije u ovoj domeni, posebice s obzirom na brzi razvoj moderne tehnologije. Uz to, ključne stavke koje često zaboravljamo su empatija i suosjećanje. Žrtvama mnogo znači svaki oblik socijalne podrške, a posebno je važno da imaju povjerenje u nadležne institucije te da im se pristupa bez osuđivanja i s razumijevanjem.

NACIONAL: Naposljetku: kako iskorijeniti rodno nasilje online?

Suzbijanje online nasilja prilično je težak zadatak, posebice zato što je identitet počinitelja često skriven. Vrlo je važno da nadležne institucije, s naglaskom na policiju, ostvaruju efikasnu suradnju s pružateljima internetskih/mobilnih usluga i menadžerima društvenih mreža u slučajevima koji zahtijevaju prikupljanje digitalnih dokaza i identifikaciju počinitelja. Iskustva policijskih službenika su nažalost često takva da se sa stranim kompanijama kontakt ne ostvaruje lako i da su takvi postupci dugotrajni. Najvažnije od svega, nadležna tijela, organizacije civilnog društva, odgojno-obrazovne institucije i mediji trebaju zajedno raditi u smjeru prevencije i suzbijanja online nasilja. Svi oni u tome igraju bitnu ulogu, a suradnja te multisektorska razmjena znanja i iskustava ključne su smjernice u borbi protiv svakog oblika nasilja, pa tako i onog ”online”.