Sutkinja za mladež Lana Peto Kujundžić komentirala je u ponedjeljak dvije masovne pucnjave koje su se proteklog tjedna dogodile u Srbiji i u kojima je ubijeno 17 osoba. U četvrtak navečer 21-godišnjak je ubio osam osoba i ranio još 14, a samo dan ranije beogradskoj osnovnoj školi 13-godišnji je učenik došao s oružjem i ubio devet osoba, a ranio još njih sedam.
Sutkinja kaže kako u Hrvatskoj ‘vrlo rijetko kaznena djela protiv života i tijela koja su završila smrću’ počine djeca. “Svi smo iznenađeni, ali i nismo iznenađeni. Očekivali smo loša ponašanja djece koja ne prepoznajemo, a ne prepoznajemo ih jer nemamo dobre službe psihologa i službe za mentalno zdravlje koje smo ukinuli 90-ih. Pozdravljam vraćanje tih centara za mentalno zdravlje gdje će se roditelji moći besplatno obratiti”, rekla je.
Lana Peto Kujundžić istaknula je da smo zaboravili da trebamo posvetiti pažnju djeci koja su žrtve nasilja u školi ili izvan nje, zaboravili da je zdravlje djece nešto što treba prepoznavati u vrtiću, školi, kod pedijatra i da ti stručnjaci trebaju reći zbog čega je neko dijete jako povučeno, nema prijatelja.. “Da nam ne promakne dijete iznad 10 godina, a da nismo prepoznali da ima problema”, naglasila je.
Na pitanje o tome je li moguće da je u pitanju neprepoznata duševna bolest kod 13-godišnjaka koji je ubio devet ljudi, sutkinja je odgovorila: “Vrlo rijetko imamo neubrojivog maloljetnika, za kojeg bi psihijatar rekao da ne razumije što radi i da nije znao kakva će biti posljedica. Sve do 18. godine ne možete reći je li dijete duševni bolesnik. On možda ima nekih simptoma, ali u adolescenciji je toliko drugih faktora da ne možete sa sigurnošću reći je li to bolest… 95 posto počinitelja kaznenih djela su zdrave osobe koje savršeno znaju što su učinile i čije je takvo ponašanje uzrokovano nizom faktora. Nismo li mi ti koji su uvjetovali da se netko tako ponaša?”
Dijete ne može biti kazneno gonjeno. Može li se rehabilitirati? “Kaznena odgovornost je nešto što svaka država određuje, određuje dobnu granicu od koje će, pretpostavlja, dijete razumjeti što čini i da za to treba kazneno odgovarati. Naša je država rekla da je to 14 godina, zakonodavac predviđa da dijete ispod te dobi nije u stanju sve razumjeti, ne treba ga tretirati policijom i sudom nego ga trebaju tretirati neke druge ustanove. Je li moguća resocijalizacija? Moj odgovor je uvijek vrlo pozitivan: Da. Sve ovisi o tome kako će se društvo postaviti prema tom djetetu. Ako ćemo ga prozvati, reći puno ime i prezime, onemogućiti mu da se dalje školuje… To što se jednom ponašao delinkventno, koliko god to strašno zvučalo, ne znači da je njegovo ponašanje takvo da će biti ubojica do kraja života. Ovo što kažete da će ići u dom, kad si kazneno neodgovoran ne možeš ići u popravni dom. To će biti odluka građanskog suda”, pojasnila je za N1.
Na pitanje hoće li ga druge škole htjeti primiti nakon svega, sutkinja odgovara: “Osnovno školstvo je obvezno, kako u Hrvatskoj, tako u Srbiji. Nijedna škola nema pravo reći da neće prihvatiti dijete koje ide u osnovnu školu. Nema tog ravnatelja koji će to treći. Osim toga, zašto bi ravnatelj znao da se radi o tom djetetu. To je kršenje privatnosti, da su objavili fotografiju, njegovo ime i prezime, imena i fotografije roditelja… Točno su rekli o kojoj je školi riječ, točno u koji razred je išao. Sve ono što je zabranjeno kad se izvještava o djeci i dječjem ponašanju. Radi se o djetetu, to nije zlotvor koji ima 60 godina i koji je počinio nešto sa sviješću i namjerom da nešto izigra. 80 posto svih delinkventnih ponašanja su iz razloga jer djeca smatraju da se radi o igri, jer im je dosadno, jer smatraju da će se to dopasti njihovim vršnjacima… Djeca ne čine kaznena djela kao odrasli ljudi, u njegovom svijetu, čak i ako je mislio da su mu se rugali, mislim da je to igranje kao u igricama… Nemojmo opet kao odrasle osobe razmišljati da je on odrastao. I ovo da je on radio plan i program, ne znači da je on zločinac, zlotvor, nego je samo u pitanju vrlo pametno dijete koje je smišljalo način postupanja. Je zastrašujuće”
Nakon pucnjave u Beogradu priveden je dječakov otac, vlasnik oružja s kojim je počinjen zločin. “Ovisi što će policija prijaviti, kako će državni tužitelj tužiti. Radi li se o zanemarivanju odgoja djeteta jer mu se pružala obuka iz korištenja oružja, je li u pitanju oružje koje je imalo dozvole za nošenje ili samo za čuvanje”, zaključila je.
Komentari