Hrvatska i Kina političku suradnju razvijaju već dulje vrijeme, ali je došlo vrijeme za dinamičniju i snažniju suradnju na gospodarskom području, izjavio je u utorak navečer predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko u povodu obilježavanja 66. godišnjice uspostave Narodne Republike Kine.

“Politički surađujemo cijeli niz godina, ali je krajnje vrijeme da tome dodamo i konkretan sadržaj, onaj gospodarski”, kazao je Leko u obraćanju diplomatima.

Podsjetio je na svoj prošlogodišnji posjet s gospodarskim izaslanstvom tom najbrže rastućem gospodarstvu na svijetu i kazao da će svatko tko posjeti Kinu biti “impresioniran njezinom veličinom i snagom”. Leko se u rujnu prošle godine u Pekingu sastao s čelnikom Svekineskog narodnog kongresa Zhangom Dejaingom, koji je pozvao Hrvatsku da iskoristi priliku sve veće suradnje Kine sa zemljama srednje i istočne Europe.

Leko je u govoru u utorak istaknuo da dvije zemlje surađuju bilateralno, ali i u okviru skupine “16 plus 1” koja uz Kinu okuplja zemlje srednje i istočne Europe. Predsjednik Sabora je naglasio da Hrvatska, iako je sada punopravna članica Europske unije, nikako neće zanemariti i ostala tržišta, poput Azije gdje Kina uživa primat.

“Kina je u Aziji za Hrvatsku stožerni kamen za ostvarivanje suradnje i interesa”, poručio je Leko.

Kineska veleposlanica u Hrvatskoj Deng Ying je podsjetila da dvije zemlje ove godine slave 10. godišnjicu partnerstva i istaknula da je trgovinska razmjena između Hrvatske i Kine u posljednjem desetljeću narasla za preko 80 posto te da sve više kineskih tvrtka pokazuje zanimanje za investiranje u Hrvatsku. Poručila je također da su odnosi između dviju zemalja utemeljeni na načelu uzajamnog poštovanja te da je prijateljstvo Hrvatske i Kine pustilo duboko korijenje.

Kina je drugo po veličini gospodarstvo na svijetu s BDP-om koji je premašio 10 bilijuna dolara. Sveukupna vrijednost izvoza i uvoza iznosi preko četiri bilijuna američkih dolara. U prvih šest mjeseci ove godine kinesko je gospodarstvo pokazalo stabilnost i kretanje u pozitivnom smjeru. BDP je rastao 7 posto, a otvoreno je 7,18 milijuna novih radnih mjesta u urbanim sredinama. Osim Šangaja, Kina je otvorila još tri dodatne zone slobodne trgovine.