Čak četvrtina iznosa javnih nabava u Hrvatskoj odnosi se na jednostavnu nabavu, koja se provodi bez pravog natječaja.
Prije tjedan dana, naime, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave uputila je Saboru svoje godišnje Izvješće o radu za 2023. godinu.
Osim pregleda aktivnosti s kojima se Komisija suočavala tijekom protekle godine, u izvješću se opisuje i problematika jednostavne nabave, koja čini značajan dio ukupne javne nabave u Hrvatskoj, a vrlo je plodno tlo za razvoj korupcije, piše Forbes Hrvatska.
Ukupna vrijednost javnih nabava lani 6,4 milijardi eura
Prema Izvješću, ukupna vrijednost javne nabave prošle godine iznosila je 6,4 milijardi eura. Od toga, jednostavna nabava čini oko 1,6 milijardi eura, što predstavlja četvrtinu ukupne vrijednosti javne nabave.
Jednostavna nabava odnosi se na postupke nabave čija je procijenjena vrijednost manja od 26.540 eura za nabavu roba i usluga te manja od 66.360 eura za nabavu radova.
Ovi postupci su izuzeti od obveze provođenja formalnih postupaka javne nabave.
Prostor za ‘guranje’ pojedinih dobavljača i nepotrebno trošenje javnog novca
Budući da su postupci jednostavne nabave manje regulirani i transparentni, otvara se veći prostor za koruptivne aktivnosti.
Nedostatak nadzora i kontrole u ovim postupcima znači da se ugovori mogu dodjeljivati bez adekvatne konkurencije i transparentnosti, što može rezultirati favoriziranjem određenih dobavljača ili nepotrebnim trošenjem javnih sredstava.
‘Mrvljenje’ poslova
Česti su slučajevi namjernog “razlamanja” nabave, gdje se veći poslovi dijele na manje kako bi ostali ispod praga za formalne postupke javne nabave.
Ova praksa omogućava izbjegavanje pravila i nadzora, te povećava rizik od korupcije.
Preporuke za poboljšanje javnih nabava
Prva preporuka odnosi se na obaveznu objavu poziva za dostavu ponuda za postupke jednostavne nabave na centraliziranoj platformi poput EOJN RH. Ova mjera, smatraju, značajno bi povećala transparentnost i omogućila širi krug ponuditelja da sudjeluje u natječajima.
Povećanje broja upravnih nadzora koje provodi tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave još je jedna preporuka Komisije. Veći broj nadzora omogućio bi učinkovitiju detekciju nepravilnosti i sprječavanje koruptivnih radnji.
Broj žalbi u padu
Državna komisija je u svom izvješću istaknula i broj žalbi vezanih uz postupke javne nabave.
Tijekom 2023. godine zaprimljeno je 715 žalbi, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu kada je zaprimljeno 885 žalbi. Ovaj trend pada žalbi pripisuje se povećanju naknada za pokretanje žalbenog postupka, što je dovelo do smanjenja broja izjavljenih žalbi za gotovo 25 posto u prvoj godini primjene novog zakona te dodatnog pada od 19 posto u 2023. godini.
DORH i Ministarstvo gospodarstva ne koriste svoje nadležnosti
Iznosi se i podatak da je tako samo oko 3,6 posto postupaka javne nabave prošlo kontrolu.
Naglašava se i važnost ovlasti Državnog odvjetništva i Ministarstva gospodarstva da samostalno pokrenu žalbeni postupak kada smatraju da je potrebno utvrditi nezakonitosti u postupcima javne nabave radi zaštite javnih interesa. Unatoč postojanju ovih ovlasti, posljednjih deset godina one nisu korištene.
Korištenje ovlasti od strane ovih institucija, smatraju u Komisiji, moglo bi značajno doprinijeti smanjenju rizika od korupcije, osobito u onim slučajevima gdje gospodarski subjekti nisu zainteresirani za ulaganje žalbe ili si ne mogu priuštiti visoke žalbene naknade u postupcima s iznimno visokom procijenjenom vrijednošću nabave.
Ova praksa bi omogućila dodatni nadzor i osigurala da postupci javne nabave budu provedeni u skladu sa zakonom i bez nepravilnosti. Naveli su i da DORH i Ministarstvo u posljednjih 10 godina nisu koristili spomenute ovlasti, ističe Forbes Hrvatska.
Komentari