U mjesecima izrazite nestabilnosti na energetskom tržištu Europe i svijeta i u situaciji koja se bez sumnje može nazvati energetski ekstremno nesigurnom, prije svega zbog neizvjesnog ishoda ruskih ratnih operacija u Ukrajini, ali i zbog upitnih izvora nabave plina za potrošače u Europskoj uniji, Hrvatska kreće u izgradnju novog skladišta plina u Grubišnom Polju. To će skladište plina, kada se za otprilike šest do sedam godina dovrši, mnogo značiti za stabilnost opskrbnog sustava u Hrvatskoj. Iako volumenom maleno u usporedbi s postojećim skladištem plina u Okolima, novo će skladište imati maksimalni kapacitet od svega 100 milijuna kubnih metara plina, što je čak pet puta manji kapacitet u usporedbi sa skladištem u Okolima čiji je kapacitet 553 milijuna kubnih metara – njegova će velika prednost biti izuzetna prilagodljivost ciklusa rada i veći izlazni kapacitet, odnosno mogućnost povlačenja velikih količina plina u kraćem razdoblju u slučaju potrebe. Te će kvalitete nesumnjivo pridonijeti većoj fleksibilnosti plinskog sustava u Hrvatskoj. Činjenica da je projekt izgradnje plinskog skladišta u Okolima, na koji se čeka već više od 20 godina, u međuvremenu uvršten i na popis strateških investicijskih projekata, najbolje govori o njegovoj izuzetnoj važnosti za budućnost opskrbe plinom. O tome kako napreduje izgradnja novog plinskog skladišta, koji su službeno započeli 21. veljače ove godine i vrijedni su 500 milijuna kuna, što će novo skladište donijeti potrošačima plina u Hrvatskoj i kada će prvi kubni metri plina biti utisnuti u podzemno plinsko ležište, za MegaWatt je govorio Laslo Farkaš Višontai, voditelj projekta i direktor Sektora tehnološkog upravljanja tvrtke PSP Okoli, koja je nositelj projekta izgradnje PSP Grubišno polje.

NACIONAL: O vršnom skladištu plina govori se već više od 20 godina, no tek su sada pokrenute konkretne aktivnosti za njegovu izgradnju. Što je presudilo da se desetljeća planiranja konačno pretoče u akciju i je li glavni poticaj bila aktualna odluka EU-a da zbog ruske agresije na Ukrajinu do maksimuma smanji ovisnost o ruskom plinu?

Istina je da se ovaj projekt dugo pripremao. Očigledno je da u Hrvatskoj energetski projekti iziskuju dugu pripremu do realizacije, kao što je to bilo i s terminalom za LNG, odnosno ukapljeni prirodni plin, na otoku Krku. Upravo sada došlo je vrijeme da nakon tehnološko-projektnog rješenja, zatvorene financijske konstrukcije i ishođenih dozvola krenemo u samu izgradnju budućega podzemnog skladišta plina. Trenutačna situacija je poticaj konkretno za ovaj projekt, no ni odluke EU-a ni ruska agresija na Ukrajinu nisu bili okidači za početak izgradnje. Podsjetit ću da je odlukom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja naš projekt još 2018. uvršten na listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, i to kao energetski objekt iznimne važnosti za sigurnost opskrbe prirodnim plinom potrošača cijele Republike Hrvatske.

‘Budućim skladištem raspolagat će korisnici, odnosno zakupci skladišnih kapaciteta, kao što je to i sada s podzemnim skladištem plina Okoli’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Zbog čega je realizacija projekta tako dugo odgađana, odnosno što ili tko je kočio realizaciju izgradnje vršnog skladišta plina koje je vrlo važno za stabilnost opskrbe plinskog sustava u Hrvatskoj?

Ne bi bilo korektno da se sad nekoga proziva zbog tako duge pripreme, no kad se krene korak po korak u rješavanje ishođenja svih potrebnih dozvola, što je preduvjet za realizaciju takvog projekta, to jednostavno toliko traje. Usput, upravo zbog tako dugotrajne „pripreme“ podzemno skladište plina Grubišno Polje prije se nazivalo „vršnim“ skladištem za rješavanje pikova, tj. vrhunaca potrošnje. No budući da su sada svi svjesni što će to skladište značiti za plinski sustav Hrvatske, najispravnije je zvati ga „samo“ podzemnim skladištem plina, što će ono i biti. Dakle, gradimo drugo hrvatsko podzemno skladište plina koje će znatno pridonijeti fleksibilnosti plinskoga transportnog sustava Hrvatske.

NACIONAL: U kojoj je fazi projekt u ovom trenutku? Što je dosad napravljeno i kada bi skladište trebalo biti pušteno u rad?

Radovi na izgradnji podzemnog skladišta plina počeli su 21. veljače ove godine. Prema osnovnom planu, a u skladu s ugovorenim obvezama izvođača radova, izgradnja će trajati godinu dana, što znači da bi u prvom kvartalu sljedeće godine radovi trebali biti gotovi, a u drugom kvartalu 2023. trebala bi početi probna eksploatacija, odnosno probna proizvodnja. Trenutačno su u tijeku zemljani radovi. Priprema se plato buduće plinske stanice, a spojni plinovodi na postojeći transportni sustav već su položeni i ispitani tako da sljedeći mjesec slijedi i fizičko spajanje tih plinovoda na transportni sustav – kako bi sve bilo spremno kad bude trebalo. Radovi se izvode prema definiranom i kompleksnom terminskom planu i zasad nema većih problema pri njihovu izvođenju, čak ni zbog mnogih poremećaja na tržištu s kojega se dobavljaju razni materijali potrebni za gradnju.

NACIONAL: Da bi se podzemno skladište plina u Grubišnom Polju adekvatno pripremilo za prihvat plina, potrebno je prvo isprazniti ležište od postojećih količina plina. U kojoj je fazi taj posao i kada bi trebala početi eksploatacija postojećih količina plina iz ležišta?

Tako je. Morate znati da se u slučaju Grubišnog Polja radi o neeksploatiranome plinskom ležištu, što znači da ga – prije nego što ono bude služilo kao podzemno skladište plina – najprije treba isprazniti, odnosno proizvesti plin koji se sada nalazi u ležištu. Probna eksploatacija plina iz ležišta Grubišno Polje trebala bi početi u drugom kvartalu 2023. godine.

NACIONAL: Možete li procijeniti kolike će biti količine plina koje će se godišnje proizvoditi iz ležišta Grubišno Polje?

Prema procjenama, trebalo bi se proizvoditi do 40 milijuna kubnih metara plina na godinu i tako sljedećih četiri do pet godina. U tom razdoblju postojeće dvije bušotine bit će proizvodne bušotine, a poslije one mogu poslužiti kao mjerne ili opservacijske bušotine u budućem podzemnom skladištu plina. A za potrebe novog skladišta trebat će izbušiti nekoliko, točnije do osam novih bušotina, koje će biti tzv. radne bušotine budućega skladišta plina. Bušenje tih bušotina nije u sklopu trenutačne faze izvođenja radova. Tome će se pristupiti tek kad se donese konačna odluka o formiranju podzemnog skladišta plina.

NACIONAL: Kada se postojeće količine plina iz ležišta isprazne, to još uvijek ne znači da će ležište biti pogodno za skladištenje plina. Koje sve parametre ležište mora zadovoljiti kako bi se prenamijenilo u skladište plina, odnosno o čemu će ovisiti hoće li ležište biti pogodno za skladištenje plina?

Tijekom probne eksploatacije pratit će se ponašanje ležišta i prikupljati nužni podaci koji će naposljetku potvrditi formiranje podzemnog skladišta plina. Ne možemo isključiti mogućnost da ležište i ne bude pogodno za skladištenje, no ipak, takva je vjerojatnost prilično mala. Kako god, za donošenje konačne odluke o novom podzemnom skladištu plina ključni će biti parametri poput provjere utvrđenih rezerva ugljikovodika, utvrđivanja energetskih režima u ležištu, kao i snage, veličine te hidrodinamičkih svojstava vodonosnika, utvrđivanja hidrodinamičke povezanosti dvaju geoloških tjemena u plinskom zasićenju, potvrde proizvodnih mogućnosti bušotina i sastava plina poslije ostvarenja znatnije proizvodnje te prikupljanja pouzdanijih informacija koje su potrebne za izračun budućih radnih karakteristika podzemnog skladišta plina. Pritom se misli na radni volumen, plinski jastuk, eventualne razdjelnice plin/voda i slično.

NACIONAL: Iz kojih će se pravaca skladište u Grubišnom Polju, ako se realizira, puniti plinom, odnosno odakle će se nabavljati plin za skladištenje?

Budućim skladištem raspolagat će korisnici, odnosno zakupci skladišnih kapaciteta, kao što je to i sada s podzemnim skladištem plina Okoli. Korisnici će plin nabavljati na plinskom tržištu i do skladišta će ga dopremati postojećim plinskim transportnim sustavom na koji će skladište biti priključeno.

‘Radovi na izgradnji podzemnog skladišta plina počeli su 21. veljače ove godine. Priprema se plato buduće plinske stanice, a spojni plinovodi na postojeći transportni sustav već su položeni i ispitani’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Hoće li se u njega utiskivati plin iz domaćih ležišta ili onaj iz uvoza?

Odgovor na to pitanje ne znamo ni u slučaju skladišta u Okolima. Naime, plin se u skladište doprema preko plinskoga transportnog sustava RH, to jest Plinacrovim plinovodima. A gdje ga korisnici skladišta nabavljaju, to je njihova stvar. Tvrtka PSP, kao operator sustava skladišta plina, s tim nema veze.

NACIONAL: Buduće podzemno skladište plina u Grubišnom Polju, ako se privede funkciji, kapacitetom je znatno manje od skladišta u Okolima, no od njega se ipak mnogo očekuje. Možete li precizirati u čemu je njegova važnost i kako će ono pridonijeti sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj?

Što se tiče radnog volumena, buduće podzemno skladište plina Grubišno Polje značit će oko 20 posto povećanja u odnosu prema postojećem volumenu. No što se tiče kapaciteta povlačenja plina, a to je veoma bitna karakteristika, značit će oko 40 posto povećanja u odnosu prema trenutačnim maksimalnim kapacitetima povlačenja postojećeg skladišta plina Okoli. Dakle, buduće podzemno skladište plina Grubišno Polje bit će skladište relativno malenog volumena, ali velikih kapaciteta povlačenja. Zahvaljujući takvim parametrima, to će skladište znatno pridonijeti fleksibilnosti skladišnog sustava Hrvatske. Naime, PSP Grubišno Polje neće biti samo sezonsko skladište, što znači ono u koje se plin utiskuje ljeti i iz njega povlači zimi. Skladište u Grubišnom Polju moći će sve to raditi ovisno o potrebama korisnika i prema potrebama optimalnog rada skladišnog sustava. To znači da će se, teoretski, plin povlačiti ljeti i utiskivati zimi, a ciklusi rada skladišta moći će se mijenjati prema potrebama sustava. Upravo u tome i jest prava važnost novog skladišta i njegova bitna uloga u poboljšanju sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj. Takva se skladišta u stručnoj terminologiji na engleskome nazivaju Fast-Cycle Storage (skladište ‘brzog ciklusa’), za razliku od postojećega podzemnog skladišta plina u Okolima koje je Seasonal Storage (sezonsko skladište).

‘Buduće podzemno skladište plina Grubišno Polje bit će skladište velikih kapaciteta povlačenja pa će znatno pridonijeti fleksibilnosti skladišnog sustava Hrvatske’

NACIONAL: Imajući u vidu procjene rasta potrošnje u sljedećim godinama, postoje li planovi za izgradnju još kojeg skladišta plina u Hrvatskoj i jesu li već poduzete neke konkretne aktivnosti za realizaciju takvih projekata?

Zasad se procjenjuju moguće nove lokacije, odnosno ležišta koja bi mogla poslužiti kao skladišta plina. To se provodi u okviru redovitih aktivnosti operatora skladišnog sustava Hrvatske, odnosno tvrtke Podzemno skladište plina. Ne možemo još konkretnije govoriti o projektima, jer nismo u toj fazi, no svakako se nadamo pozitivnom ishodu tih procjena.

NACIONAL: S obzirom na aktualnu, vrlo nestabilnu situaciju na europskom plinskom tržištu i nagle skokove cijena plina, jeste li zadovoljni načinom na koji Hrvatska trenutačno motivira naftne tvrtke na istraživanje novih ležišta plina i smatrate li da se može i mora učiniti više kako bismo povećali vlastitu proizvodnju plina i tako smanjili ovisnost o uvozu? Kako je moguće dodatno potaknuti tu proizvodnju?

Hrvatska zasigurno nastoji motivirati proizvođače plina, no moramo biti svjesni da su stvarne mogućnosti ograničene s obzirom na starost postojećih plinskih polja. No, država bi mogla utjecati na domaću proizvodnju i tako što bi se trenutačni poprilično zamršeni postupci ishođenja raznih dozvola mogli maksimalno ubrzati i pojednostaviti. Samim time dobilo bi se na vremenu, odnosno prije bi se krenulo u neku dodatnu domaću proizvodnju. Dakako, želim naglasiti da je to samo neslužbeni komentar i moje mišljenje jer, još jedanput ću naglasiti, operator skladišnog sustava nema puno veze s proizvodnjom plina. Iako u slučaju Grubišnog Polja, u fazi probne eksploatacije plina i mi ćemo, doduše u skromnim količinama, „popraviti“ proizvodnu plinsku sliku Hrvatske tijekom sljedećih nekoliko godina.

Kada je riječ o radnom volumenu, podzemno skladište plina Grubišno Polje značit će oko 20 posto povećanja u odnosu na postojeći volumen u RH. FOTO: Press