Na najaktualnija pitanja o pandemiji COVID-19 u video-intervjuu za Večernji list odgovorio je Gordan Lauc, naš poznati znanstvenik, redoviti profesor biokemije i molekularne biologije.

“Ono što je prijetilo Hrvatskoj polovicom ožujka, kada nam se svakih nekoliko dana udvostručio broj zaraženih, to nam više nije prijetnja. I ljudi se sada često pitaju zašto smo uopće išli u karantenu, ali ne smiju zaboraviti da to što se najcrnji scenarij nije dogodio kod nas, to ne znači da se ne bi dogodilo da nismo poduzeli sve ove mjere. Jer se on dogodio u Wuhanu, Lombardiji, New Yorku, pa u određenoj mjeri i u Londonu. Ako ne zaustavimo virus i on se rapidno proširi, imamo jako puno ljudi koji umiru”, objašnjava Lauc te dodaje kako je moguće da bi u Hrvatskoj umrlo oko 6000 ljudi da smo pustili virus da se širi dva mjeseca.

“Najveće pitanje je bilo što je gornja granica opasnosti i sada po prilici to znamo. Maksimalan broj ljudi koji bi u Hrvatskoj umro da pustimo virus da se potpuno proširi jest oko 20.000. To je jako puno ljudi i mi to ne možemo dopustiti”, zaključuje Gordan Lauc, ali upozorava i kako nije rješenje potpuno zatvaranje društva.

“Sada je tek izazov pred nama jer smo mi praktički zaustavili društvo. Nema proizvodnje, ne funkcioniraju stvari i ako ovako nastavimo mi ćemo idućeg proljeća biti gladni. I to svi na planeti. Moramo naći način kako da ipak kao društvo funkcioniramo”, ističe te dodaje kako je malo vjerojatno da ćemo do kraja godine imati dokazano dobro cjepivo koje će biti na raspolaganju svima. Štoviše, smatra kako ćemo se protiv ove pandemije morati izboriti bez njega.

“S obzirom da za većinu ovaj virus nije toliko opasan, mislim da na razini pojedinca nitko ne bi trebao paničariti. To je usporedivo s rizikom koji donosi gripa i nije u redu da ljudi koji se ne cijepe protiv gripe sad paničare, ako su prije samo pola godine imali priliku spriječiti isti takav rizik protiv gripe, a nisu to napravili”, upozorava Lauc te dodaje da ova pandemija može biti lekcija cijelom društvu da u budućnosti bude bolje i mudrije.

“Mislim da je jako dobro što ova pandemija nije puno opasnija. Zamislimo situaciju da je to virus koji sa sličnom frekvencijom ne ubija starije i bolesne već ubija djecu. To nije nemoguće za zamisliti i u tom slučaju imali bismo globalni kolaps. Zato trebamo više promišljati o opasnostima koje nam prijete”, zaključuje.