Patrik Krstinić, voditelj morskog tima u WWF Adriji, regionalnoj organizaciji najuglednije svjetske udruge za zaštitu prirode, govori o rezultatima ovoljetnog istraživanja u podmorju otoka Lastovo i što ugrožava populaciju riba

WWF Adria, regionalni ogranak najuglednije svjetske nezavisne organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF), početkom listopada objavila je upozorenje u kojem ističe da sve intenzivnije klimatske promjene i pretjerani izlov ugrožavaju populaciju ribe u podmorju otoka Lastova. Njihovo upozorenje temelji se na upravo završenom istraživanju koje je WWF-ov istraživački tim proveo ovoga ljeta, ploveći na 26-metarskoj jedrilici Blue Panda područjem Sredozemnog mora. U okviru tog ciljanog istraživanja proučavano je i podmorje otoka Lastova, na kojem je uočeno smanjenje brojnosti vrsta i veličina jedinki riba. Preliminarni rezultati istraživanja koji se odnose na lastovsko podmorje predstavljeni su nedavno upravi i stručnoj službi Parka prirode Lastovsko otočje, a u priopćenju koje je WWF Adria objavio nakon obavljenog istraživanja navodi se da će konačni i potpuni rezultati biti objavljeni iduće godine. A budući da je WWF Adria slično istraživanje populacije ribljih vrsta proveo i 2018. godine, također u podmorju Lastova, novi rezultati bit će uspoređeni s onima otprije pet godina kako bi se dobila preciznija slika utjecaja klimatskih promjena i pretjeranog izlova ribe na promatranom području.

Voditelj morskog tima u WWF Adriji i stručnjak za morsku bioraznolikost Patrik Krstinić za Megawatt je potvrdio da se populacija riba i morskih sisavaca u svjetskim morima i oceanima drastično smanjila u proteklih nekoliko desetljeća, a glavni krivac za taj negativni trend, koji ni danas nije zaustavljen, jest čovjek. Zagađenje, intenzivan rast količina otpada u morima i oceanima, posebno najopasnije mikroplastike, pretjerani izlov ribe, a u novije vrijeme i sve izraženije klimatske promjene, koje su potaknule zagrijavanje mora i širenje invazivnih ribljih vrsta i u područjima u kojima donedavno nisu živjele, glavni su uzroci smanjenja populacije riba. Nažalost, trendovi pada vidljivi su i u Sredozemlju, a posljedično i u Jadranu.

Mora i oceani stoljećima su promatrani kao neiscrpan izvor hrane i drugih resursa, prvenstveno energenata (nafta i plin), ali i industrijskih sirovina. No istraživanja su pokazala da je 35 posto globalnih ribolovnih resursa prekomjerno iskorišteno. Prema podacima koje je nedavno objavila Organizacija za prehranu i poljoprivredu pri UN-u (FAO), područja Sredozemnog i Crnog mora još su ugroženija jer je tu čak 63 posto ribolovnog resursa prekomjerno iskorišteno, upozorava WWF. Osim toga, brz razvoj tehnologije i učinkovitosti ribolovnih alata u proteklim desetljećima razlog je što se morski i oceanski resursi danas iskorištavaju pet puta intenzivnije nego prije pola stoljeća, što samo pridonosi drastičnom padu života u morima i oceanima, a mnoge riblje vrste i morski sisavci već su sada drastično smanjeni i ugrožen im je opstanak. Time je, upozoravaju stručnjaci WWF-a, direktno ugrožen i opstanak čovjeka, zbog čega je nužno što hitnije zaštititi ugrožena područja kako bi im se pružila prilika za preživljavanje i obnovu populacije morskih organizama.

Krstinić upozorava da Jadran nije iznimka te da treba uzeti u obzir da je Jadransko more posebno ugroženo jer je relativno malo, zatvoreno i plitko, s iznimno velikim pritiskom ljudske populacije, posebno u ljetnim mjesecima. WWF se posebno zalaže za proširenje područja slobodnih od ribolova, koji bi trebali osigurati obnovu ribljeg fonda, a sličnu strategiju predlažu i za Jadran. Njihova je misija zaustaviti propadanje Zemljinog prirodnog okruženja te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva. Organizacija je posebno posvećena zaštiti mora i života u morima i oceanima u cijelom svijetu, a njezini stručnjaci i volonteri rade na promjeni trenda pada populacije morskih organizama uspostavom „zona bez ribolova” kako bi se i more i riba mogli oporaviti, promičući alternativne izvore prihoda za obalne zajednice kao što je ribolovni turizam i podupirući ribare i donositelje odluka da pređu na održive ribolovne prakse. Istraživanje na području Lastova pokazalo je da posebno zaštićena područja, poput Parka prirode Lastovsko otočje, imaju osjetno veću otpornost na promjene, odnosno da se smanjenjem ljudskog pritiska i ljudskog djelovanja na okoliš vrste riba i staništa u moru lakše brane od posljedica klimatskih promjena.

„Zone bez ribolova jedan su od najboljih alata za zaštitu ribljeg fonda i bioraznolikosti u moru. Populacije riba relativno se brzo oporavljaju ako se ribolovni pritisak smanji, a najbolje rezultate pokazale su regulirane zone bez ribolova, poput naše Jabučke kotline. No samo ta mjera neće biti dovoljna da se spasi situacija, ne samo na Jadranu nego i u cijelom svijetu. Nužno je iskoristiti i ostale alate kako bi se situacija okrenula u pozitivnom smjeru. Prije svega tu mislim na smanjenje ribolovnog pritiska kroz pronalaženje alternativnih izvora prihoda za ribare, ali i unapređenje nadzora nad zaštićenim područjima. Bez kvalitetnog nadzora mjera upravljanja ribolovom nije moguće postići oporavak bioraznolikosti u zaštićenim područjima. Potpuno je neučinkovito proglasiti neko područje zaštićenim ako nemate načina kontrolirati provode li se propisane mjere ili ne. Uz to, treba unaprijediti selektivnost ribolovnih alata i smanjiti izlov nedorasle ribe. A onda dolazimo i do promjene navika potrošača i podizanja svijesti o potrebi izbjegavanja kupovine onih vrsta i skupina ribe za koje znamo da su ugrožene“, tumači Krstinić.

No postoji li u tom smjeru razumijevanje nadležnih institucija u Hrvatskoj za potrebe provođenja nužnih mjera zaštite i jesu li te institucije spremne proširiti područja slobodna od ribolova kako bi se ugroženim vrstama riba dala prilika za oporavak? „Svakako da je nužno zajedničko upravljanje ribolovom u kojem svi akteri moraju donositi odluke u smjeru zaštite ribljeg fonda. Kao predstavnik WWF-a mogu reći da imamo jako dobru suradnju s Upravom za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede i s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Suradnja na stručnoj razini između državne administracije i nevladinog sektora u posljednje vrijeme jako je dobra, jednako kao i s ribarskim udrugama i po tom sam pitanju prilično optimističan da bismo u narednom razdoblju mogli doći do zajedničkog stava kad je u pitanju proširenje zona slobodnih od ribolova, odnosno povećanje broja zaštićenih zona na Jadranu, jer postoji i inicijativa i interes svih strana uključenih u problematiku“, zaključio je Patrik Krstinić.

Tekst je nastao u suradnji s JANAF-om