Latvija je bila predzadnja država koja je uvela euro kao svoju valutu, a devet godina kasnije njezini građani nastavljaju napuštati tu baltičku zemlju od 1,9 milijuna stanovnika žaleći se na visoke cijene i nedostatak poslova.

“Nakon što je u zemlju uveden euro bili smo šokirani novim cijenama”, kaže Lubova Sela, 65-godišnja umirovljenica, u glavnom gradu Rigi.

“Prije smo mogli kupiti puno više stvari našim latima nego što sada možemo eurima”, dodaje u razgovoru za Hinu.

Latvija je ušla u eurozonu 1. siječnja 2014., a godinu dana poslije učinila je to i susjedna Litva.

Lati zakopani u vrtu

Aiva Strelca, tada 16-godišnja učenica, bila je na zimskim praznicima i dobro pamti novogodišnju noć u kojoj je nestao lat.

“Dok smo doma čekali Novu godinu, moj je otac izašao u vrt, ondje iskopao rupu pa u nju položio kutiju s latima”, priča Strelca. “Nije ih htio zamijeniti za eure. Govorio je kako će nam jednog dana opet zatrebati. Da će oni opet vrijediti u budućnosti”, dodaje.

Latvija je 1991. stekla neovisnost raspadom Sovjetskog Saveza, a 1994. godine fiksirala je svoj tečaj uz njemačku marku, a zatim i uz euro. Time je održavala nisku inflaciju, te nije koristila monetarnu politiku u poticanju izvoza i zapošljavanja.

Godine 2000. je imala gotovo 2,4 milijuna stanovnika. Od tada ih je izgubila oko 500.000.

Mnogi su emigrirali u druge članice EU-a u potragu za boljim životom.

Anna, kćer Lubove Sele, otišla je prije četiri godine živjeti u glavni poljski grad Varšavu gdje radi kao novinarka.

Politički euro

Smatra da je latvijska vlada uvela euro iz političkih razloga.

“Uvođenje eura bilo je pitanje sigurnosti za Latviju”, kaže. “Neslužbeno objašnjenje je bilo da će Zapad biti motiviraniji pomoći nam u slučaju prijetnje iz Rusije ako uđemo u područje zajedničke valute.To je bio svojevrsni štit protiv utjecaja Rusije”, dodaje.

Valdis Dombrovskis, koji je tada kao premijer Latvije uveo zemlju u eurozonu, deset mjeseci poslije dobio je mjesto potpredsjednika Europske komisije u Bruxellesu. Europski je povjerenik za gospodarstvo pa mu je danas posao promicati ideju eurozone.

Početkom srpnja pozdravio je odluku hrvatske vlade o uvođenju eura.

“Uvođernje eura nije samo legitimna obveza, nego dovođenje vidljivog benefita hrvatskoj ekonomiji, kao i jačanje međunarodnog položaja i značaja eurozone te EU-a”, izjavio je Dombrovskis u Zagrebu na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Hrvatska je u nedjelju postala 20. članica eurozone.

Latvija i Litva su, zajedno s Bugarskom, zemlje najvećih socijalnih nejednakosti u EU, podatak je statističkog ureda Eurostat.

Ginijev koeficijent, kojim ekonomisti mjere razliku između najbogatijih ljudi u zemlji, poput političara Dombrovskisa i najsiromašnijih poput umirovljenice Lubove, iznosio je 35,1 posto 2020. godine. Koeficijent od 0 posto znači da je dohodak ravnomjerno raspoređen među svim građanima dok 100 posto označava maksimalnu nejednakost.

“Jedina pozitivna stvar je što ne moramo mijenjati novac kada putujemo u mnoge zemlje EU-a”, kaže Lubova u Rigi.

Kada, međutim, putuje u Varšavu u posjet kćeri Anni to joj ništa ne znači jer Poljska, iako članica EU-a, nema namjeru uvesti euro.

Niti starije članice EU-a, napredne demokracije Danska i Švedska, ne namjeravaju se odreći svoje valute krune jer žele samostalno upravljati monetarnom politikom.

“To je njihova odluka. Njih bi trebalo pitati o tome”, odgovara Martinš Kazaks, guverner središnje banke Latvije.

Eurozona je štit

Kazaks, na mjestu guvernera od prosinca 2019., kaže da su se u početku u Latviji mnogi građani protivili uvođenju eura smatrajući da to nije dobro za njih.

“Podrška je, međutim, danas velika: Ulazak u eurozonu je bila dobra odluka, gospodarski i geopolitički”, kaže za Hinu.

“Primjerice, tijekom globalne financijske krize i recesije 2008. nismo mogli doći do financijskih sredstava na tržištu pa smo se morali obratiti međunarodnim institucijama (MMF) za pomoć. A tijekom krize s koronavirusom 2021. bez problema smo se zaduživali na financijskom tržištu i tako podupirali svoje gospodarstvo. Biti dio eurozone je veliki štit protiv volatilnosti na financijskim tržištima. Tako se može posuđivati jeftinije”, dodaje.

Neki ekonomisti, poput nobelovca Josepha Stiglitza, smatraju da je Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura zbog neizvjesnosti uzrokovane ratom u Ukrajini i koronavirusom, no Kazaks smatra da je hrvatska vlada dobro postupila.

Hrvatska, kao i Latvija, od 1990-ih nije htjela koristiti fleksibilnost monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta.

“A zemlje eurozone su naš glavni trgovinski partner. Uvođenjem eura postali smo gospodarski i politički integriraniji u EU, pa su razlozi za ulazak i ekonomski i geopolitički”, napominje Kazaks.

Stopa nezaposlenosti u Latviji iznosi 7,1 posto dok je u EU prosječna stopa 6 posto.

“Društvo neispravno smatra da će monetarna politika riješiti sve probleme”, kaže guverner. “Ona može pomoći, kao dodatak, ali vlade moraju donositi teške odluke kao bi gospodarstvo i dohodak rasli”, dodaje.

Troškovi života u Latviji porasli su u listopadu 20,1 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije zbog poskupljenja energenata. Također i zbog rasta potražnje za proizvodima i uslugama jer su građani izašli iz “lockdowna” uzrokovanog koronavirusom.

Latvija je četvrta zemlja u EU prema visini inflacije.

Aiva Strelca je sinoć skromno dočekala Novu godinu pored oca, koji i dalje u vrtu čuva zakopane late.

“Otac je i dalje uvjeren da će nam još trebati”, kaže.