O ekonomskim posljedicama velikog požara HRT je razgovarao s prof. dr. sc Branimirom Hackenbergerom Kutuzovićem iz Zavoda za kvantitativnu ekologiju Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

“Danas je lakše nego jučer, ne osjeća se toliko smrad, ali ne možemo reći da je sve u redu. Prema grubim procjenama je izgorjelo između 60 i 360 tisuća tona različitih plastičnih masa, od čega je u zraku završilo između 11 i 70 tisuća tona”, rekao je.

Još uvijek su u tijeku podzemni požari. 

“Upravo te niske požarne temperature koje tamo sada vrijede, a to su temperature ispod 600 stupnjeva Celzijusa, su najopasnije temperature za nastajanje opasnih spojeva. Požarište je danas puno opasnije u pogledu izlaganja štetnim kemikalijama nego što je to bilo prvi dan. Prvi dan, kada su bile visoke temperature, što zbog vjetra, što zbog same prirode požara, nije nastalo toliko puno štetnih spojeva nakon što se to događa nakon gašenja”, istaknuo je.

Trenutno se obavljaju uzorkovanje tla zbog zagađenosti. Preporuka je voće i povrće prati više puta.

Stručnjak za Radio Nacional o opasnostima koje prijete Osječanima nakon požara: “Zrak je manji problem od tla”

“Jako je teško unaprijed reći koliko je tlo kontaminirano. Ono što je sreća što je prvi dan puhao vjetar koji je puhao brzinom 25 km/h i on je omogućio to da se trak suzi i da se usmjeri prema jugu. Što se sad događalo nakon toga, to nitko ne zna. Dok ne budu gotove analize, ne možemo točno reći što se s kontaminacijom tla. No, spojevi koji su moguće nastali, jako su perzistentni i mogu na površini trajati i do nekoliko godina, a kada dospiju do unutrašnjosti tla, mogu se zadržati i dvadesetak godina. To će sve pokazati analize. Tek nakon analiza će se moći procijeniti hoće li se moći učiniti neke sanacije”, kazao je biolog za HRT.