Joe Biden je prošloga vikenda proglašen pobjednikom američkih predsjedničkih izbora. Iako su se glasovi još uvijek brojali, u ključnim državama Bidenova prednost je bila tolika da ga Donald Trump više nije mogao dostići. Sam Trump i dalje ne priznaje poraz. Najavljuje pravnu borbu zbog, kako tvrdi, „izborne prijevare“ iako za to ne nudi dokaze. Trenutno postoji samo Trumpov zahtjev američkom Vrhovnom sudu da zaustavi prebrojavanje dopisnih glasova, za što taj sud nema ovlasti, kao i najava njegovih tužbi na sudovima u pojedinim državama.

Izabrani američki predsjednik Biden službeno će postati predsjednikom SAD-a nakon inauguracije 20. siječnja sljedeće godine. U svom pobjedničkom govoru prošle subote najavio je da će odmah imenovati radnu skupinu za borbu protiv pandemije koronavirusa od 12 znanstvenika. Pandemiju je označio i ključnim problemom kojim će se pozabaviti njegova administracija. Joe Biden je tako već i prije inauguracije počeo djelovati. Kada je riječ o regiji Jugoistočne Europe, Joe Biden je bio vrlo oštar kritičar srpske politike u Bosni Hercegovini i među prvim svjetskim političarima iz Obamine administracije osudio je zločin u Srebrenici i ocijenio ga genocidom, a Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića nazvao je ratnim zločincima.

U povodu ishoda američkih predsjedničkih izbora razgovarali smo sa specijalistom za cijeli anglosaksonski prostor, profesorom Zoranom Kurelićem, donedavnim dekanom Fakulteta političkih znanosti i voditeljem doktorskog studija na tom fakultetu. Kurelić je rođen 1962. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao na prestižnoj The London School of Economics and Political Science u Londonu, a doktorirao je na The New School for Social Research u New Yorku.

NACIONAL: Zašto ste prošloga tjedna od utorka do subote, kako kažete, loše spavali?

Zato što sam kao politolog pratio izbore za američkog predsjednika svjestan njihova značaja. Spadam među politologe u Europi koji smatraju da izbor američkog predsjednika utječe više na naše živote nego izbori za predsjednike u većini europskih država, pa i u Hrvatskoj. Mislim da je i utjecaj Donalda Trumpa na europsku, posljedično i hrvatsku politiku, bio veći nego utjecaj hrvatskog predsjednika.

NACIONAL: U percepciji hrvatske javnosti stvari ne djeluju tako. Nije li taj vaš stav i posljedica činjenice da ste djelomice školovali u Americi?

Ne samo zato. Točno je da sam u Americi živio nekoliko godina u komadu, a poslije sam se vratio da bih tamo doktorirao. Živio sam ukupno više od četiri godine u Americi, a doktorirao sam na The New School for Social Research u New Yorku. To je vrhunska znanstvena institucija, posebno je bila utjecajna i važna početkom devedesetih godina, a naš odjel za političke znanosti bio je podjednako dobar ako ne i bolji od poznatijeg sveučilišta iz New Yorka Columbije. Kao doktorand studirao sam američki politički sustav pa je to postalo i dio mog općeg obrazovanja. Shvatio sam kako taj sustav funkcionira. Promatrao sam ga iznutra, a to je bilo za vrijeme predsjednika Clintona. Pratio sam i najuzbudljiviji aspekt Clintonove vladavine, aferu s Monicom Lewinsky. Gledao sam kako sustav reagira na aferu preko impeachmenta, pokušaja opoziva predsjednika. Imam čak i neku vrstu poistovjećenja s američkom nacijom.

NACIONAL: Znači li to da se poistovjećujete s Amerikancima?

Iako četiri godine nije mnogo, ali kad živiš neko vrijeme s određenim narodom, shvatiš do koje su razine bile predrasude o onome što sam mislio da su Amerika i Amerikanci. Razina solidarnosti koju sam osjetio u Americi, uzajamne pomoći, zajedničkog djelovanja i organizacije bila mi je fascinantna. New York mi je intelektualno postao rodni grad. Nigdje se bolje ne osjećam nego u New Yorku. Zagreb je grad u kojem sam rođen i živim, ali kada profesionalno razmišljam, New York bi bio moj prvi izbor.

NACIONAL: Prošle srijede ste nakon objave prvih rezultata mislili da je Donald Trump pobijedio, a da su predizborne ankete opet dramatično promašile. Je li vas prevarilo dopisno glasanje koje je ove godine zbog epidemije doseglo rekord, a te glasačke listiće Trump smatra nevažećima?

Prevario sam se. Mislio sam u početku da će Joe Biden dobiti izbore i to sam javno govorio, jer je razlika u anketama govorila njemu u prilog. Ta je prednost išla i do 10 posto. Koliko god su te ankete podbacile na prošlim izborima kada je Hillary Clinton izgubila, mislio sam da ovoga put ne mogu toliko podbaciti da Biden ne bude izabran. Iako je i sada bilo katastrofalnih pogrešaka, ovoga puta ankete ipak nisu toliko promašile. Kad sam u noći s utorka na srijedu pratio prebrojavanje glasova, mislio sam da Trump pobjeđuje, ali kad je počelo prebrojavanje dopisnog glasanja, situacija se preokrenula. Zbog korone ove je godine dopisno glasanje bilo rekordno. Sumnjam da će ono u budućnosti biti veće jer ni ova epidemija neće vječno trajati. Ne znamo točno koliko je tih glasova, ali 103 milijuna Amerikanaca glasalo je prije samog dana izbora.

NACIONAL: No zbog tog rekorda u glasovima prije dana izbora, Donald Trump osporava Bidenu pobjedu.

U čemu se krije zagonetka? Jedan dio država izbrojao je najprije glasove koji su bili ubačeni u kutije na sam dan izbora. Zato Trump sada tvrdi da je on dobio izbore, a ne Biden. Zato je i tražio od Vrhovnog suda da prekine brojenje glasova jer bi mu to donijelo pobjedu, a ti rezultati su bili nevjerojatni. Procjena u anketama je bila da Biden u Pensilvaniji ima sedam do devet posto prednosti, a najniža predikcija je bila da može osvojiti najmanje pet posto glasova više, a onda usred noći Trump je imao 12 posto više, što je bilo nevjerojatno. I u košarci je ta razlika od 20 poena velika. Gledao sam to prošle srijede na četvrtak do četiri sata ujutro i izgledalo je kao da je Trump dobio izbore. Sve do popodne, dok se nisu počeli prebrojavati i dopisni glasovi, govorilo se da je Trump pobijedio. Do večeri toga dana nisam mislio da se stvar može okrenuti. No navečer je već postajalo jasno da će Donald Trump izgubiti izbore.

NACIONAL: Izbore je, dakle, presudilo dopisno glasanje pa ga zato sada Donald Trump osporava i pokušava pravno osporiti na sudovima?

Broj dopisnih glasova u milijunima je veći nego što je to do sada bio slučaj, ali to nije nešto što je neuobičajeno. Kad je netko izvan Amerike, poput vojnika u različitim misijama, onda im se u inozemstvo šalju glasački listići koje oni potom popunjavaju i vraćaju u Ameriku. Ove godine su zbog korone i mnogi drugi građani u Americi dopisno glasali. Demokrati su puno više glasali dopisno od republikanaca da ne bi satima stajali u dugačkim redovima na sam dan izbora. Dijelom je to bilo i zbog korone, oko koje se u Americi razvio pravi kulturni rat s obzirom na pitanje treba li nositi maske ili ne. Koliko god se sada kritizirao taj izborni sustav, on je bio odlično organiziran, i to u uvjetima jezive pandemije u Americi. Strašne su stope zaraze i smrtnosti, koliko god Trump tvrdio da je koronavirus bezopasan jer ga je on osobno bezbolno preživio.

NACIONAL: Pojavile su se sumnje oko toga je li on uopće prebolio koronu. Ima i onih koji sumnjaju da je to pokušao iskoristiti kao marketinški trik u predizbornoj kampanji.

Ne znam. Mislim da je imao neki blaži oblik bolesti, ali je dobio i terapiju koju obični građani ne mogu dobiti. Razumijem zašto postoje ljudi koji smatraju da je to bio njegov marketinški trik, ali ja mislim da je ipak bio zaražen. Savršeno je bio liječen svime što su liječnici u Americi imali i izvukao se.

NACIONAL: Zašto je Pensilvanija budućem predsjedniku bila toliko važna za pobjedu?

Zato što je to država u kojoj su uvijek izbore dobivali demokrati. Hillary Clinton je mislila na prošlim izborima da je bez problema dobiva s Winscosinom i Michiganom, ali ih je izgubila. Zato je i izgubila izbore od Donalda Trumpa. Demokrati su znali da je pitanje života i smrti dobiti izbore nazad u tim trima državama. Pensilvanija je bila zanimljiva i zato što je Joe Biden bio protiv frackinga, hidrauličkog iskapanja zemlje za dobivanje prirodnog plina na način poguban za okoliš, a što je bio unosan posao u toj državi. To je Americi smanjilo ovisnost o uvozu ugljikovodika, nafte i plina, učinilo je energetski neovisnom, a zaposlilo je i puno ljudi. Jedan od centara u Pensilvaniji je Pittsburgh, gdje bila smještena teška industrija, a tamo ima i puno Hrvata. Čak je i moj djed umro u Pittsburghu kao radnik u čeličani tako da imam svijest o tome. Drugi veliki grad u Pensilvaniji je Philadelphia. Biden je pokušao vratiti u svoje okrilje radnički sloj, a na kraju su i Pittsburgh i Philadelphia kao veliki gradovi u ogromnom broju glasali za njega, kao i Hrvati koji tamo žive. Kada je došao u Pensilvaniju, Joe Biden je promijenio svoju poziciju o frackingu.

NACIONAL: Što sada možemo očekivati od Amerike bez Trumpa? Kakvi će biti odnosi s Europskom unijom, a kakvi s Kinom s kojom je Trump, kako je on govorio, sklopio „najbolji sporazum koji je Amerika ikada napravila“?

Donald Trump i Joe Biden izrazito se ideološki razlikuju iako je i Biden desni centar. Upravo su zato demokrati i izabrali Bidena za predsjedničkog kandidata jer su tako lakše mogli pobiti tvrdnje da se demokrati zalažu za socijalizam. Optužbe na račun Bidenova tima, da se zalaže za socijalizam, totalne su besmislice. Trump je to pokušao upotrijebiti, ali u tome nije uspio i to je jedan od razloga što je izgubio izbore. Tu je priču uspio prodati kubanskoj manjini na Floridi, ali u tome već nije uspio u Arizoni i Georgiji, tradicionalno republikanskim državama. Očigledno je krivo vodio priču jer se njegovo zastrašivanje socijalizmom pokazalo pogrešnim.

NACIONAL: Što se može očekivati u odnosu na međunarodne organizacije?

Gotovo sam siguran da će Biden obnoviti kontakte s Pariškim ugovorom o klimatskim promjenama. I Biden i potpredsjednica Kamala Harris imaju „zelena“ stajališta, a cijela Demokratska stranka podržava Obaminu zelenu liniju. Što se tiče Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Amerikanci će se u nju vratiti ili nastaviti pomagati u njenom financiranju, posebno u uvjetima ove pandemije. Ono što je meni osobno važno, očekujem da će u pregovorima oko Brexita podržati europsku poziciju, i to na najosjetljivijoj točki. Biden se još u rujnu čvrsto očitovao da ne smije biti tvrde granice između Republike Irske i Sjeverne Irske, koja je u sastavu Velike Britanije. Britanci će se sada naći u vrlo neugodnoj situaciji.

NACIONAL: Zašto će Britanci biti u problemu?

Slušao sam od ranog jutra raspravu o tome na Skyu, koja je pokazala da se boje u kojem će smjeru biti budući sporazum između Amerike i Velike Britanije u uvjetima Bidenove vladavine. Trump je želio napraviti taj potpuno otvoreni sporazum s Velikom Britanijom koji će biti u interesu jačega, a to je SAD. Trump nije imao dobro mišljenje o Europskoj uniji i bio je presretan kad je Velika Britanija izašla iz EU-a. Sad će se vidjeti kako će Biden to učiniti. Vidjet će se hoće li ići na neki veliki deal s Europskom unijom. U kampanji oko referenduma o Brexitu, Barack Obama pomogao je britanskom premijeru Davidu Cameronu, koji je bio protiv Brexita. Obama je tada poručio Britancima: „Bit ćete zadnji u redu za sklapanje trgovinskog sporazuma s SAD-om ako iziđete iz Europske unije.“ Sada ćemo vidjeti do koje će se mjere Bidenova vanjska politika oslanjati na onu politiku koju je SAD vodio dok je on bio Obamin potpredsjednik.

NACIONAL: Joe Biden je i drugi američki predsjednik koji je katolik. Ima li to ikakav značaj?

Ljudi podcjenjuju činjenicu da je on porijeklom irski katolik. To je dio identiteta, a on je izrazito važan za irske Amerikance ili američke Irce, kako god ih nazvali. On neće dopustiti da se zlostavlja Republiku Irsku. Da je pobijedio Donald Trump, on bi sigurno dopustio da Velika Britanija radi ono što želi, a to je možda i tvrda granica između Republike Irske i Sjeverne Irske ako ne dođe do sporazuma o slobodnoj trgovini.

NACIONAL: Znači li to da će sada britanski premijer Boris Johnson biti u neugodnijoj situaciji?

U svakom slučaju, morat će pod svaku cijenu zaštititi Good Friday Agreement. Ako ne bude trgovinskog sporazuma, pitanje je gdje će biti granica – između Sjeverne Irske i Republike Irske ili između cijele Irske i ostatka Velike Britanije. Od toga ne možemo pobjeći. Ako bude „no deal Brexit“, britanska vlada imat će problema s Joeom Bidenom.

NACIONAL: O čemu se tu konkretno radi?

Britanska vlada je rekla da u slučaju nepostizanja dogovora neće poštovati ugovor o razdruživanju EU-a s Velikom Britanijom. Joe Biden je otvoreno rekao da ne podupire odluku da Englezi bezobrazno jednostrano raskinu ugovor s Europskom unijom. Boris Johnson je molio boga da Trump dobije izbore, a to se nije dogodilo. Brexiteri se stvarno boje što će s Bidenom jer će on imati potpuno pro-EU stav s idejom obnove zapada, obnove savezništva SAD-a i Europske unije i protiv bilo kakvog trgovinskog rata kojim je prijetio Trump. Iz moje perspektive to izravno pogađa i Hrvatsku.

NACIONAL: Kako pogađa Hrvatsku?

Ljudi se ovdje pitaju što će Biden konkretno napraviti za Hrvatsku kao da nismo dio Europske unije. Naravno, nama je u interesu da Europska unija u ovoj groznoj zavrzlami s Brexitom prođe najbolje što može. Drugo, vrlo je važno kako će se Biden odnositi prema NATO-u. Trump je za NATO govorio da je to preživljena organizacija koja više ne služi svojoj svrsi. Biden ima drugačiji stav. Hrvatska je članica Europske unije i NATO saveza i zato je važno da novi američki predsjednik ima pozitivan stav prema jednoj i drugoj asocijaciji.

NACIONAL: Kako ocjenjujete čestitku slovenskog premijera Janeza Janše upućenu Donaldu Trumpu, koji je izgubio izbore, i istrajavanje srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na tome da bi za Srbiju bilo bolje da je pobijedio Donald Trump i da se sada „ne želi uvlačiti Bidenu“.

Moji kolege u Srbiji i Sloveniji zgražaju se nad izjavama Janše i Vučića. Broj država koje nisu čestitale Bidenu izrazito je malen. Čak je i izraelska vlada, koja obožava Trumpa, našla načina da pošalje čestitke novoizabranom predsjedniku. Slovenija se našla u društvu Kine i Rusije, ali to nije naš problem. Mislim da su formulacije u čestitkama premjera Plenkovića i predsjednika Milanovića sasvim pogođene.

NACIONAL: A što će biti u odnosima između SAD-a i Kine? Kakva je u tome pozicija Europske unije?

Odnosi s Kinom su jako komplicirani i vidjet ćemo hoće li se Amerika pod Bidenom prema Kini postavljati zajednički s Europskom unijom. Sjećate se da je Barack Obama pripremao i TTIP, sporazum o transatlantskom, trgovinskom i investicijskom partnerstvu s Europskom unijom. Možda se Biden vrati toj Obaminoj inicijativi koja je prihvaćen s odobravanjem EU 27, posebno nakon što je Britanija izišla iz Europske unije. Možemo nagađati što će biti, ali generalno strateški znamo u kom smjeru Biden ide. On neće ništa spektakularno raditi. Trebat će mu neko vrijeme da konsolidira vlast. Napokon, Biden je, za razliku od Trumpa s njegovim temperamentom, gotovo razornim duhom i voljom da mijenja sustav, čovjek koji će sustav nastojati stabilizirati. Vratiti Ameriku u kolotečinu u kojoj je bila prije Trumpa.

NACIONAL: Može li Amerika s Bidenom vratiti vodeću poziciju u procesu globalizacije, koju je za vrijeme Trumpa preuzela Kina svojom Incijativom pojasa i puta u koju do 2049. godine namjerava uložiti tisuće milijardi dolara?

Ne bih nikako želio ulaziti u tu jasnu napetost globalizacije protiv suverenizma ili nacionalizma protiv globalizma, koja je postavljena na ideološkoj razini. Američka je pozicija bila da kontrolira globalizacijske procese i u njima profitira. Trumpova linija kapitalističkog nacionalizma protiv globalnog slobodnog tržišta bit će napuštena. Biden će ići više prema slobodnom tržištu. Ljudi su nešto previdjeli i kod Trumpa. On je u svom ekonomskom savjetničkom timu imao dvojicu savjetnika koji su bili zastupnici slobodnog tržišta, Stevena Mnuchina i Larryja Kudlowa, a dvojica su bili nacionalisti – Peter Navarro i Wilbur Ross.

NACIONAL: MMF je procijenio da će zbog korone pad BDP-a u bogatim zapadnim zemljama biti 5,4 posto, a da će rast od 1,9 posto zabilježiti samo Kina. Što se može očekivati od Bidena u tom kontekstu?

Koronavirus će imati stravične posljedice i morat ćemo se s time nositi. Nadam se da će situacija ipak biti bolja nego 1929. godine, kada je u Americi nastupila velika depresija, da ćemo bolje funkcionirati. Drugo, danas imamo i države blagostanja sposobne intervenirati, koje tada nisu postojale. Vidite da države već interveniraju pomažući ekonomijama. Pogledajte što radi britanska država: ulazi u lockdown i preuzima pokrivanje dijela plaća zaposlenicima. To je prije bilo apsolutno nezamislivo. To se radilo i u Hrvatskoj i to moraš raditi jer su inače svi mrtvi i pečeni. Mislim da će način na koji države danas funkcioniraju omogućiti da lakše iziđemo iz ove krize. Drugo, mislim da ćemo lakše izići zajedno na razini Europske unije i u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, a ne uzajamnim prijetnjama kao što je prijetio Trump, a Bruxelles odgovarao na te prijetnje.