LEADER mreža Hrvatske (LMH), vodeća domaća platforma za ruralni razvoj, provest će kroz studeni kampanju “za uklanjanje štetnih procedura”u povlačenju novaca za ruralni razvoj iz EU fondova, kojima je, kako ocjenjuju, od 2013. Ministarstvo poljoprivrede “totalno blokiralo rad nacionalne Mreže za ruralni razvoj”.

Mrežu je 2013. osnovalo i od tada vodi Ministarstvo poljoprivrede, ali su, kako smatraju iz LMH-a, prethodni ministri poljoprivrede, Tihomir Jakovina (SDP) i Davor Romić (Most), “onemogućili provedbu europskih uredbi u kreiranjnu pravilnika za provođenje Programa ruralnog razvoja, te potpuno blokirali i onemogućili provedbu procedura metodologije ruralnog razvoja u Hrvatskoj CLLD (Community Led Local Development)”, priopćeno je u nedjelju iz LMH-a.

Predsjednik mreže LEADER Milan Medić pojasnio je u izjavi za Hinu kako su obavili temeljitu analizu nepravilnosti u provođenju Mjera 202 i 501 IPARD programa i mjera 19 i 20 Programa ruralnog razvoja te sačinili istoimeni dokument.

Ističe da o utvrđenim pogreškama “ne žele potiho šaptati Vladi i nadati se promjenama”, već da s rezultatom analize i argumentima “idu van”.

Medić najavljuje da se idućeg tjedna održat  tiskovne konferencije u četiri regionalna središta –  Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, a analizu su poslali premijeru Andreju Plenkoviću, resornom ministru Tomislavu Tolušiću, europarlamentarcima iz Hrvatske, a uskoro će ga poslati i nadležnim tijelima Europske komisije, konkretno DG Agri u Bruxellesu.

Zajednička poljoprivredna politika predstavlja najvažnije EU programe, jer i najveći dio sredstava EU odlazi na nju. Dijeli se taj budžet na dva paketa, jedno su izravna plaćanja poljoprivrednicima, a drugo je ruralni razvoj, kaže Medić. Za ruralni je razvoj preko 40 mjera, a dvije su obavezne, mjere 19 i 20 (koje su ranije bile pod brojevima 202 i 501), pojašnjava.

Pri tom mjera 20 znači da se mora provesti tehnička pomoć sa savjetovanjima, a mjera 19., tzv. mjera Leader, znači kako je obavezno da se pet posto prepusti lokalnim odlukama, kroz LAG-ove (Lokalne akcijske grupe), koje pomažu u izradi projekata. Upravo je tih pet posto sporno, jer Hrvatska od ukupnih alokacija lokalnim sredinama prepušta samo tri posto, tvrdi Medić.

U priopćenju se također navodi kako je analiza stanja pokazala da su ministri Jakovina i Romić “omogućili provedbu niza protuzakonitih mjera, suprotnih CLLD metodologiji ruralnog razvoja, jer u svim zemljama mjeru 19, kao decentralizirana mjera stanovnicima ruralnih područja, omogućuje da samostalno kreiraju vlastite aktivnosti sa minimalno pet posto od ukupnih sredstava”. Štoviše, dodaje Medić, državna tijela nudila su da alokacija za LEADER, za lokalno odlučivanje ne mora biti pet posto, nego jedan posto (2008. godine), onda je Delegacija Europske unije natjerala Hrvatsku, kao novu članicu EU da uzmu barem pola od minimuma, dakle 2,5 posto, pa je onda Jakovina to zaokružio na tri posto.

Medić: Ne želimo da se raspoloživi novac vrati neiskorišten

“Mi tražimo da se poštuje procedura LEADER, odnosno da o najmanje pet posto sredstava odlučuju same lokalne sredine, rekao je Medić i izdvojio kao primjer projekte u Sloveniji gdje se lokalno odlučivalo o razvoju maslinika.

Kritika će ići i prema EK, konkretno na Glavnu upravu za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI), najavljuje Medić, jer, ističe “ne želimo da se raspoloživi novac vrati neiskorišten”.

Tvrdi da trenutačno postoji diskrepancija. “Za postojećih 40 LAG-ova ili 60 koliko ćemo ih uskoro imati, alocirano je 67 milijuna kuna, a u mjeri tehničke pomoći 64, skoro 65 milijuna kuna. To znači da za savjetovanja idu gotovo isto sredstva koliko i za cijelu mjeru. To znači da nema novaca za investicije poljoprivrednicima koji to od svojih LAG-ova s pravom očekuju. Ja bih kroz LAG Vallis Colapis sa sjedištem u Ozlju trebao ljudima u Pokuplju nuditi investicije, a za sve LAG-ove je na raspolaganju samo 67 milijuna kuna”, rekao je Medić.

Također najavljuje kako će “objaviti argumentaciju da su pravilnici iz ruralnog razvoja protuustavni, da krajnji korisnici nemaju pravo na sudsku zaštitu, moraju vraćati novac čak i u slučaju tuđe administrativne pogreške, a pokušat će također dokazati da je protuzakonit i Odbor za praćenje programa rurarnog razvoja”, jer je, tvrde, u suprotnosti s EU kodeksom o partnerstvu. U njemu su predstavnici civilnog društva i gospodarstva ‘totalno preglasani’, jer čine u Odboru manje od jedne trećine predstavnika, kaže Medić.

Iz LEADER mreže Hrvatske poručuju da pravilnike treba uskladiti s temeljnim zakonom, Ustavom RH.

Takve stvari bi imale dalekosežnu povoljnu posljedicu na sve mjere, zaštitu svih korisnika svih mjera Programa ruralnog razvoja, ali i na povlačenje više sredstava, a to je cilj ove Vlade, koja se javno deklarira kao proeuropska vlada koja želi da se u skladu s europskim procedurama uvede u Hrvatsku red i zakon i povećaju apsorpcijski kapaciteti, zaključio je Medić.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac komentirala je za Hinu ovih dana u Karlovcu da administrativni i apsorpsijski kapaciteti u županijskim razvojnim agencijama trebaju omogućiti da sve sredine u Hrvatskoj mogu povlačiti sredstva iz europskih fondova. One su po Zakonu o regionalnom razvoju “regionalni koordinatori”. Prema članku 25 zadužene su za opći gospodarski i društveni interes za jedinice regionalne samouprave.

No, uz županijske razvojne agencije postoje i lokalne razvojne agencije, ali i LAG-ovi, lokalne akcijske grupe. Kao ministrica apsolutno planiram svaki mjesec imati redovne sastanke sa regionalnim koordinatorima, potencijalno i s lokalnim agencijama i LAG-ovima i dodatno pojačati na terenu ljude, najavila je ministrica  Žalac.

Lokalna razvojna strategija za razdoblje primjene Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. je izrađena i bit će objavljena nakon akreditacije od strane Ministarstva poljoprivrede, što bi trebalo biti ovog studenog.