Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić sazvao je za utorak, 18. travnja u 11 sati, sjednicu Senata Sveučilišta na kojoj će se, nakon višemjesečnog odgađanja, odlučivati o potvrdi Vlatke Vukelić za novu dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, piše Telegram dodajući da je Lakušić u dnevni red Senata uvrstio točku o potvrdi njenog izbora za dekanicu.

Vukelić je još krajem prosinca na Hrvatskim studijima premoćno izabrana za dekanicu, no da bi to de facto postala, njen izbor mora potvrditi Senat. Izabralo ju je Znanstveno vijeće Hrvatskih studija. Ako taj izbor potvrdi i Senat, ona će postati nova čelnica Hrvatskih studija, jedne od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, najvećeg i najvažnije hrvatskog sveučilišta.

U svom prošlom broju Nacional je objavio da privatna korespondencija otkriva kako rektor Lakušić želi olakšati imenovanje Vlatke Vukelić za dekanicu Hrvatskih studija.

Prema ocjeni Ive Goldsteina, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, izbor Vlatke Vukelić za dekanicu Hrvatskih studija bio bi štetan ne samo za hrvatsku akademsku zajednicu, nego i za hrvatsku državu. „Kad je riječ o djelovanju profesorice Vukelić, već sam pisao da se hrvatska politika ne želi jasno odrediti prema revizionističkim, neoustaškim sadržajima i činjenicama. A to je posebno važno u ovoj 2023., kada je Hrvatska domaćin dvjema konferencijama međunarodne udruge za Holokaust – IHRA-e (International Holocaust Remembrance Alliance). U lipnju će biti održana jedna konferencija u Dubrovniku, a krajem godine druga u Zagrebu. Država domaćin trebala bi biti čista u temama o Holokaustu i uopće u temama o antifašizmu, a ne da konferencija protekne u prigovorima zemlji domaćinu“, upozorio je još u siječnju za Nacional Goldstein.

U razgovoru za Nacional sredinom siječnja predstavnica židovske manjine u Zagrebu i voditeljica Šoa akademije za edukaciju o holokaustu i ljudskim pravima Sanja Zoričić Tabaković poručila je da bi Senat trebao ocijeniti rad Vlatke Vukelić jer širi neistine. “Mislim da bi se i ona sama trebala kritički osvrnuti na svoje izjave i djelovanje. Svojedobno sam joj ponudila da dođe u Židovsku općinu Zagreb i uvjeri se što se dogodilo Židovima tijekom holokausta”, rekla je, između ostalog, za Nacional Sanja Zoričić Tabaković.

Među oponentima izbora profesorice Vukelić je i Ante Čović, profesor filozofije s Fakulteta hrvatskih studija i jedan od donedavnih prorektora u dvama mandatima bivšeg rektora Damira Borasa. Ne odstupajući od tvrdnje da je ministar Fuchs podržao profesoricu Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, u razgovoru za Nacional Čović je otvoreno izjavio da je Fuchs lagao kada je u Nacionalu osporio tu tvrdnju.

O radu Vlatke Vukelić i njezinoj stručnosti govori i izjava Nataše Mataušić koja je na toj temi doktorirala i objavila knjigu “Diana Budisavljević: Prešućena heroina Drugog svjetskog rata”. “Vlatka Vukelić doktorirala je na temi iz područja arheologije i bolje bi joj bilo da se nastavila baviti onim temama za koje vjerojatno ima određeno znanje. Izreći tvrdnju da je u Sisku bilo prihvatilište, a ne logor upućuje na totalno nepoznavanje činjenica o okolnostima osnivanja logora, njegova djelovanja, smrtnosti djece, broju djece koja su prošla kroz logor, ljudima koji su tamo radili i brinuli se, odnosno nisu se brinuli o zatočenoj djeci. Ne znam otkuda ona crpi svoja saznanja, ali to zasigurno nije izvorno arhivsko gradivo. Njene slične izjave možete vidjeti i na opskurnoj TV postaji Velebit, kao i u Glasu Koncila”, rekla je Nataša Mataušić, kustosica Hrvatskog povijesnog muzeja i dugogodišnja nekadašnja predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac.

Tko je Vlatka Vukelić?

Da nije riječ o profesorici Vlatki Vukelić, poznatoj hrvatskoj javnosti kao povijesnoj revizionistici i negatorici zločinačkog karaktera ustaškog režima NDH, njeno imenovanje bila bi formalnost bez negativnih posljedica na međunarodnoj razini po znanstvenu zajednicu u Hrvatskoj.

Oko Vlatke Vukelić, izvanredne profesorice povijesti na Fakultetu hrvatskih studija i koordinatorice doktorskih studija povijesti na tom fakultetu, vodile su se burne rasprave s obzirom na to da je pokretačica i nositeljica predmeta Povijest Nezavisne Države Hrvat­ske, kroz koji promiče svoje revizionističke stavove. O tome zorno svjedoči i fotografija na njenom profilu na Facebooku na kojoj pozira u povodu Dana državnosti sa zastavom s hrvatskim grbom koji počinje bijelim, a ne službenim crvenim poljem na šahovnici. I to je bila demonstracija njene ideološke pozicije bliske režimu NDH.

Vlatka Vuković je 2018. sudjelovala na Znanstvenom skupu „Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942-43“ u organizaciji Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Odjela za povijest Hrvatskih studija, a pod pokroviteljstvom Sisačke biskupije. Taj skup u medijima je bio ocijenjen skandaloznom revizijom povijesti.

Vlatka Vukelić već se godinama uporno zalaže i za ukidanje Dana antifašističke borbe 22. lipnja. Smatra da je formiranje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovici kod Siska povijesna krivotvorina, a na tome se temelji ustavna definicija Hrvatske kao antifašističke države. Primjerice, na konferenciji za medije 2017. kod spomen-obilježja „Križ istine“, u Selu Palanječkom, na rubu šume Brezovice, tvrdila je da se 22. lipnja 1941. ondje „nije baš ništa dogodilo, već je grupa sisačkih komunista, u strahu zbog raskidanja pakta između Njemačke i Rusije o nenapadanju, pobjegla u šumu kod sela Žabno“.