Osnivanjem parka prirode Lastovsko otočje prije 12 godina na Lastovu su se pokrenuli projekti razvoja turizma i ribarstva, a izgradnja marine mogla bi otvoriti nova radna mjesta. Nacional donosi reportažu s otoka, čiji stanovnici su se izborili za park prirode i sad pokušavaju spriječiti devastaciju i odumiranje
Svakodnevni život na Lastovu, najudaljenijem naseljenom otoku na hrvatskoj obali, nije nimalo lak. Lastovo još uvijek aktivno traži – a polako i pronalazi – načine na koje će pomiriti dvije naizgled suprotstavljene vrijednosti: želju za razvojem i gospodarskim napretkom koji bi trebao spriječiti odljev stanovništva i nastojanje da se neprocjenjiva prirodna bogatstva ovog jedinstvenog otoka sačuvaju od devastacije masovnim turizmom. Lastovsko otočje, njegovih 46 otoka, otočića i hridi, prije 12 godina proglašeno je parkom prirode, što je na poseban način odredilo budućnost otočana i njihov smjer razvoja. Čak su i turisti koji posjećuju otok posve drugačiji od onih u većini mjesta uz obalu. Ovdje se ne dolazi zbog festivala elektronske glazbe i bučnih klubova, ulicama ne bruje nabrijani automobili i motocikli, a na plažama nema polugolih i razuzdanih mladića i djevojaka u potrazi za žestokom zabavom začinjenom hektolitrima alkohola. Lastovskim uvalama umjesto treštanja muzike odjekuje tišina, tek pokoji krik galeba i čigre ili prigušeno pljuskanje usamljenog vesla. U ljetnim se mjesecima njegovim brdima i stazama razmile šetači i biciklisti, a uvalama nautičari i kajakaši u potrazi za netaknutom prirodom. Na Lastovu caruje mir koji jednako poštuju i u njemu uživaju i domaći i gosti…
Komentari