Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša u prvom intervju kao zagrebački nadbiskup kazao je da će poštovati tradiciju crkvenog kontinuiteta kojem su doprinosile različite osobe, te da „Crkva i država moraju surađivati, ali na korektan način“.

Crkva je uvijek, rekao bih, kontinuitet. Crkva je zasađena u ovoj zemlji. Različite osobe koje su djelovale na ovom području doprinijele su onomu što mi imamo. U prvom redu, moramo poštivati tu tradiciju, kazao je nadbiskup Kutleša u četvrtak u intervjuu za Hrvatsku katoličku mrežu koji je objavila i Informativna katolička agencija (IKA).

Kutleša je ocijenio da svaki nadbiskup/biskup ima neku svoju karizmu, kao što svaki papa ima neku svoju specifičnost, ali da je važno pronaći ono što je bitno za Crkvu i za to vrijeme.

Vjerujem da su svi moji prethodnici znali čitati znakove vremena. Vjerujem da ću i ja uspjeti čitati i biti „propheta“, odnosno čitati i to izgovoriti u budućnost, jer je to vrlo važno za svaki narod, kazao je mons. Kutleša.

Za jednog od prethodnika, blaženog Alojzija Stepinca, nadbiskup je kazao da je u najtežim trenutcima znao donositi prave odluke i da je još od sjemeništa ostao uzor Kutleši.

On je izrazio nadu da će u sljedećih dvadesetak godina Stepinac biti proglašen svetim.

Univerzalna Crkva odlučuju o svetosti. Znademo da postoje mnoge tisuće ljudi koji su bili sveti ali nisu proglašeni svetima, kazao je i dodao: “Ja ću se truditi, ali isto tako pozivam sve slušatelje i gledatelje da mole. Mislim da je ovo sada vrijeme da se posvetimo molitvi i onomu što je učinio, ne samo u crkvenom nego i nacionalnom dijelu, bl. Alojzije Stepinac”.

Nadbiskup Kutleša se osvrnuo i na kardinala Kuharića za kojeg je biskupska konferencija odobrila da se može nazivati božji sluga, kazavši da je dobro pokrenuti postupak za njegovu beatifikaciju, da kardinal Kuharić postane blaženik.

U Crkvi nema stranaca

Na pitanje osjeća li pritisak što kao čovjek „izvana“, s obzirom na njegovo porijeklo iz Hercegovine, preuzima najveću nadbiskupiju, Kutleša se pozvao na iskustvo iz Vatikana, gdje se znalo često govoriti da u Crkvi nema stranaca.

Poglavari koji su za to zaduženi prosuđuju, gledaju što se događa iz perspektive onoga što je potrebno toj Crkvi. Mislim da je nužno naglasiti da u Crkvi nije važno što netko želi, nego je važno ono što je Crkvi potrebno, odgovorio je.

Upozorio je da se ne može na isti način promatrati sustav biranja u Crkvi i u državi.

U državi građani glasuju i tako biraju svoju vlast. Tada je vlast u ime naroda. U Crkvi se bira osoba iz naroda i onda se šalje tom narodu. Ne mora značiti ako je jedan svećenik iz jedne župe, da će biti poslan toj župi. Tako ja gledam ulogu biskupa koja možda, u naše vrijeme, nije toliko shvaćena, kazao je mons. Kutleša.

Nije dobro da se svjetovna vlast miješa u crkvene stvari

Mons. Kutleša je također kazao da „Crkva i država moraju surađivati, ali na korektan način, da svatko na svom području bude neovisan. Nikada nije dobro da se svjetovna vlast miješa u crkvene stvari, a mislim i obratno“, kazao je i osobito naglasio važnost suradnje na socijalnom području.

Pitanje izgradnje hospicija, bolnica, dječjih vrtića i škola je ono što mi trebamo i moramo u društvu širiti, i evangelizirati na različite načine. Država će reći da je to socijalna dimenzija, a mi to zovemo karitativna ljubav. U biti, dolazimo do iste stvari. Mislim da smo upućeni jedni na druge, kazao je Kutleša.

Zagrebački nadbiskup se osvrnuo i na pitanje Međugorja i kazao da nema nikakvu nadležnost nad tim pitanjem, te da je Sveta Stolica preuzela kontrolu nad Međugorjem, i kakvagod se donese odluka, „mi smo obvezni poštovati mjerodavni pravorijek.“

Primijetio je da su posljednjih godina dopuštena službena hodočašća u Međugorje, a da je, što se tiče doktrinarnog stava, ostalo na izjavi bivše biskupske konferencije iz 1991. godine.

Podsjetio je da su i u Lourdesu i u Fatimi bila ukazanja u koja vjernici nisu obavezni vjerovati kao što se mora vjerovati u dogme o Blaženoj Djevici Mariji. To su sve privatne objave. Komu one pomažu, dapače, dobro je da ode i vidi, kazao je i dodao: “Znam da se u Međugorju mnogo ljudi ispovijeda i da odlaze tamo jer osjećaju potrebu”.

Mislim da kao što je Vatikan dopustio službena hodočašća, da sve ide u tom smjeru. Prema tomu, ja sam sin Crkve i poštujem sve što Crkva kaže, kazao je.

O zlostavljanju maloljetnika: Nije se sve super rješavalo

Nadbiskup Kutleša je kazao da je Hrvatska biskupska konferencija, otkad ja on došao, najviše raspravljala o tome kako pomoći braniteljima, ali je izrazio žaljenje zbog pojava zlostavljanja maloljetnika i rekao da se „nije sve super rješavalo“.

„Rekao bih da je tu nesnalaženje, prihvaćanje novih realnosti i novih stvarnosti“, kazao je dodao da je važna stvar koju u prvom redu treba riješiti: sankcionirati i odstraniti takve članove kao tumor koji je ušao u čovjekov organizam.

Jednako tako je kazao da je „potrebna druga faza u kojoj smo sada, a to je pitanje pomaganja žrtvama“.

Na kakav adekvatan način, upitao je i kazao da su se metropolijska tijela učinila preglomazna te da su kroz raspravu došli do toga da bi trebali centralizirati jedan ured koji će se time na poseban način baviti.

Vidjeti ćemo iskustva različitih Crkvi, ali sigurno je da to treba osuditi i treba djelovati i kao što bi rekli u Italiji tolleranza zero, nema nikakve tolerancije i to se mora rješavati, ići. Čak bi možda bilo dobro više prepustiti stručnjacima da oni dobro procijene i djeluju, da učine ono što je potrebno, zaključio je zagrebački nadbiskup Kulteša.