Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je u nedjelju kako smatra da problem s izbjeglicama iz arapskih zemalja neće brzo bit prevladan jer se ne vide uzroci krize niti se oni rješavaju istaknuvši da je naša zemlja spremna na visokoj humanoj razini sudjelovati u rješavanju te izbjegličke krize.

“Hrvatska, na žalost, ima golemo iskustvo koje je još jako svježe sa izbjeglicama i prognanicima i zna kako je ljudska drama velika u tom trenutku. Nadam se da je Hrvatska u svojim granicama i sa tim iskustvom spremna na visoko humanoj razini sudjelovati u rješavanju te izbjegličke krize. To smo dosada pokazali i nadam se da ćemo biti spremni i za ekstremnije situacije u samoj zemlji”, kazao je Leko novinarima pred spomen-obilježjem u znak sjećanja na 134 žrtve komunističkog zločina u svibnju 1945. u Gračanima upitan kako Hrvatska može pomoći izbjeglicama koje bi mogle doći u našu zemlju iz Srbije i Mađarske.

U povodu Europskoga dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag Matić i izaslanik Predsjednice Republike Ivan Zvonimir Čičak položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika na Dotršćini te u Gračanima.

Leko, Čičak i Matić položili vijence za žrtve totalitarnih režima

U povodu Europskoga dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag Matić i izaslanik Predsjednice Republike Ivan Zvonimir Čičak položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika na Dotršćini te u Gračanima.

“Zločini i strašne posljedice triju totalitarnih ideologija 20. stoljeća na cijelom europskom prostoru poziv su na odgovornost i sjećanje te dostojanstven i nepristran odnos prema žrtvama tih ideologija”, rekao je Leko u Gračanima, pred spomen-obilježjem u znak sjećanja na 134 žrtve komunističkog zločina u svibnju 1945.

 

• Podsjetio je da je Europski parlament 2009. donio Rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu koja, kako kaže, upozorava na savjest kako bismo iz prošlosti shvatili da Europu možemo graditi jedino na vrijednostima tolerancije, razumijevanja i uvažavanja.

 

Istaknuo je kako je važno da se o žrtvama govori bez ideologije i naknadnog suđenja te da se utvrde i dosljedno sagledaju povijesne činjenice, kako bi se onemogućila svaka buduća manipulacija žrtvama.

I Ivan Zvonimir Čičak je, u govoru pred spomenikom na Dotršćini, posvećenim svim žrtvama fašističkog terora s područja grada Zagreba, na mjestu gdje su ustaše između 1941. i 1945. pogubile više od 7.000 Zagrepčana, poručio kako se “ne smije dopustiti da nas ideologije ikada više dovedu do toga da se međusobno ubijamo”.

“Režimi odgovorni za zločine su zločinački režimi, a njihovi lideri su zločinci i svi koji pokušavaju opravdati zločine postaju njihovi posthumni sudionici i sudionici u novim zločinima”, ocijenio je Čičak.

Naglasio je kako za svim žrtvama valja žaliti, a “kloniti se onih koji ostrašćuju ideologije, jer nas vode u nove sunovrate”. Leki i Matiću zahvalio je što su, “iako pravni sljednici Komunističke partije, prvi postavili spomenike s natpisom ‘Žrtvama komunističkog terora'”.

 

• Ministar branitelja i predsjednik vladina Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Predrag Matić novinarima je, pak, rekao kako se Vlada ne namjerava baviti politikanstvom, što, kaže, pokazuje već nekoliko godina upornim obilježavanjem mjesta stradanja svih žrtava totalitarnih režima.

 

“Za nas je žrtva žrtva i tu nema nikakvih podjela. Danas je Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i mi to obilježavamo. Prošlih godina smo bili na Jadovnu i Jazovki, a danas smo u Dotrščini i u Gračanima”, kazao je Matić.

Vijence su na Dotršćini i u Gračanima položili i izaslanici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, Hrvatskoga helsinškog odbora, četvrti Podsljeme te nekoliko veleposlanstava.