Prošloga tjedna Kraljevina Švedska, zemlja poznata po svojoj neutralnosti i činjenici da na njenom teritoriju 200 godina nije bilo rata, najavila je ponovno uvođenje vojnog roka u trajanju od 11 mjeseci, za žene i muškarce. Švedska se 1995. s Austrijom i Finskom pridružila Europskoj uniji, iako još uvijek nije u monetarnoj uniji, odnosno nije uvela euro, zahvaljujući glasovima švedskih građana na referendumu 2003. Švedsku je na svojoj turneji po skandinavskim zemljama nedavno posjetio hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier. Švedski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Lars Schmidt u ranim danima svoje karijere sudjelovao je u mirovnim snagama UN-a, kao šef Ureda za informiranje u sjedištu u Zagrebu, stoga ove prostore dobro poznaje još od početka devedesetih, a govori i srpski. Radio je i u švedskom ministarstvu obrane, da bi krajem devedesetih prešao u ministarstvo vanjskih poslova. Iza njega su mandati na različitim diplomatskim funkcijama u Rimu, Beogradu i Bruxellesu, gdje je radio u Stalnom predstavništvu Švedske pri EU-u, zatim u Dublinu, da bi u rujnu 2013. stigao na mjesto veleposlanika u Republici Hrvatskoj. U intervjuu za Nacional komentirao je najavu uvođenja vojnog roka u Švedskoj, kritike Donalda Trumpa upućene Švedskoj, kao i situaciju u regiji i EU-u te bilateralne odnose između Hrvatske i Švedske.

NACIONAL: Švedska najavljuje uvođenje vojnog roka. Je li riječ o strahu od Rusije, terorizma ili nečeg trećeg? Je li to znak da je mir u Europi ugrožen?

Jedan od glavnih razloga uvođenja vojnog roka jest što nema dovoljno dobrovoljnih prijava u vojsku. Široki politički konsenzus jest da postoji potreba za dodatnim snagama u vojsci kako bismo unaprijedili obrambene sposobnosti. Osim toga, sigurnosna situacija u našem susjedstvu, ruske aktivnosti u Ukrajini, uključujući nelegalnu aneksiju Krima, razlog su za zabrinutost. Za nas je vitalni interes očuvati stabilnu i sigurnu Europu.

NACIONAL: Koliko je to skupo i kako će tu ideju prihvatiti mlade generacije?

Proračun za vojsku ove godine je 49 milijardi SEK (1,3 % BDP-a), a do 2020. dodatno će se povećati za 17 milijardi. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je podrška za uvođenje obveznog vojnog roka vrlo visoka, odnosno oko 70 posto.

NACIONAL: Slažete li se s tezom koju je u Münchenu na konferenciji o međunarodnoj sigurnosti iznijela hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, da je zbog miješanja Rusije ugrožen proces ulaska zemalja regije u euroatlantske integracije? Vidjeli smo kako su dočekali visoku predstavnicu EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicu Mogherini u Beogradu.

Ne vidim neposrednu prijetnju regiji. Postoje slični izazovi i u sjevernom dijelu EU-a. No kada govorimo o Rusiji, trebamo prvo uzeti u obzir situaciju u Ukrajini. Mi smo, naravno, protiv aneksije Krima. Naša ministrica vanjskih poslova bila je nedavno u Moskvi i to je ta vrsta dijaloga koju moramo održavati s Rusijom. Možemo se ne slagati, ali moramo razgovarati. Potpuna izolacija jedne zemlje može samo pojačati agoniju. Sankcije koje smo nametnuli pokazale su se kao dobra mjera. Dakle, dijalog pod određenim uvjetima može dovesti do rezultata. A što se tiče ambicija Rusije da u Srbiji i Crnoj Gori zadrži svoj utjecaj, to se čini i kao povijesna tradicija. Nije li Rusija oduvijek imala utjecaj u tim zemljama? No pamtim i da je gospodin Stier u Stockholmu govorio o trilateralnom sastanku s Albanijom i Crnom Gorom u Splitu, o mediteranskoj suradnji. To je vrlo dobar način na koji Hrvatska može pokazati liderstvo u regiji potencijalnim novim članicama.

NACIONAL: Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, kojeg ste spomenuli, nedavno je bio u Švedskoj i tom prilikom podsjetio švedsku kolegicu da dosta dugo nije bilo međusobnih susreta. Zašto i kakav je bio rezultat tog posjeta?

Na razini ministara vanjskih poslova posljednji je posjet bio 2009. Za nas je sastanak sa švedskom kolegicom Margot Wallström dobar rezultat sam po sebi. Bilo nam je drago što je ministar Stier došao u Stockholm, kako bi s nama podijelio svoje viđenje situacije u regiji. No to je ujedno bila i priprema za službeni posjet predsjednice Grabar-Kitarović krajem ožujka Švedskoj. Htio bih napomenuti da se bilateralni susreti izmjenjuju redovno. U mom mandatu, a tu sam već četvrtu godinu, Hrvatsku je 2014. posjetio švedski kraljevski par, a prošle godine tu su bili i švedski ministri za socijalnu skrb i obrazovanje.

NACIONAL: Kad smo već kod ministra Stiera koji je prošloga tjedna sudjelovao na UN-ovoj konferenciji o ljudskim pravima, predstavnici medija i opozicije optužili su ga da je svrstao Hrvatsku među konzervativne vlade, zbog izdvojenog nacionalnog mišljenja o prioritetima EU-a na međunarodnim forumima za ljudska prava, u slučaju tumačenja seksualnih i reproduktivnih prava žene, koje je poslao s Poljskom i Mađarskom. Kako to komentirate?

Konzervativnih pokreta, pa i stranaka, ima mnogo u posljednje vrijeme, ne samo u Europskoj uniji, već i izvan njenih granica. Upravo zato moja vlada nastoji objasniti i slati poruku o važnosti ljudskih prava i temeljnih vrijednosti koje mi zastupamo. Koje su, napominjem, i važan dio Acquisa, dakle europskog zakonodavstva s kojim se svaka zemlja morala uskladiti prije stupanja u članstvo EU-a. Sve su zemlje obvezne ne samo usvojiti taj zakonodavni okvir, već ga i implementirati i poštovati. To se, dakako, odnosi i na Hrvatsku, čiji je pregovarački proces bio vrlo temeljit i strog i morala je i prije ulaska u EU potvrditi da te zakone zapravo i provodi. No unutar EU-a zemlje članice grupiraju se prema različitim interesima ili vrijednostima koje zastupaju. Mi smo se grupirali oko zemalja koje dijele naše vrijednosti, a Hrvatska s onima za koje smatra da su joj bliže. No što se tiče temeljnih principa na kojima EU počiva, tu imamo jedan klub iz kojeg jedna članica, Velika Britanija, nažalost izlazi, no ako te principe zadržimo, vjerujem da će se neke nove članice željeti priključiti.

NACIONAL: Švedska je bila prilično stroga prema Hrvatskoj tijekom procesa integracija u EU, osobito što se tiče poštivanja obveza prema Haaškom tribunalu, kao i Poglavlja 23. Hoće li se isti kriteriji primjenjivati i na Srbiju, koja  je u procesu pregovaranja?

Prvo bih želio naglasiti da je Švedska isto tako bila među onim zemljama članicama koje su zaista željele da Hrvatska uđe u EU. Mi smo snažno zastupali tu ideju i vjerujem da smo pomogli da se zemlja razvija u tom smjeru. No kada se radi o poštivanju obveza, tu se prije svega radi o Acquisu, europskom zakonodavstvu o kojem se ne pregovara. Ili ga usvajate ili ne usvajate. To se jednako odnosi na Švedsku, Hrvatsku ili Srbiju. Moja vlada zalaže se za to da sve zemlje zapadnog Balkana uđu u EU, uključujući i Tursku. Što se tiče Srbije, u tijeku je dijalog između Beograda i Prištine, treba pričekati i vidjeti kako će se to dalje odvijati. Naravno, postoje i drugi mehanizmi, no obje strane složile su se da je dijalog jedni način za rješavanje problema. Što se tiče ostatka regije, Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo, Srbija je zemlja kandidatkinja, isto kao i Albanija. Pratim ovu regiju još od devedesetih, od samog početka rata i mislim da je u ovih 25 godina, unatoč svemu, postignut veliki napredak. Trebamo se koncentrirati na pozitivno.

NACIONAL: Nedavno izvješće Amnesty Internationala bilo je vrlo kritično prema Hrvatskoj, apostrofirajući porast govora mržnje, diskriminacije i toleriranje fašističkih simbola. Dugo ste u Hrvatskoj, kako vi doživljavate te procese? Je li Hrvatska otišla korak unazad posljednjih godina?

Pročitao sam taj izvještaj do detalja. I ja sam osobno vidio neke stvari koje spominjete, a i dobro znam povijest regije. Naravno da ne mislim da su te stvari koje su se počele događati posljednjih godina dobre, no i dalje mislim da treba biti optimističan. Švedska, kao i ostale zemlje članice, nije tu da prosuđuje o onome što neka druga zemlja članica radi. Hrvatska je sada članica EU-a i mi se svi zajedno trebamo koncentrirati upravo na te vrste problema, koji nisu samo hrvatski. Postoje razna europska izvješća o porastu gospodarstva, kao i ono Amnesty Internationala. Premijer Plenković i njegova nova vlada pred sobom imaju puno stvari kojima se moraju baviti, a ja vjerujem da će vlada jedne države članice EU-a, kakva je Hrvatska, raditi na različitim aspektima društva kako bi zemlju pravilno usmjerila i učinila je progresivnom.

NACIONAL: Premijer Plenković ima pune ruke posla, boreći se s radikalima unutar vlastite stranke. Mislite li da će uspjeti?

Znam gospodina Plenkovića vrlo dugo, viđali i smo se i u Bruxellesu i nadam se da će njegova stranka dobiti zeleno svjetlo u Saboru da se suoči sa svim problemima i da, što je najvažnije, dalje razvija zemlju koja ima ogromne potencijale. Osim ekonomije, dobre infrastruktutre i slično, Hrvatska ima potencijal da, u partnerstvu s EU-om, radi na ulasku ostalih zemalja regije u članstvo. A na tome, sa svim svojim iskustvom, premijer Plenković može dobro raditi.

NACIONAL: Sve ono što se spominje u izvješću Amnesty Internationala za Hrvatsku, vrijedi i globalno, pa i za zemlje članice EU-a. Europa s nelagodom čeka izbore u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj, koji će ključno utjecati na njenu budućnost?

Da, čekaju nas vrlo važni izbori u trima državama u kojima je taj fenomen također izražen. Dvije od njih, uz dužno poštovanje Nizozemskoj, u velikoj mjeri određuju agendu za EU. Ali isto se tako nadam da je moguće da stvari odu u suprotnom smjeru. Možda je biračko tijelo već prezasićeno tim radikalizmom i populizmom, možda će se sada okrenuti na drugu stranu i početi braniti naše temeljne vrijednosti. U mojoj zemlji izbori su sljedeće godine, uostalom, stalno su izbori u različitim zemljama EU-a. Možda smo došli do kraja zamaha u desno. Mislim da mnoge članice zapravo žele sačuvati državu i naciju, a ne dopustiti populizmu da uništi sustav zemlje. Jer sustav definira zemlju, mislim da je to ključno. Sistem u EU-u čine zemlje članice. Za sve nas Bruxelles mora postati mjesto na kojem ćemo o svemu raspravljati i razgovorom rješavati probleme.

NACIONAL: Ovih dana svijet se zabavlja reakcijama švedskih političara i građana na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o Švedskoj. Naime, njegova administracija izmislila je teroristički napad, kako bi opravdala ograničavanje imigracije i ukazala na opasnost od izbjeglica. Kako ste to doživjeli i zašto američki predsjednik apostrofira Švedsku?

Iskreno, ne znam zašto je predsjednik Trump imao potrebu govoriti o nama, no svakako je onda trebao spomenuti i sve ono u čemu smo uspješni. Prije svega, u primanju velikog broja imigranata. Švedska je po glavi stanovnika primila  najviše izbjeglica. Oko 200 tisuća u posljednjih 18 mjeseci. Naravno da je to veliki izazov, ali i velika prilika za nas, jer osim što pomažemo ljudima, time uvozimo mnogo mlade radne snage, novih ideja i multikulturalizam. Vjerujem da će Švedska za deset godina biti vrlo raznolika zemlja.

NACIONAL: Pročitala sam negdje da 15 posto stanovništva Švedske čine imigranti, koji su odlično integrirani u švedsko društvo?

Da, ja sam jedan od njih. Moja obitelj došla je iz Njemačke, a ja se osjećam vrlo švedski. Došlo je i mnogo ljudi iz ove regije, ne samo devedesetih, nego i prije toga, još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Postoji velika hrvatska zajednica u Švedskoj, ali odlično integrirana. Imamo puno razloga biti ponosni na ono što smo postigli, a nekima se to očito ne sviđa. Vjerujem da ste vidjeli puno naših odgovora na internetu, ne samo gospodinu Trumpu, već i svima drugima, kako bismo im pomogli da razumiju naše društvo. Ono je vrlo transparentno, mi imamo pravila i zakone kojih se pridržavamo, a to očekujemo i od stranaca koji dolaze u Švedsku. Nema nikakvog razloga za pogrešne predodžbe o nama, trebate samo doći i uvjeriti se sami u to kako stvari stoje. Budući da branimo najstariju odredbu o slobodi govora u svijetu, svatko može reći što god želi. Pa i Donald Trump. Zapravo, možda nam je napravio uslugu, i učinio Švedsku poznatijom u svijetu.

NACIONAL: Postoji teorija da je Švedska za američke konzervativce simbol svega što po njihovu mišljenju u EU nije dobro – od feminizma i ekologije do odnosa prema izbjeglicama?

Moguće. No, to su temelji našeg društva na koje smo ponosni. Kao i na ekonomske uspjehe koje smo nedavno postigli. Švedska nije osjetila ekonomsku krizu, jer mi razvijamo našu ekonomiju na različite načine – ne samo uvozom mlade radne snage, nego i omogućavanjem razvoja novih ideja. Svi su dobrodošli, mi smo otvoreni i mislim da mnogi imaju razloga za suradnju sa Švedskom. Ono što mi imamo, spremni smo približiti i drugima.

NACIONAL: Treba li se Europa bojati buduće američke politike, koja se bazira na Trumpovoj tezi “Amerika prva”?

Pričekajmo sljedeće korake Trumpove administracije, koja još nije formirana do kraja. Do sada smo vidjeli stvari koje nam se ne sviđaju, poput odluke o zatvaranju granica za građane iz sedam muslimanskih zemalja, vidjeli smo kako je na to reagirao njihov pravosudni sustav. Za sada još ne znamo kakav će utjecaj imati pravosuđe na njegove sljedeće odluke.

NACIONAL: Mnogima u Hrvatskoj Švedska nije atraktivna samo kao zemlja u koju bi se željeli useliti, već predstavlja i idealan model socijalne države…

Ima mnogo mogućnosti za razvijanje i produbljivanje naših bilateralnih odnosa. Dijelimo mnoge zajedničke vrijednosti, a u Švedskoj postoji veliki broj izuzetno uspješnih Hrvata. Neki od njih su se i vratili u Hrvatsku. Mi smo jako ponosni na naš sistem i socijalnu državu i konstantno radimo na tome da ga poboljšamo. To nije statična kategorija, jer svatko od nas ima odgovornost za razvoj sistema i mora dati svoj doprinos.

NACIONAL: No Švedska ima i dugu tradiciju socijaldemokratskih vlada, kakva je i ova posljednja. To također izdvaja Švedsku od ostalih europskih zemalja, u kojima su mahom na vlasti desne opcije?

Točno, socijaldemokrati bili su na vlasti desetljećima i nakon osam godina konzervativne vlade, opet imamo socijaldemoratsku. No ono što bih želio istaknuti jest činjenica da u Švedskoj različite parlamentarne stranke postižu konsenzus oko pitanja od općeg interesa za zemlju i njene građane. Trenutačno imamo manjinsku socijaldemokratsku vladu, koja ne može raditi sama, već na dnevnoj bazi mora tražiti kompromise sa svim ostalim političkim akterima u parlamentu. To je tajna uspjeha – zajednička odgovornost za uspjeh zemlje, za dobrobit društva i sistema unutar kojeg društvo funkcionira.

NACIONAL: Kako Švedska gleda na Brexit – je li to početak raspada EU-a kakvog znamo?

Ne, ne vjerujem. To je novi izazov, a na nama je da se fokusiramo na ono što je u tome za EU dobro. Moramo se pobrinuti za novi aranžman s Velikom Britanijom, koji će joj omogućiti da ostane dobar partner. No ne možemo raditi dvije stvari u isto vrijeme. Moja vlada kao prvo želi ispregovarati izlazak, to nam je prvo takvo iskustvo s jednom zemljom članicom, a tek onda ugovore o novim odnosima.

NACIONAL: Što mislite o Bijeloj knjizi koju je neki dan predstavio predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, u kojoj se spominje i mogućnost Europe dviju brzina?

Vjerujem da u Bruxellesu možemo malo više poraditi na različitim konceptima. I sada se može reći da postoji Europa dviju brzina, jedni su u zoni eura, drugi nisu, jedni bi željeli dijeliti više zajedničkih politika, drugi ne bi. Čeka nas još mnogo razgovora, između ostalog i rasprava o novoj financijskoj perspektivi za sljedeće razdoblje nakon Brexita. Neke članice, poput Švedske, zalažu se za smanjivanje uplata u zajednički budžet, kako porezni obveznici ne bi snosili teret izlaska jedne članice.

NACIONAL: Hrvati jako vole IKEA-u, a Ericsson Nikola Tesla je jedna od najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj. Kakva su iskustva s poslovanjem švedskih tvrtki u Hrvatskoj i što bi trebalo poboljšati?

Ericsson Nikola Tesla je izuzetno uspješna priča. Što se tiče uvjeta za pokretanje businessa, mislim da u posljednje vrijeme postaje bolje. U Hrvatskoj posluje oko 50 švedskih tvrtki, što je jako puno. Otvorile su više od pet tisuća radnih mjesta, a ostvaruju godišnji prihod od pola milijarde eura. Najavljene reforme smatram vrlo pozitivnima, osobito uspostavu one stop shop sistema, što bi trebalo privući nove investitore. Osim toga, impresioniran sam hrvatskim startupima, koji su prepoznati i u svijetu. Hrvatska pamet pokazala je veliku inovativnost, osobito na području novih tehnologija. Vjerujem da na gospodarskom planu naše dvije zemlje mogu bolje i zato mislim da je važan skorašnji posjet predsjednice Republike Švedskoj.

NACIONAL: Koliko Šveđani znaju o Hrvatskoj?

Više od 250 tisuća švedskih turista lani je posjetilo jadransku obalu, što je rast od više od 20 posto u odnosu na godinu ranije. Dobio sam informaciju da je već sada, krajem veljače, booking na rekordnoj razini. Ljetovanje i jedrenje u Hrvatskoj postali su pitanje prestiža među Šveđanima, koji se jako trude ispravno izgovarati imena vaših otoka. Razlozi za popularnost Hrvatske su, naravno, ljepota obale, gostoljubivost, razumne cijene. Osim na nekim otocima! Sretan sam i što se uvodi direktna avionska linija Stockholm – Zagreb. Time Zagreb postaje izuzetno zanimljivo turističko odredište. Za sve to zaslugu imaju odlična promocija i marketing u našim medijima, u kojima ne sudjeluje samo Hrvatska turistička zajednica, već su bitne i priče novinara i turista koji su posjetili Hrvatsku. Zagreb je vrlo ugodan grad za život, iako je dva puta manji od Stockholma. Najveća razlika je u tome što građani Zagreba puno više stvarno žive u centru, nego građani Stockholma. Stockholm se razvija u kozmopolitski grad u kojem broj stanovnika rapidno raste te se sve više širi oko svojih jezera, ali zato je centar grada manje više prazan nakon radnog vremena.