Potpredsjednica stranke Centar Lana Pavić govori o uspjesima Ivice Puljka u Splitu i kako se oni mogu prenijeti na nacionalnu razinu, ali i o vlastitoj uspješnoj akademskoj karijeri, u kojoj se fokusirala na teme o migrantima i azilu

Splitski dvostruki trijumf u godini dana dokaz je da su građani siti starih modela vladanja te umorni od korupcije i nereda, a Ivica Puljak je od prvoga dana pokazao da se njegova politika, ujedno i politika stranke Centar, bazira na stručnosti, transparentnosti i borbi za dugoročni boljitak”, rekla je u razgovoru za Nacional potpredsjednica stranke Centar Lana Pavić. Iako je u javnosti poznata kao urednica, novinarka i voditeljica televizijskih emisija, Lana Pavić iza sebe ima vrlo uspješnu znanstvenu karijeru; na Fakultetu političkih znanosti doktorirala je 2019. godine, nekoliko godina nakon diplome. U fokusu njenog znanstvenog i aktivističkog rada prvenstveno su teme migracija i azila te je o njima govorila i u razgovoru za Nacional, a osvrnula se i na prijetnje koje dobila nakon izlaska knjige „Načelo hospitaliteta i problem europskog kozmopolitizma“. Osim toga, ova je Splićanka komentirala rad stranačkog kolege Ivice Puljka u Splitu, koji smatra da najbolje pokazuje kako se u Hrvatskoj može raditi drugačije i bolje nego do sada, te je ustvrdila da se po načelima kojima Puljak upravlja u Splitu, može upravljati i cijelom Hrvatskom.

NACIONAL: Kao potpredsjednica stranke Centar, kako ste zadovoljni trenutnom pozicijom stranke na nacionalnoj razini?

Pred nama je veliki posao izgradnje stranke na nacionalnoj razini. Vjerujem da je smjer kojim idemo pravi, prvenstveno zahvaljujući ljudima koji u stranku ulaze kao ostvareni profesionalci i stručnjaci. Rad Ivice Puljka u Splitu u tome nam je pravi vjetar u leđa jer pokazujemo da se može raditi drugačije i bolje nego do sada.

NACIONAL: Centar je na čelu s Ivicom Puljkom prilično uvjerljivo trijumfirao na izborima u Splitu, kako se ta pobjeda može iskoristiti i za bolji rezultat na izborima za Sabor?

Splitski dvostruki trijumf u godinu dana dokaz je da su građani siti starih modela vladanja te umorni od korupcije i nereda. Puljak je od prvog dana pokazao da se njegova politika, ujedno i politika stranke Centar, bazira na stručnosti, transparentnosti te borbi za dugoročni boljitak grada. Pokazat ćemo da se prema istim načelima može upravljati cijelom državom.

NACIONAL: Što su to Centar i Ivica Puljak donijeli novoga u hrvatsku politiku u načinu upravljanja jednim velikim gradom kao što je Split?

Upravljanje gradovima do sada je često označavalo namirivanje stranačke klike, uhljebljivanje poslušnika te bogaćenje nositelja vlasti. U Splitu je svima jasno da je era dogovora ispod stola, mita, korupcije i nerada završena. Jedino upravljanje koje nas zanima jest ono na korist svih građana.

‘Pred strankom Centar je veliki posao izgradnje stranke na nacionalnoj razini. Vjerujem da je smjer kojim idemo pravi’, smatra Lana Pavić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Iako bi redovni parlamentarni izbori trebali biti tek sredinom 2024, spremate li se za te izbore i vidite li Centar kao dio neke buduće koalicijske vlade?

Svaka stranka teži poziciji, no u našem slučaju zna se s kim je koalicija nemoguća. Što se tiče ostalih, pažljivo pratimo situaciju, uz koncentraciju na rast u vlastitim redovima. Želimo ojačati Centar te uključiti one koji su donedavno zazirali od politike. U tom kontekstu jedan od mojih zadataka je vođenje Političke akademije Centra. Svoje politološko obrazovanje, ali i iskustvo u medijima koristim kako bih podučavala nove članove i simpatizere.

NACIONAL: Koje stranke vidite kao potencijalne suradnike u toj vladi, vidimo iz posljednjih događaja u Saboru da je oporba počela dosta dobro surađivati?

Za funkcionalnu demokraciju ključna je ozbiljna oporba. Vlast, naime, postoji i u nedemokratskim režimima. Kakvo je stanje neke demokracije, najbolje se vidi po stanju oporbe.

NACIONAL: Slažete li se s ocjenom da su korupcija i pogodovanje obilježili mandat aktualne vlade i kako objašnjavate to što je usprkos velikom broju afera i pritvorenim ministrima, HDZ i dalje najpopularnija stranka?

Za određeni broj građana HDZ je zadano stanje jer ga vide kao državotvornu stranku koju se bira bez obzira na to što njezini članovi učine. Ne treba prešutjeti da neki od tih ljudi odlično žive upravo na račun korupcije i pogodovanja. Dio onih koji to više nisu mogli podnositi napustio je Hrvatsku. Ne mogu im zamjeriti, no vjerujem da se, bez obzira na sve, ima smisla boriti. Zbog posla televizijske urednice i novinarke svakodnevno putujem diljem zemlje, od Baranje do Istre, od Međimurja do Cavtata. Pritom bezbroj puta pomislim – ovako lijepa, bogom dana zemlja nije zaslužila sve te protuhe koje su se na raznim razinama vlasti izredale u posljednja tri desetljeća. Vrijeme je za nove, bolje ljude.

NACIONAL: Kako komentirate odbijanje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da se pojavi pred Antikorupcijskim vijećem u Saboru?

To, nažalost, nije prvi put da Andrej Plenković ne poštuje Sabor i njegove zastupnike, a time i hrvatske građane. Njegovo odbijanje može se okarakterizirati kao nedopustivo ignoriranje demokratskih praksi i institucija.

NACIONAL: Možemo li od građana očekivati poštovanje državnih institucija ako premijer odbija doći svjedočiti pred jedno saborsko tijelo?

Ako od građana očekujemo da djeluju u skladu s ponašanjem hadezeovaca, možemo, dakako, očekivati najgore.

NACIONAL: Bojite li se da će u slučaju ponovne pobjede HDZ-a na izborima doći do još većeg iseljavanja iz Hrvatske i što bi Centar kao dio neke buduće vlade poduzeo da se to iseljavanje spriječi?

Situacija u Europi i svijetu trenutno je takva da za većinu odlazak nije opcija. Svijet je suočen s prijetnjom nuklearnog rata, epidemijama, restrikcijama i ekonomskom krizom, zbog čega mnogi pristaju na manje od onoga što zaista žele. To ne znači da su ovdje sretni. Štoviše! No mi i računamo na taj dio građana. Cilj je da nam se pridruže i da zajedno dokinemo nepovoljno stanje u Hrvatskoj.

NACIONAL: S druge strane, u nekim istarskim gradovima poput Pazina i Buzeta ponovno se pojavljuje problem izbjeglica koji preko Hrvatske pokušavaju doći do drugih europskih zemalja. Prije dvije godine objavili ste knjigu o migrantima i migracijama, je li se nešto promijenilo u te dvije godine u stavu ljudi prema migrantima?

Godinama apeliram na kolege novinare da izbjegavaju diskurs u kojem se potencira sintagma „problem izbjeglica“. Povezivanjem pojmova problem i izbjeglica u svijest građana upisuje se odgovornost izbjeglica za stanje u kojem su se našle, a to ne može biti pogrešnije. Problem, naime, ne uzrokuju izbjeglice, nego politike i pogubna djelovanja koja dovode do stvaranja izbjeglica. U tom kontekstu ništa se nije niti će se promijeniti u dvije, kao ni u sto godina ako ne shvatimo da su migracije transepohalna kategorija. Migracije su omogućile preživljavanje naše vrste i ljudi će u susretu s opasnošću, ratom, vremenskim nepogodama, glađu ili drugim ugrozama učiniti sve da očuvaju živote. To znači da će dati što imaju i nemaju kako bi se uputili tisućama kilometara do mjesta koje smatraju sigurnim. Kako ćemo ih na tom putu dočekati i tretirati, puno govori o nama samima, kako na individualnoj razini tako i na razini hrvatskog društva i Europe općenito.

NACIONAL: Postoje li neka dvostruka mjerila kada su u pitanju migranti izbjeglice, pa su tako oni iz Ukrajine prihvaćeni u Hrvatskoj i nisu imali većih problema, dok se na migrante i izbjeglice iz afričkih i azijskih država ne gleda pretjerano blagonaklono?

Naravno da postoje, i to ne samo u Hrvatskoj nego na razini Europske unije. Naime, još od 2001. bio je spreman pravni lijek u slučaju velikog priljeva izbjeglica pod nazivom Direktiva Vijeća 2001/55/EZ (u međunarodnim odnosima poznatija kao TPD – Temporary Protection Directive). Države članice imale su i bez nje jasno određene dužnosti kada je prihvat izbjeglica i drugih kategorija migranata u pitanju, no Direktiva je omogućila da se dugotrajne pravne procedure maksimalno ubrzaju u korist ugroženih skupina. Nažalost, Direktiva je jednoglasno aktivirana tek u ožujku 2022. zbog rata u Ukrajini, premda smo posljednjih desetljeća svjedoci stravičnih ratova pred europskim vratima, od kojih je široj javnosti onaj u Siriji najpoznatiji. Treba naglasiti da Direktiva, unatoč aktiviranju, ni danas ne vrijedi za državljane afričkih i azijskih zemalja premda na mnogim dijelovima tih kontinenata bijesne ratni sukobi. K tome, dugotrajna suša, kao i smanjena opskrba žitaricama iz Ukrajine, uz preusmjeravanja zapadne humanitarne pomoći iz Afrike u Ukrajinu, stvorit će nove milijune raseljenih, drugim riječima, nove skupine koje će trebati neki tip međunarodne zaštite. Građani Unije, pa tako i Hrvatske, uglavnom nisu svjesni razmjera migracija s kojima je svijet suočen, kao i nužnosti da migracijske politike postanu dijelom nacionalnih, nadnacionalnih i svjetskih politika.

‘Na meni je da političku opciju koju zagovaram predstavim na najbolji mogući način. Građani će jasno pokazati gdje mi je mjesto’, rekla je u razgovoru za Nacional Lana Pavić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Je li to zapravo i normalno s obzirom na blizinu Ukrajine i na sličnost s onime što je Hrvatska prošla u devedesetima?

Suosjećanje sa susjedima ili onima koje iz različitih razloga smatramo bliskima, ne bi trebalo umanjiti suosjećanje s drugima, bez obzira na to otkud dolaze. Jasno je da Europska unija ne može primiti sve ugrožene ljude svijeta, no kada govorimo o migracijama treba izbjegavati preuveličavanja. Naime, postoji predrasuda da baš svi žele migrirati na Zapad, ali istina je da većina ljudi želi živjeti u domicilnoj sredini ako je u njoj život moguć. Nažalost, određena mjesta na svijetu gora su od pakla i zato ljudi bježe. Tu nema velike filozofije. Spremni su umrijeti u pokušaju radije nego bespomoćno čekati bolje dane. Mnogi će reći da bi se trebali boriti da u svojim državama stvore uvjete dostojne za život, ali mjesta iz kojih bježe ne mogu se promijeniti individualnim djelovanjem, već isključivo sustavnim naporima i odlukama na globalnoj razini, za što Europa desetljećima nije zainteresirana. Preostaje joj, dakle, odgovoriti na pitanje što napraviti u susretu s onima koji kucaju na naša vrata. Neke od njih želimo jer ih trebamo kao radnu snagu, a neke najradije ne bismo ni pogledali. No tada ostaje dvojba što ćete s konceptom ljudskih prava kakav zahtijevate za sebe same.

NACIONAL: Funkcionira li koncept ljudskih prava u današnjoj Europskoj uniji?

Problem je u tome što ljudska prava, pa tako i pravo na azil koje se u Europi razvijalo od samih začetaka civilizacije, ne možete prigodno ili selektivno primjenjivati. Ljudska prava pripadaju svim ljudima kao članovima ljudskog roda, dakle, ne samo kršćanima, bijelcima, Hrvatima, Ukrajincima, Mađarima ili Francuzima. Moguće je, dakako, promovirati politike kojima u Hrvatskoj ili Europskoj uniji a priori odbijamo primiti određene skupine ili pojedince, kao što to godinama čine razni autokrati, ali onda se ne možemo nazivati liberalnim demokracijama niti možemo hiniti da poštujemo norme međunarodnog prava koje smo kao europska civilizacija sami uspostavili. Neki u tome ne vide nikakav problem, ali kad jednom započnete s dokidanjem prava drugima, pitanje je tko je sljedeći. Europska povijest jasno nas uči da to nije put kojim treba ići.

NACIONAL: Kako kao doktorica političkih znanosti komentirate poprilično izražen proruski i proputinovski sentiment među dijelom građana u Hrvatskoj, ali i u nekim drugim europskim državama kao što su Slovačka i Češka?

Nama koji polazimo iz liberalne tradicije već desetljećima je jasno tko je Putin i na što je spreman. Međutim, godinama smo slušali hvalospjeve o njemu, kao i o Orbánu i nizu sličnih autokrata. To se događalo zato što, među ostalim, hrvatski građani, unutar nikada reformiranog školskog sustava, nisu imali priliku učiti o važnosti liberalizma i demokracije, suvremenom građanstvu i ljudskim pravima pa ne čudi da ih i dalje fasciniraju takozvani očevi nacija koji vladaju čvrstom rukom. Sada je, nadam se, jasno da ti vrli očevi nisu drugo do poludjeli tirani koji, razarajući druge države, najveće zlo čine vlastitom narodu.

NACIONAL: Spomenuli smo knjigu koju ste napisali, zbog svojih ste stavova o migrantima bili i meta nekih prijetnji, smatrate li da bi do prijetnji došlo da ste, kojim slučajem, političar s istim takvim stavovima, a ne političarka?

Promovirajući knjigu „Načelo hospitaliteta i problem europskog kozmopolitizma“ ne iznosim stavove o migrantima, već se bavim fenomenom migracija, kao i mogućnošću prihvata stranca unutar različitih formi političkog poretka, od antike do danas. To je vrlo složena tema i potrebno je šire znanje da bi se o njoj moglo relevantno raspravljati. Nažalost, u raspravama će se prvi javiti oni koji ne barataju činjenicama, već predrasudama ili osobnim dojmovima. Iz određenih razloga tema migracija izuzetno polarizira javnost, otprilike kao tema cijepljenja. Navikla sam na to da nakon svakog javnog istupa dobijem brojne uvrede, pa čak i prijeteće poruke. Ne mogu reći da me plaše, češće me rastužuju jer pokazuju da ljudi ne razumiju uzroke i prirodu sukoba koji se događaju izvan Europe, a još više da su potpuno nespremni za dijalog. To što sam žena samo im dodatno obogati ionako zavidan arsenal uvreda i psovki.

‘Navikla sam da nakon svakog javnog istupa dobijem brojne uvrede i prijeteće poruke. Ne mogu reći da me plaše, češće me rastužuju jer pokazuju da ljudi ne razumiju uzroke sukoba koji se događaju izvan Europe’

NACIONAL: Kakav je općenito položaj žena u politici danas, vidimo iz nekih primjera u Saboru da je vrijeđanje saborskih zastupnica još uvijek popraćeno smijuljenjem muških kolega, čak i prešutnim odobravanjem predsjednika Sabora?

Problem je puno širi od Sabora, koji je, uostalom, presjek našeg društva. Nažalost, nema područja djelovanja koje je imuno na podcjenjivanje žena, a s tim ćete se susresti čak i u akademskom svijetu.

Primjerice, kada se kao ja bavite normativnom političkom teorijom, disciplinom koja tradicionalno „pripada“ muškarcima, morate znati da ćete raditi duplo više od kolega da bi vas doživjeli kao donekle ravnopravnu. Pa ipak, moram priznati da me to nikada nije obeshrabrilo. Ponosna sam što se bavim i medijskim poslom, i znanošću, i politikom, a činjenica da sam žena koja sve to može zaokružiti u smislenu cjelinu, moja je super-moć, ne nedostatak.

NACIONAL: Marijana Puljak, Dalija Orešković i vi u samom ste vrhu stranke Centar, je li to neka specifičnost Centra koja bi trebala biti i pokazatelj drugim strankama?

Nije iznenađenje da uspješne liberalne stranke, ali i države, nerijetko vode žene. Ne dvojim da bi svijet bio bolji kada bi više žena sudjelovalo u politici. To, srećom, nije samo moj dojam, već spoznaja koju promoviraju vodeći socijalni psiholozi.

NACIONAL: Vidite li i sebe možda u idućem sazivu Sabora kao saborsku zastupnicu, imate li uopće takve političke ambicije?

Na meni je da političku opciju koju zagovaram predstavim na najbolji mogući način. Građani će jasno pokazati gdje mi je mjesto.