Odlukom ministra graditeljstva i prostornog uređenja Lovre Kuščevića, uz suradnju s ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijelom Žalac uspješno su povećane alokacije financijskih sredstava iz EU fondova za energetsku obnovu, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare u Ministarstvu graditeljstva.
Riječ je o dva poziva za dostavu projektnih prijedloga – “Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja” i “Energetska obnova višestambenih zgrada”, koje je raspisalo Ministarstvo graditeljstva, a sufinanciraju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Ministar Kuščević predstavio je na konferenciji novosti vezane uz energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Istaknuo je kako je Vlada na prošlotjednoj sjednici donijela odluku o produžetku financiranja provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015. godine koju je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
“Riječ je o korištenju nacionalnih sredstava za projekte koji su već ugovoreni”, rekao je, dodajući kako je riječ o KBC Firule – Split, Kaznionici Lepoglavi, Sveučilištu Sjever-Varaždin, Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, zgradi Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, Općoj bolnici u Varaždinu, Športskom centru bazeni Poljud, KB Merkuru, Policijskoj akademiji u Zagrebu i Općoj bolnici Šibensko-kninske županije. Istaknuo je kako će se “završetkom njihove obnove ostvariti uštede od 30.654.413,81 kuna na godinu te uštede energije od 51.565.669,78 kWh na godinu.
Druga novost koju je predstavio bila je povećanje alokacije financijskih sredstava u sklopu poziva “Energetska obnova višestambenih zgrada” u kojem je početna alokacija sa 152 milijuna kuna povećana na 560.960.409,50 kuna nepovratnog novca. “Ukupno je zaprimljeno 649 prijava, od čega kriterije prihvatljivosti zadovoljava 596, što dovodi do ukupne investicije u vrijednosti od 939.928.834,48 kuna”, objasnio je.
Kuščević je rekao kako je svrha tog poziva provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje kroz integrirani pristup.
Istaknuo je i kako je u sklopu poziva na dostavu projektnih prijedloga “Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja” osigurano 152.000.000,00 kuna iz EFRR-a, no zbog velikog broja prijava koje su zadovoljile kriterije prihvatljivosti, od Upravljačkog tijela traženo je i odobreno povećanje alokacije u ukupnom iznosu od 348.785.282,78 kuna nepovratnog novca.
“Radi se o 234 prijave od kojih kriterije prihvatljivosti zadovoljavaju 223 prijave, iznos ukupne investicije je 781.344.126,51 od kojih je 348.785.282,78 kuna bespovratnih sredstava”, rekao je Kuščević.
Po njegovim riječima, svi prijavljeni projekti za energetsku obnovu višestambenih zgrada i javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, a koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti, bit će sufinancirani iz EU fondova.
Tisuću gradilišta u sljedećih 18 mjeseci
“Idućih mjeseci Hrvatska će imati preko tisuću gradilišta zahvaljujući ovim pozivima, što je oko 1,7 milijarda kuna ukupnih investicija koje će pokrenuti građevinski sektor u sljedećih 18 mjeseci, kada moraju biti završeni navedeni projekti”, rekao je Kuščević.
Istaknuo je kako će se za vrtiće, osnovne i srednje škole, učeničke domove i fakultete sufinancirati 223 projekta, to jest 61 vrtić, četiri fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jedna školska dvorana i dva učenička doma.
Ministrica Žalac rekla je kako su “s obzirom na veliki odziv naših sugrađana, sukladno traženjima, povećali alokacije i na taj način dvostruko više sredstava odobrili od onoga što je planirano”.
“Od 100 milijuna eura bespovratnih sredstava koje smo namijenili za smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama već smo kroz ova dva poziva alocirali gotovo 75 milijuna eura, što govori o alokacijskoj sposobnosti i onome što trebamo raditi”, istaknula je.
Žalac posebno veseli povećanje alokacije za škole i vrtiće jer će tako svi projekti koji su prijavljeni dobiti novac iz EU fondova.
“Dodatnu pomoć našim jedinicama regionalne i lokalne samouprave smo osigurali kroz naš fond kako bi svi projekti koji se odnose na škole i vrtiće, odnosno javne ustanove koje se bave odgojem i obrazovanjem po potpisivanju ugovora s Ministarstvom graditeljstva mogli javiti nama za odobrenje dodatnih sredstva, ovisno o stupnju razvijenosti jedinica regionalne i lokalne samouprave za dio koji sami moraju financirati”, objasnila je ministrica Žalac i dodala kako je energetska obnova trenutačno jedini način za obnovu hrvatskih škola i vrtića.
Komentari