Dio zaposlenika Hrvatskoga narodnog kazališta Zagreb na prosvjedu prošloga petka ispred zgrade kazališta zatražio je odlazak Uprave na čelu s intendanticom Dubravkom Vrgoč, zbog – kako su rekli – urušene organizacije, kršenja zakona, rasipanja novca poreznih obveznika i duboke devalvacije profesionalnosti. Pod parolom “V.D., a ne D.V.!” zaposlenici su rekli da je u šest i pol godina, otkad ova uprava vodi HNK, iz tog kazališta otišao velik broj zaposlenika davši otkaz ili otišavši u prijevremenu mirovinu. Samo u prve četiri godine, kako su rekli prosvjednici, iz tog je kolektiva zbog kontinuiranog mobinga Dubravke Vrgoč iz HNK otišlo 195 profesionalaca i vrijednih ljudi. Istaknuli su i da Uprava HNK mora otići jer je generator kaosa u toj kući. Uprava – intendantica i trojica ravnatelja, Drame Ivica Buljan, Baleta Leonard Jakovina i Opere Marcello Mottadelli – nekoliko sati nakon tog prosvjeda održala je konferenciju za novinare. Jakovina je tada rekao da ne vidi ni jedan argumentiran razlog za prosvjed, ali da je puno insinuacija i izrazito mnogo huškanja. Naglasio je kako je sadašnja Uprava prošla dva upravna nadzora, tri građevinske i dvije radne inspekcije, a četiri je puta dolazio i statičar iz Ministarstva kulture jer su ih zaposlenici optuživali da su ugroženi.

Upravo je Leonard Jakovina, ravnatelj Baleta HNK u Zagrebu, u intervjuu za Nacional ispričao svoje viđenje situacije u HNK u Zagrebu, drame koja traje mjesecima, akcije dijela nezadovoljnih zaposlenika i reakciju Uprave.

Leonard Jakovina je, nakon završene Škole za klasični balet u Zagrebu, diplomirao u Münchenu na Visokoj školi za glazbu i kazalište. Bio je u angažmanu u Bayerisches Staatsballettu u Münchenu i u berlinskom Staatsballettu. Surađivao je s najpoznatijim koreografima današnjice i ostvario velike uloge u brojnim baletima. S münchenskim i berlinskim Baletom sudjelovao je na mnogim turnejama diljem Njemačke, u Švicarskoj, Rusiji, Japanu, Kini, Tajlandu, Tajvanu, Indiji. Od 2014. godine je ravnatelj Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

NACIONAL: Prošlog je petka održan prosvjed dijela zaposlenika HNK u Zagrebu kojim se traži smjena Uprave – intendantice i trojice ravnatelja, Ivice Buljana, Marcella Mottadellija i vas, ravnatelja Baleta. Kako ste doživjeli taj prosvjed?

S okusom gorčine i krajnje nelagode. Orkestrirani napadi na Upravu HNK u Zagrebu počeli su već od trenutka otkad je Dubravka Vrgoč imenovana za intendanticu. Upadljivo je slična lista ljudi koji su bili protiv njezina dolaska na čelno mjesto i ovih koji su danas najglasniji borci za naš odlazak.

NACIONAL: Kako se osjećate kad znate da dio zaposlenika želi vašu smjenu, odnosno smjenu Uprave? Sigurno nije lako.

Za smjenu Uprave zalažu se sindikalni povjerenici koji već mjesecima rade u bazi na prikupljanju potpisa za našu smjenu. Zanimljivo je da sve naše predstave izazivaju velik odjek u javnosti. Oduševljenje koje je vladalo nakon jesenske premijere “Ponosa i predrasuda“ Jane Austen u koreografiji Lea Mujića, pa nakon premijere “Carmen“ u Operi, lagano je djelovanjem tih pojedinaca zamijenjeno nezadovoljstvima. Uvjeren sam da je to dio strategije da se pokuša uprljati sve što se radilo godinama unatrag otkad smo došli ovdje.

NACIONAL: Dosta se moglo čuti članova ansambla Opere koji su najmanje zadovoljni, Drama je gotovo u potpunosti stala uz Ivicu Buljana, a slično je i s članovima ansambla Baleta. Vrlo malo se može čuti pritužbi iz ansambla kojem ste na čelu. Znači li to da su i oni zadovoljni?

Problematičnim mi se čini da su se te teme nametnule kao glavne u funkcioniranju jednog kazališta. Ovih smo tjedana još intenzivnije razgovarali o tome na koji su način teatri ustrojeni. Činilo se jasno da preko predstavnika osnivača, a to su u našem slučaju Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, biraju intendanta preko natječaja, a nakon toga on novim krugom natječaja bira ravnatelje Baleta, Opere i Drame. Da bismo se uopće prijavili na ovako važnu i uglednu poziciju, moramo imati relevantne biografije koje prikazuju naš dosadašnji rad. Naše djelovanje procjenjuje stručna javnost, valorizira Kazališno vijeće, a ništa manje važno i cijenjena publika. Zadovoljstvo svakog umjetnika mora započeti od vlastitog angažmana, ljubavi prema poslu i radu. Svima je itekako poznato koliko sam učinio za zagrebački balet. Velik je broj zadovoljnih plesača od kojih su neki posljednjih godina statusno unaprijeđeni, ublažio sam strogu hijerarhijsku krutost tako da konstantno potičem i pružam prilike mladim plesačima, a repertoar je toliko inovativan i raznolik, što im stalno otvara prostor promišljanja i stvaranja. No zasigurno postoji i dio koji ne dijeli to mišljenje jer im zbog vlastitih taština, frustracija, ljubomore, nerealiziranih ambicija i želje za samoupravljanjem ne odgovaram kao ravnatelj pa godinama čeprkaju i žive za trenutak da mi iznenada zalijepe neku etiketu na čelo pa ako prođe nitko sretniji.

NACIONAL: Kakav je vaš odnos s ansamblom, ima li problema?

Prije svega kolegijalan, međusobno uvažavajući. Volim ih, njihovu energiju i vrckavost kojom šarmiraju svakog koreografa koji s njima radi. Kolega Ivica Buljan je istaknuo da mi nismo uprava odvojena od članova ansambala, nego da smo duboko uronjeni u rad s njima. Naglašavam riječ rad. Mi smo svi zaposleni u kazalištu, privremeno ili na neodređeno, da bismo radili predstave zbog kojih smo tu, da bismo stvarali vrhunsku baletnu umjetnost, klasičnu i suvremenu. Pitanja, dvojbe, koje se događaju tijekom procesa, valjda su dio života u svakoj organizaciji. Naravno da će neki preferirati tradicionalniji repertoar, neki suvremeniji, različiti su nam i pristupi metodama rada, organizaciji, ali mi nismo u kazalištu da javnost zasipamo svojim osobnim dnevnim frustracijama, već smo plaćeni od društva da građanima osiguramo mogućnost da vide odličan balet.

NACIONAL: Od nezadovoljnih zaposlenika HNK može se čuti da je razlog zbog kojeg se rijetko može čuti nezadovoljstvo u baletnom ansamblu činjenica da je većina ansambla zaposlena ili na određeno vrijeme, ili su honorarci. Isto tako, velik broj članova ansambla baleta su stranci, ne zanima ih što se događa u kazalištu, ne zanimaju ih svađe ni prosvjedi niti to razumiju. Što biste vi odgovorili na takve tvrdnje?

Evo još jedna od insinuacija za koju apsolutno nemam razumijevanja. Kakve veze imaju ugovori na određeno, neodređeno ili honorarno ili ako je netko stranac. Umjetnici koji žele raditi, vjeruju u sebe i istinski gore za profesiju, nemaju vremena i volje baviti se lažima, insinuacijama i pamfletima. Njima vlastiti moral, nominacije, nagrade, uspjesi i osoba u koju vjeruju daju dovoljno elana. Živimo početkom dvadesetprvog stoljeća, svako vrijeme ima svoje teme, navike, načine poslovanja. Balet je oduvijek bio izrazito internacionalna umjetnost. Moja je karijera primjer. Mi, za razliku od glumaca, ne ovisimo o verbalnom jeziku. Tijelo i inteligencija su naši mediji izražavanja. Posvuda u svijetu baletne kompanije sastavljene su od članova iz cijelog svijeta. Danas se vode ozbiljne rasprave u Pariškom baletu, jednako kao u Berlinu, da se ukinu prepreke koje su onemogućavale plesačima iz različitih etničkih skupina da plešu uloge koje su u tradicionalnom baletu namijenjene bijelim plesačima. Ne mogu pristati da se naš ansambl dijeli na domaće i strance. To je jedan vrijedan i predan tim, a pitanja o socijalnoj sigurnosti pripadaju svim kulturama u ovom trenutku. Odabirom ove profesije koju volimo, biramo i nesigurnost zaposlenja i činjenicu da relativno rano prestajemo plesati.

NACIONAL: Kakav je baletni ansambl, s kakvim se izazovima najčešće susreću i kako im možete pomoći? Donedavno ste bili i povjerenik za zaštitu dostojanstva, pa ste – vjerujem – dobro upućeni u sve probleme.

Baletni ansambl umjetnički je vrlo različit, a pritom nevjerojatno zanimljiv. To mi potvrđuju i svi koreografi koji su ovih godina imali prilike raditi s njima. Ta različitost je esencijalna jer ansamblu pruža čitav spektar stilova koje mogu izvesti. To je njihov veliki plus. Problemi u jednoj kući koja ima tri raznorodna ansambla ponavljaju se i javnost ih zna. Ne samo pod istim krovom, mi nemamo za razliku od sličnih teatara čak ni malu scenu, nedovoljno je prostora za probe. Iz toga doista proizlazi mnogo zadataka za umjetnike i tehniku, što u neprestano radnom okružju gdje premijere izlaze svaka tri tjedna stvara vrelu atmosferu. Zanimljivo je kako smo uz dobru suradnju to uspijevali sve ove godine, sve dok kolovođe pobune nisu počeli raditi tihe sabotaže. One dovode do toga da se ljudi ne osjećaju ugodno, a svojim lažima i insinuacijama rade podjele u ansamblu i stvaraju nepotreban nered. Dok sam radio kao povjerenik za zaštitu dostojanstva, mislim da sam obavio velik posao i uvijek sam se trudio razumjeti sve strane u sporu te ih pokušao navesti na dijalog i iznalaženje rješenja, a ne na produbljivanje konflikata.

NACIONAL: Dajete li za pravo tim nezadovoljnim zaposlenicima, odnosno priznajete li da je u radu Uprave bilo propusta? Jeste li vi, primjerice, napravili neku pogrešku?

Ponovno naglašavam, mi smo odabrani na osnovi svojih referenci, a nakon toga smo ponudili svoje programe. Realizirali smo ih, prema sudu javnosti, više nego uspješno, s dobrim umjetničkim pokazateljima. Uz to su i financijski učinci po kojima smo jedinstveni u zemlji. Naravno da sam griješio, ponekad u postavljanju repertoara pomislim da sam možda mogao pozvati nekog drugog, napraviti malo drugačiju podjelu, možda sam u komunikaciji s nekim propustio neku temu koja se toj osobi činila važna, a meni ne. Lov na greške postao je formula po kojoj se moramo kajati. Za što? Za to što cijele dane provodim u kazalištu, što sam dovodio najbolje koreografe, organizirao gostovanja. Davao svoje kapacitete do kraja.

NACIONAL: Na prosvjedu je članica baletnog ansambla Dunja Novković nosila transparent kojim se upozorava da je u tom ansamblu “napravljena čistka po kriteriju Uprave, umjetnici su ostali bez posla, neki bez mogućnosti mirovine, a preostalima su na taj način zatvorena usta”. Možete li komentirati te navode? O čemu se radi?

Zanimljivo je da su uz standardnu listu onih koji su protiv i koji su se okupili na performansu, najviđeniji gosti bili bivši intendant i v.d. intendanta te poneki ravnatelji koji su HNK ostavili u milijunskim gubicima. Čini se da se najljepše ugurati u procesiju koja je pobožno hodala oko kazališta s parolama i crnim trakama oko ruke, da bi se zaboravilo u kakvom su stanju ostavili teatar. Dakle, ljudi koji su imali priliku učiniti HNK važnim kazalištem, a vrijeme je pokazalo da nisu, danas nama podmeću klipove pod noge. Falili su tu još neki politički organizatori iz sjene koji su višegodišnji mentori i orkestratori sindikalnih povjerenika. Oni su izašli na svjetlo od trenutka kad su Ministarstvo kulture, a kasnije i Gradski ured za kulturu, preuzeli Zlatko Hasanbegović i Ana Lederer. Također je zanimljiv performans sindikalne povjerenice Baleta Dunje Novković koja je prije godinu ili dvije dana došla u moj ured, sa zamolbom ako se možemo dogovoriti da ona više ne sudjeluje u plesnim dijelovima, već da prijeđe u karakterne uloge.

NACIONAL: Što je s natpisima da se nekima zatvaralo usta? Kome se i zašto zatvorilo usta? Znači li to da se nekome iz ansambla prijetilo otkazom ili neproduženjem ugovora?

O čemu je na demonstracijama protiv Uprave riječ, govori podatak da su organizatorima puna usta velikih riječi o sramoti, urušavanju kazališta, nesposobnosti Uprave. U vremenima kakva trenutačno živimo oni računaju na kratka pamćenja. Ne dopuštam to! Uprava je itekako organizacijski kapacitirana. Mi smo u Baletu do sada producirali takve projekte kao što su “Labuđe jezero“, “Orašar“, “Romeo i Julija“, “Bajadera“, “Gospoda Glembajevi“, “Petar Pan“, “Smrt u Veneciji“, “Metropolis“, “Opasne veze“, “Ponos i predrasude“, “Večer Preljocaja“ , “Johannes Faust Passion”, “Modrobradi“, “Elizabeta Austrijska-Sissi“, “Tamni pejzaži-Bolero“, “Kraljevi bogova“, “Apoksiomen” s vrhunskim imenima europskog i svjetskog baleta. A otkazi? Tko je u ovom periodu u Baletu dobio otkaz? Nitko. To vam je dokaz da se radi o namjernom stvaranju atmosfere krize.

NACIONAL: Baletne predstave ne igraju se u vrijeme korone, što vjerojatno izaziva frustraciju kod dijela plesača. Kako se nose s tim, kako se vi nosite s tim kao ravnatelj? Koliko će Balet imati posljedica zbog neigranja predstava tijekom pandemije?

U cijelom svijetu plesači prolaze kroz izrazito teško razdoblje. Opće je poznato da je naša profesija vrlo delikatna kad je u pitanju duži prekid rada jer to utječe na psihofizičku aktivnost. Međutim, duboko sam uvjeren da ćemo zajednički prebroditi ovo neizvjesno vrijeme. Balet je u svojoj povijesti već nekoliko puta prolazio kroz katarze, a iz njih izašao još jači i spremniji.

NACIONAL: Koji su planovi, radi li se uopće?

Radi se koliko nam epidemiološka situacija i mjere dopuštaju uz sve preporuke HZJZ-a. U ovom trenutku se pripremamo za našu novu premijeru baleta “Giselle“ u koreografiji bivše zvijezde pariškog baleta, Josea Carlosa Martineza. On će prvi put postavljati taj predivan bijeli balet i to ekskluzivno za naš ansambl. Također, intencija nam je reprizirati našu hit predstavu “Smrt u Veneciji” te s kolegama iz Drame i Opere ponoviti “Ljetne večeri HNK“ koje su se pokazale zanimljive za našu cijenjenu publiku i građanstvo. Uz sve to uspjeli smo ostvariti suradnju s Balet Preljocaj tako što će naših dvoje plesača nakon Uskrsa otići u Francusku. Tamo će tijekom šest tjedana s njihovim plesačima grupe G.U.I.D. stvarati novi projekt koji će prezentirati u nekoliko gradova, a potom i u Hrvatskoj.

NACIONAL: Kako komentirate ministricu Ninu Obuljen Koržinek koja je stala na stranu Uprave?

Ministrica Nina Obuljen Koržinek vrlo je dobro upoznata s našim radom, postignućima, ali i svim problemima s kojima se susrećemo. Danas kad se zna da u cijelom EU-u samo Madrid i Zagreb imaju kazališta koja su otvorena, kad nam umjetnici doista zavide jer možemo raditi, odajem joj priznanje na hrabrosti što je učinila za umjetnike u scenskim djelatnostima.

NACIONAL: Smatrate li stalne akcije i reakcije protiv Uprave ciljanima, tendencioznima, zato što Uprava ima dobre rezultate? Uostalom, moglo se više puta čuti da je uspjeh najbolja osveta, ali može li uspjeh biti razlog drugoj strani za ovakve akcije?

Apsolutno.

NACIONAL: Traže vašu smjenu, što im odgovarate?

Vrlo je jasna procedura smjene. Nju ne pokreću hodači oko kazališta, oni stvaraju atmosferu bezvoljnosti, nemogućnosti da se radi. Mi smo izabrani na natječaju i mogu nas smijeniti samo osnivači. Previše sam sebe i svog znanja uložio u Balet HNK da bih mogao prihvatiti da mi analfabeti govore kako da ga organiziram ili dociraju o vođenju. Ne prihvaćam da mi o kaosu govore ljudi koji huškaju, koji lažu da smo onemogućavali da ulaznice za balet kupe učenici i umirovljenici.

__________________________________________________________________________

Na intervju s Leonardom Jakovinom, ravnateljem Baleta HNK u Zagrebu, reagiral su sindikalni povjerenici u funkciji Radničkog vijeća, njih šestero. Reakciju prenosimo u cijelosti.  

“Dana 30.ožujka u Vašem glasilu je objavljen intervju s ravnateljem Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, g. Leonardom Jakovinom. Stoga smo osjetili potrebu pojasniti neke njegove navode. G. Jakovina u tekstu sam priznaje kako plesači u Baletu imaju ugovore na neodređeno te time otvoreno potvrđuje činjenicu kako umjetnici, kako u HNK Split i HNK Rijeka, tako i u HNK Zagreb, imaju ugovore na 2 godine, iako je Kazališnim zakonom propisano 2 ili 4 godine, te svake druge godine strahuju hoće li im se ugovor produljiti ili neće, odnosno strahuju za svoju egzistenciju. Tako punih 16 godina, nakon čega imaju mogućnost dobiti ugovor na neodređeno.

Praksa u HNK Zagreb do sad je bila takva da se umjetnicima ugovori produljuju, međutim, g. Jakovina prvi je ravnatelj koji je odlučio prekinuti tu praksu te za vrijeme svog prvog mandata nekolicini plesača nije produljio ugovore, a nekima tik pred, kako ga mi volimo zvati ,,zaštitni period”, točnije, pred potpisivanjem ugovora na neodređeno.

Također bismo se osvrnuli na činjenicu kojom je g. Jakovina u Vašem tekstu jasno izjavio te time i potvrdio činjenicu da se radi/lo na nezakonit način, priznavši da je bio povjerenik zaštite dostojanstva, što je bilo u sukobu interesa i nezakonito, kao što je tu funkciju prije njega obnašala sama intendantica i zato nikad nije bilo prijava za mobing.

Nadalje,spomenuli bismo  i činjenicu koju je također g. Jakovina izjavio u Vašem intervju,a to je kako je ,,veliki broj zadovoljnih plesača od kojih su neki posljednjih godina statusno unaprijeđeni”, mislimo da ta činjenica sama po sebi govori sve.

U umjetnosti se nije, barem ne u Hrvatskoj, radila razlika među domaćim i stranim presačima pa se tako ni danas ansambl ne dijeli na domaće i strane plesače, kako g. Jakovina navodi. Naime, u europskim državama običaj je da domaći zaposlenici pri zapošljavanju imaju prednost ispred stranaca, što se ne može reći da je običaj i kod nas, a osobito je to zastupljeno u Njemačkoj, u kojoj je g. Jakovina proveo tolike godine.

Iskoristili bismo priliku pa pojasnili zašto Balet nema niti jednu predstavu od 14.12.2020. kada smo poslani na rad od kuće i kako je upravo ova Uprava onemogućila plesačima kontinuitet rada. Naime, na početku sezone 2020/21.nam je na sastanku s ansamblom g. Jakovina rekao da ,,Program ide kako je isplaniran prije korone te ako će doći do lošije epidemiološke situacije da će se prijeći na manje forme, koncerte i gala večeri.” Također je rečeno kako je Uprava stalno u kontaktu s epidemiolozima i da se sve radi u dogovoru s njima. Vrlo brzo se pokazalo da to nije bila istina! Naime, svi su držali glavu u torbi marljivo radeći za premijeru ,,Ponos i predrasude”, bivali u bliskom kontaktu, bez maski, više sati dnevno dok im je razum govorio da to nisu preporuke epidemiologa. Nakon prve zaražene u ansamblu, 70-ak plesača moralo je u samoizolaciju iz koje su se svakodnevno javljali novi zaraženi, od kojih su neki jedva odlazili do zraka, njih 13. U najvećem su šoku plesači ostali kad su na kraju samoizolacije dobili mail sa rasporedom rada gdje se vidjelo da se probe za predstavu ,,Orašar” normalno nastavljaju, te da imaju 9 radnih dana za pripremiti predstavu. To je ukazalo na potpunu nebrigu i nerazumijevanje nove bolesti i zahtijevanje da ponovno riskiraju svoje zdravlje i život na isti način.

14.12.2020. baletni su plesači mailom dobili obavijest da je Uprava HNK u Zagrebu zbog epidemiološke situacije donijela odluku kako se otkazuju sve predstave ,,Orašar” te da cijeli ansambl do daljnjega ide na rad od kuće.  20. siječnja na posao se vraćaju 42 plesača koji nastupaju u recentnom repertoaru, iako nije prezentiran recentni repertoar. Ostatak ansambla vratio se tek 29.03, što je više od 3 mjeseca bez kontinuiranog rada i bez svakodnevnih vježbi, koje su plesačima prijeko potrebne kako bi održali psihofizičku formu.

Balet u tom periodu nije dao niti jednu manju formu o kojoj su nam govorili na početku sezone, a na vratima su novi pokušaji davanja velikih glazbeno-scenskih djela ,,Smrt u Veneciji” i ,,Giselle” u kojima je ponovo nemoguće izbjeći bliski kontakt i veći broj plesača. Takvim je planiranjem rada nastao raskol u Baletu jer, dok su se jedni bojali za zdravlje i život, drugi su se bojali za egzistenciju, a treći ,,vikali” pustite nas da plešemo, ali na krivoj adresi.”, navodi se u reakciji koju su potpisali sindikalni povjerenici u funkciji Radničkog vijeća Mario Bokun, Damir Kovač, Jozo Kraljević, Dunja Novković, Ljubomir Puškarić i Lujza Vukičević.