Projekcijom filma “Divlje jagode” u ponedjeljak, 11. lipnja, u kinu Tuškanac u Zagrebu započeo je filmski tjedan u povodu 100. godišnjice rođenja Ingmara Bergmana. To je i posljednji kulturni događaj kojim će švedski veleposlanik Lars Schmidt završiti svoj mandat u Hrvatskoj. Schmidt dobro poznaje ove prostore, na kojima je prisutan još od početka devedesetih. Tada je radio kao pripadnik mirovnih snaga UN-a i obnašao funkciju šefa Ureda za informiranje u Zagrebu. Prešavši krajem devedesetih iz švedskog Ministarstva obrane u Ministarstvo vanjskih poslova, odradio je i mandat u Beogradu, a obnašao je i različite diplomatske funkcije u Rimu, Strasbourgu, Dublinu i Bruxellesu, u stalnom predstavništvu Kraljevine Švedske pri EU-u. Dužnost u Hrvatskoj preuzeo je u rujnu 2013. i otada je svjedočio mnogim političkim promjenama u najmlađoj članici Europske unije, kao i u susjednim zemljama. Uskoro se vraća u Stockholm, gdje će u Ministarstvu vanjskih poslova raditi na novom brendiranju Švedske i to putem veleposlanstava koja će morati imati “feministički štih” u dizajnu namještaja i prostora. Jedan takav detalj je i u uredu u Zagrebu – ružičasta sofa s dvama bijelim jastucima koja pokazuju novi smjer opremanja diplomatskih predstavništava. Prije odlaska švedski veleposlanik, s još desetak kolega akreditiranih u Hrvatskoj i ove godine pridružio se Povorci ponosa Zagrebu kako bi iskazao podršku svoje zemlje zaštiti prava LGBTQ zajednice.

NACIONAL: U povodu 100. obljetnice rođenja Ingmara Bergmana švedsko veleposlanstvo organizira filmski tjedan. Čija je to ideja, koji filmovi će se prikazati i po kojem kriteriju su odabrani?

Izuzetno smo ponosni na Bergmana jer njegov rad ima bezvremensku i transnacionalnu poruku za sve ljude. Budući da se ove godine obilježava 100. godina njegova rođenja, to nam je prilika da globalno proslavimo njegovu ostavštinu, fokusirajući se na individualnu svijest i ključne momente života. Švedski institut i Švedski filmski institut pripremili su različite filmove i različite materijale za sva švedska veleposlanstva u svijetu i tako nam omogućili da različito obilježimo ovu obljetničku Bergmanovu godinu. U Zagrebu Bergmanov tjedan počinje u ponedjeljak, 11. lipnja, filmom “Divlje jagode”, a završava u četvrtak, 14. lipnja, filmom “Fanny i Alexander”. S partnerom, kinom Tuškanac izabrali smo sedam filmova pa ćemo osim ovih dvaju, također prikazati i “Ljeto s Monicom”, “Saraband” “Persona”, “Jesenju sonatu” i “Sedmi pečat”. Znamo da Zagreb voli Bergmana i nadamo se da će nam se pridružiti u ovoj proslavi.

NACIONAL: To je ujedno i lijep završetak vašeg mandata u Hrvatskoj. S kakvim dojmovima odlazite?

Hrvatska je sada punopravna članica Europske unije koja sudjeluje u donošenju odluka i dijeli kolektivnu odgovornost za europske vrijednosti i razvoj europske konkurentnosti. Zahvaljujući svom nedavnom ekonomskom oporavku, Hrvatska će sigurno privlačiti više pozornosti investitora iz zemalja članica Europske unije i nadam se da će pružati potporu dugoročnoj održivosti njihovih napora i što je važnije, predvidljivosti poslovanja u određenom razdoblju. Hrvatska ne može dopustiti da odugovlači strane investicije uz pomoć necarinskih prepreka. Doduše, napuštam Hrvatsku ponešto zabrinut zbog pada popularnosti Europske unije, iako Hrvatska u tome nije usamljena. Od nje se očekuje da, kao i sve članice EU-a, nastoji preokrenuti taj negativni trend, promovirajući europsko jedinstvo i solidarnost.

NACIONAL: Jesu li se zemlja i regija promijenile nabolje ili nagore u posljednjih pet godina?

Što se tiče regije koju nazivamo zapadnim Balkanom, smatram da je ona na dugom putu od kriznog razdoblja prema reintegraciji s Europom, gdje je oduvijek pripadala. Hrvatska će jedno vrijeme igrati ključnu ulogu, pomažući svojim susjedama da provedu reforme nužne za članstvo u Europskoj uniji. To zahtijeva strpljenje, a ponekad i ostavljanje vlastitih interesa po strani, u cilju promicanja stabilnosti za dobrobit svih dionika u srednjoj Europi. Žalim što napuštam lijepu Hrvatsku koja će sigurno nastaviti svoj put u budućnost, nalazeći rješenja za domaće probleme s demografijom i ključ za ostanak visokoobrazovanih i talentiranih mladih ljudi u zemlji. Hrvatska bi se morala fokusirati na izazove današnjeg vremena, umjesto da se bavi kopanjem duboko u prošlost, gdje vreba opasnost od velikih nesuglasica. Nadam se da ću vidjeti Hrvatsku kako se još više otvara inspiraciji i partnerstvu sa svojim europskim prijateljima.

NACIONAL: Nakon posljednjeg diplomatskog rata između Srbije i Hrvatske, mislite li da Hrvatska može postati lider u regiji?

Srbija je svakako jedna od pretpostavljenih budućih članica EU-a, naravno pod uvjetom da ispuni sve kriterije za članstvo. Regiji treba suradnja i razvoj, a ne vođe. Prateći ove prostore više od 25 godina, uvijek se osjećam loše kad se pojavi riječ “rat”. Ova regija treba mir i uzajamno pomirenje, pri čemu sve zainteresirane strane trebaju preuzeti odgovornost. Bilateralni odnosi moraju se riješiti sofisticirano, uz obostrano povjerenje. Kompromis je ključna riječ koja se dovoljno ne koristi u ovom dijelu Europe. Stoga Hrvatska kao članica Europske unije mora djelovati ne samo kao neovisna zemlja, nego i kao predstavnica svih zemalja unutar EU-a, dajući primjer svojim susjedima s ciljem održavanja stabilnosti.

NACIONAL: Može li Srbija postati članica Europske unije do 2025.?

Vjerujem da će se Srbija pridružiti Europskoj uniji, velikim dijelom zahvaljujući pomoći Hrvatske u usklađivanju s europskom pravnom stečevinom i ispunjavanju kriterija za članstvo. No isto kao što tijekom hrvatskih pregovora vremenski okvir nije bio najvažniji, nego su to bile održive reforme koje su nužne kako bi se nove zemlje članice i nakon primanja nastavile integrirati u Uniju pravila i vrijednosti, tako će biti i sa Srbijom. Hrvatska bi trebala više izvoziti izvrsnost, objašnjavati pravnu stečevinu i metode pregovaranja s Europskom unijom, kao i mjerila za reforme i prihvaćanje pravila.

NACIONAL: Hrvatska trenutačno predsjeda Vijećem Europe i među prioritete svoga mandata stavila je borbu za ljudska i manjinska prava, kao i borbu protiv korupcije. Upravo na tim područjima Hrvatska vrlo loše stoji. Kako komentirate posljednje izvješće Vijeća Europe i Europske komisije o porastu govora mržnje, diskriminaciji manjina, osobito Srba i Roma te fašizaciju društva na koju Vlada nedovoljno odlučno reagira?

Govor mržnje, na internetu i u stvarnom životu uništava demokratsko društvo. Protiv njega se treba boriti na svim područjima i svim demokratskim snagama. Hrvatska se borila u ratu prije 25 godina i postala slobodna i demokratska zemlja i u čast tog nasljeđa još je važnije osigurati slobodu govora, slobodu medija i zaštitu manjina. Budući da sam radio u Vijeću Europe u Strasbourgu, vjerujem da će Hrvatska profitirati od svog predsjedanja Odborom ministara. To je prilika za svaku članicu Vijeća Europe koje predstavlja temelj europskih standarda i nudi raznolike alate koji se tiču ljudskih prava i demokracije. Postoje rješenja za svakoga. Hrvatska je kao članica Europske unije usvojila svu potrebnu legislativu, a hrvatsko društvo dovoljno je zrelo da otvoreno raspravlja o zajedničkim europskim vrijednostima. Vjerujem da će hrvatska vlada znati upotrijebiti preporuke iz različitih istraživanja o tome kako zaštititi manjine, pripadnike LGBTQ zajednice i migrante, odnosno zaštititi različitosti i otvoreno društvo u kojem su žene i muškarci ravnopravni.

NACIONAL: Treba li Hrvatska zabraniti upotrebu ustaških simbola?

Nadam se da će to uskoro biti irelevantno pitanje, u trenutku kada će se hrvatski identitet poistovjetiti sa svijetlom budućnošću ponosne članice Europske unije. Vidim da su druge zemlje sa sličnom prošlošću poduzele takve korake. Nastavite hodati naprijed.

NACIONAL: Kako EU i Švedska gledaju na referendumske inicijative o promjeni izbornog sustava koja predviđa smanjivanja prava zastupnika nacionalnih manjina u Saboru, kao i onu za poništavanje ratifikacije Istanbulske konvencije?

Kao članica EU-a Hrvatska se obvezala pridržavati vrijednosti demokratskih sustava koje se očituju u Kopenhaškim kriterijima. A što se tiče Istanbulske konvencije, mogu samo zaključiti da je rasprava u Hrvatskoj bila vrlo vruća u odnosu na druge zemlje. Mogu govoriti samo o Švedskoj, gdje se nastojimo ne miješati u izborne sustave, ili ratifikacije konvencija u drugim zemljama. Mi smatramo da se podrazumijeva da sve zemlje članice Europske unije pridržavaju istih standarda. Moram priznati da mediji nisu uvijek najbolji forum za temeljitu raspravu o nekim kompliciranim pitanjima.

NACIONAL: Jeste li razočarani zato što Hrvatska nije kupila švedske vojne avione Gripen iako su bili novi?

Mi smo smatrali da je ponuda Gripena vrlo ozbiljna i da bi mogla osnažiti ne samo veze između naših dviju zemalja, nego i hrvatske zračne snage. Naravno, Hrvatska je trebala odlučiti što je njoj najbolje. Poštujem odluku hrvatske vlade u izboru drugog partnera za obnovu sustava zračnih snaga, što je bio odlučan trenutak u oblikovanju vaše sigurnosne politike. Hrvatska će kao članica NATO-a nastaviti omogućavati sigurnost ovom kontinentu i ja se nadam da će se naše partnerstvo unutar Stalne strukturne suradnje (PESCO) razvijati.

NACIONAL: Kakva ulaganja u hrvatsko gospodarstvo je nudila švedska strana i hoćete li sada od toga odustati, kada smo mi odustali od kupnje aviona?

Sve što je ponuđeno, ponuđeno je zasebno i nije povezano s kupnjom Gripena. Švedska djeluje u smislu direktiva EU-a za nabavu u kojima su zabranjene mjere nadoknade u ponudi vlade prema vladi. Vjerujem da će švedske investicije u Hrvatskoj nastaviti rasti. Ponosan sam što mogu reći da bilateralni odnosi između Hrvatske i Švedske nisu nikada bili tako dobri, uz rapidno povećanje kontakata između naših dužnosnika i građana. Izvoz iz Švedske u Hrvatsku iznosio je lani 126,5 milijuna eura, dok je hrvatski izvoz u Švedsku bio oko 113,5 milijuna. Broj švedskih turista u Hrvatsku dosegnuo je 300 tisuća i konstantno raste, odnosno udvostručio se otkad sam ja ovdje. Također je ponovo uspostavljen direktni let između Zagreba i Stockholma, što je vrlo koristan dodatak postojećim charterima koji povezuju Hrvatsku i Švedsku tijekom turističke sezone. Nadam se da će ti letovi biti produljeni na cijelu godinu zbog poslovnih razloga. Naime, preko 50 švedskih kompanija u Hrvatskoj zapošljava pet tisuća ljudi i radi promet od preko 500 milijuna eura. Dugotrajna uspješna suradnja između dviju zemalja utjelovljena je također u tvrtki Ericsson Nikola Tesla koja ima stratešku vrijednost u našim ekonomskim odnosima. Osim toga, očekujemo i hrvatske investicije u Švedsku, gdje postoji snažna i velika dijaspora koja nije dovoljno iskorištena. Odnosi između Hrvatske i Švedske će se sigurno nastaviti razvijati i ne vidim razloga zbog kojeg bismo odustali od trgovinske i ekonomske suradnje, samo zato što odluka vaše vlade nije bila u korist švedskog proizvoda. Odluke o investicijama donose kompanije, a ne vlade, ali izgledi su dobri, koliko ja vidim.

NACIONAL: Marcus Wallenberg, predstavnik švedske poslovne dinastije, početkom godine boravio je u Zagrebu i najavio ulaganje do 50 milijuna eura u softverski centar u Hrvatskoj u idućih deset godina. O čemu se radi?

Wallenbergova sfera, a osobito SAAB, silno trebaju inženjerske kapacitete za svoj softver. Hrvatska nudi mnoge pogodnosti za investiranje na tom području. Marcus Wallenberg je zapravo dvaput posjetio Hrvatsku prošle godine, što je pomalo neobično, ako se uzme u obzir njegov globalni poslovni profil, kao jednog od najmoćnijih europskih industrijalaca koji uvijek ostaje dugoročno sa svojim partnerima. Drago nam je da je oformljena radna skupina između Znanstvenog parka Lindholmen, Saaba, Ericsson Nikole Tesle i FER-a i da se radi na studiji izvedivosti koja bi trebala dati rezultate krajem ove godine. Nadam se da će i hrvatska i švedska strana pronaći zajednički interes da nastave takav projekt.

NACIONAL: U Švedskoj će u rujnu biti održani parlamentarni izbori. Posljednje četiri godine vladala je lijeva koalicija. Hoće li doći do dramatičnih promjena?

Ankete ukazuju na sličnu situaciju kao na posljednjim izborima – bez jasne većine, što je uobičajeno u Švedskoj jer imamo manjinske vlade barem jedno desetljeće. Ali ako neke manje stranke ne prijeđu prag od 4 posto, politički krajolik izgledat će drugačije. Još je prerano reći. Sve što znamo jest da će biti zanimljivo i da će možda biti nova konstelacija u parlamentu. No uvjeren sam da se naš demokratski sustav može nositi sa svakim rezultatom. Već postoji ustaljen dijalog između tradicionalnih blokova, lijevog i desnog, s ciljem zaštite snažne švedske ekonomije i tom društvu mi svi pripadamo, bez obzira na to odakle dolazimo ili u što vjerujemo. Nadam se da će i hrvatski mediji pratiti političke događaje u Švedskoj u rujnu.

NACIONAL: Čini se da je i švedsko društvo platilo cijenu vala imigracije jer raste popularnost švedske nacionalističke i antiimigrantske stranke Švedski demokrati koji bi, po nekim istraživanjima, mogli osvojiti i do 20 posto glasova na ovogodišnjim parlamentarnim izborima.

Švedski demokrati isto tako su rasli prije izbjegličke krize 2015, a mislim da svjedočimo sličnim procesima i u drugim europskim zemljama. To pokazuje da građani traže drugačija rješenja od onih koje su tradicionalne stranke dosad pružale. Vjerujem da je naš demokratski sustav dovoljno stabilan da prebrodi sve izazove. No na dan izbora, 9. rujna, znat ćete više. Osim toga, ja vjerujem i da je Švedska uglavnom imala koristi od migracija koje imaju dugu tradiciju u našem društvu i ponosan sam što smo uvijek spremni pomoći ljudima u nevolji. Sada moramo pomoći ljudima da se integriraju u švedsko društvo, u skladu s našim vrijednostima. Dio našeg ekonomskog uspjeha izgrađen je na migraciji, mi smo razvili raznolikost i kompetenciju, nove kulturne utjecaje i bogatije društvo. Ali naravno, postoje izazovi s kojima se moramo suočiti i pitanja o kojima moramo raspravljati.

NACIONAL: Raste li strah od Rusije jer Švedska sudjeluje u NATO-ovim vježbama i intenzivno modernizira svoju vojsku u posljednje vrijeme?

Naša vojna modernizacija nije direktno povezana s našim susjedima na Baltičkom moru. Zajednička vježba s NATO partnerima nije ništa novo ni alarmirajuće. Švedska usko surađuje s NATO-om još od kraja Hladnog rata, unutar Partnerstva za mir. Osim toga, Švedska je oduvijek održavala snažan vojni kapacitet, samoodrživ i moderan. Mi vjerujemo u regionalnu suradnju s nordijsko-baltičkim prijateljima i ponosimo se zajedničkim obrambenim pristupom, temeljenim na parlamentarnom konsenzusu. Švedska ima dijalog i suradnju s Rusijom na područjima od zajedničkog interesa, na primjer na planu klimatskih promjena, trgovine i operacija reagiranja na katastrofe. Trgovina između naših zemalja funkcionira, u skladu s režimom sankcija EU-a koji podupiremo kao mjere kako bi Rusija ponovo razmotrila svoju politiku prema Ukrajini.

NACIONAL: Jeste li naučili hrvatski, hoće li vam nedostajati Zagreb?

Zaista mi je žao što nisam uspio naučiti vaš težak i lijep jezik, što će biti jedan od razloga zbog kojih ću se morati uskoro vratiti kao turist, ili kao diplomat koji će raditi na brendiranju Švedske i njenih vrijednosti u europskom kontekstu. Mnogo toga će mi nedostajati. Prvenstveno ljudi. Isto tako fantastična priroda toliko blizu centru Zagreba koja pruža mogućnosti za trening i opuštanje, što je Šveđanima vrlo važno jer smo navikli biti blizu prirode. Nedostajat će mi i raznolikost vaše zemlje, u kojoj možete uživati tijekom cijele godine u različitim aktivnostima. Moram priznati da će mi nedostajati i dostupnost hrvatskih vlasti i institucija koje su uvijek otvorene da prime diplomate na neformalnu raspravu i razmjenu mišljenja o mnogim važnim pitanjima. Doista je vrlo lijepo raditi i živjeti u Hrvatskoj jer nas uvijek primate s vašom tradicionalnom hrvatskom gostoljubivošću. Nedostajat će mi Hrvatska.