Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je u srijedu, komentirajući odluku Vlade Srbije o dozvoli slobodnog kretanja za vozila s tablicama Republike Kosovo (RKS), da će Priština reagirati recipročno “čim granična policija dokumentira i dokaže da Srbija sprovodi svoju odluku u potpunosti i bez zapreka”.

Vlada Srbije početkom ovog tjedna objavila je odluku kojom se od 1. siječnja dopušta ulazak u Srbiju i slobodu kretnja vozilima sa RKS tablicama.

Direktor ureda srbijanske vlade za Kosovo Petar Petković objasnio je da odluka proizlazi iz sporazuma dviju strana iz 2011. godine, uz posredovanje Europske unije.

“Nismo prešli crvene linije u očuvanju nacionalnog integriteta i suvereniteta”, ustvrdio je Petković. Dodao je da “registarske tablice nisu nikakav simbol državnosti“, koju Srbija ne priznaje i odbija se suglasiti sa ulaskom Kosova u međunarodne institucije, uključujući i Ujedinjene narode.

Kosovski premijer Albin Kurti ocijenio je odluku Vlade Srbije kao “pokušaju da umanji kritike međunarodne zajednice nakon nepravilnosti i prijevara“ na nedavnim izborima.

“Odluka o slobodnom kretanju kroz Srbiju sa RKS registarskim tablicama dolazi nakon više od 10 godina neprovođenja prethodnih sporazuma”, izjava je Kurtija koju su prenijeli beogradski mediji.

Kurti je je ustvrdio da je Beograd odluku o RKS tablicama donio kako bi pokrio “službeno odbacivanje temeljnih sporazuma iz Bruxellesa o putu stabilizacije odnosa”,  te da “zamaskira neuspjeh” oružane akcije u selu Banjska 24. rujna.

Reakcije Srba sa sjevera Kosova su podijeljene, dok desna oporba u Beogradu optužuje vlast da je nastavila sa izdajom nacionalnih i državnih interesa. Bruxelles je pozdravio odluku Beograda, a njezin glasnogovornik Peter Stano ocijenio ju je kao “pozitivan korak u provođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji, kao i prethodnih obaveza iz dijaloga koje se odnose na slobodu kretanja”.

Vlada Kosova započela u listopadu prošle godine proces preregistracije vozila sa srpskim oznakama za gradove na Kosovu na RKS tablice, na što je Beograd reagirao povlačenjem predstavnika Srba iz kosovskih institucija, uključujući i policiju.

Uslijedio je niz kriza i napetosti na sjeveru, a kulminacija je bila akcija paravojne skupine Srba i sukob s kosovskom policijom u sjevernokosovskom selu Banjka kada je ubijen jedan kosovski policajac i tri pripadnika skupine naoružanih Srba.

Europska unija, uz potporu SAD, posrednik je u dijalogu Beograda i Prištine, a trenutačno je na stolu takozvani briselski plan normalizacije iz veljače ove godine, te aneks tog sporazuma koji su obje strane u ožujku prihvatile u Ohridu.

Prema podacima kosovske policije, samo od 1. studenog do 14. prosinca tablice sa srpskim oznakama zamijenilo je 3405 građana na sjeveru Kosova, a dosad je ukupno preregistrirano 4210 automobila. Sjever Kosova većinski čini srpska zajednica s oko 90 posto stanovništva, a na posljednjim lokalnim izborima bilo je oko 45.000 upisanih u birački popis.