Ministar financija Marko Primorac gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je komentirao potrošnju tijekom blagdana i inflaciju.

“Ukupni fiskalizirani iznos prometa po računima u prosincu je bio preko tri i pol milijarde eura. U usporedbi s 12. mjesecom prošle godine, u kontekstu broja računa, taj je broj porastao za dva posto. Ukupan promet je porastao između 11 i 12 posto, ovisno o tome radi li se o prometu u maloprodaji ili prometu koji se dogodio u kontekstu usluga smještaja i privređivanja hrane. Kada uspoređujemo promete po mjesecima, rekordan je ipak onaj u ljetnim mjesecima odnosno srpnju ili kolovozu. Tada je promet bio preko pet milijardi eura odnosno 50 posto veći nego u prosincu. No, doista je blagdanska potrošnja bila rekordna”, započeo je Primorac.

“Ova potrošnja je praktički dokaz kako je kupovna moć građana u Hrvatskoj porasla i kako oni mogu pratiti te cijene i priuštiti si proizvode povišene cijene. Rast cijena u Hrvatskoj proizlazi iz kontinuiranog gospodarskog rasta koji je povećavao potražnju pa samim time i održavao cijene na višim razinama.

Uspjeli smo mjerama Vlade u onom segmentu u kojem Vlada može intervenirati u smislu ograničavanja cijena košarice i energenata što je posebno važno zato što su energenti inputi za sve ostale industrije. Uspjeli smo smanjiti inflaciju s 13 posto u studenom 2022. godine na sadašnje razine”, rekao je ministar.

Na pitanje što Vlada može napraviti s rastom cijena, odgovara:

“Činimo što je moguće, da se to može riješiti nekakvim dekretom ili uredbom, onda inflacije ne bi bilo općenito u svijetu. Da je to tako jednostavno, netko bi već rekao kako se u potpunosti riješiti inflacije. No, kada govorimo o inflaciji, često se da prostor ovako populističkim tezama koje nažalost dodatno doprinose podgrijavanju inflacije budući da je ona vezana uz inflantorna očekivanja. Ukoliko nekome stalno govorite da je inflacija velika i da cijene lete u nebo, onda se, u očekivanju dodatnog porasta cijena, događa i povećana potražnja i potrošnja. To sve pozitivno utječe na inflaciju. Svakako se o tome može govoriti na populistički i cjeloviti način”, objasnio je ministar.

MEĐU NAJSIROMAŠNIJIMA Hrvatski BDP i potrošnja po stanovniku ispod prosjeka EU

“Kada govorimo o cijenama hrane, nezahvalno je govoriti koliko su te cijene rasle. Statistika pokazuje kako je kumulativni prosječni porast cijena hrane od početka do netom prije kraja godine, bio 8,3 posto. Naravno, građani imaju dojam da te cijene puno više rastu, to u potpunosti razumijem. Međutim, da u bilo kojoj državi svijeta pitate građane jesu li cijene previsoke, svugdje bi se građani složili da su cijene previsoke i plaće preniske. Ono što smo mi uspjeli kao Vlada učiniti je situaciju povećanih cijena činiti što priuštivijom za građane, posebice one s najnižim primanjima i to kroz mjere poreznog rasterećenja i povećanja brojnih socijalnih naknada”, kazao je.

Sljedeće pitanje bilo je usmjereno prema činjenice da raste broj podizanja nenamjenskih kredita.

SEVER: Ljudi jednako kupuju, ali to drastično više plaćaju. Što radi HNB?

“Očito da građani sve više trebaju pomoć, no raste kupovna moć i rastu njihovi realni dohotci pa s time i njihovi apetiti za potrošnjom. Kada gledate segmentaciju tih proizvoda na koje se dominantno troše kućni budžeti, to je nažalost na prehrambene namjernice i to je nešto što nas posebno zabrinjava. No sve ove populističke teze političara koji su imali priliku voditi državu i pokazati što znaju o ekonomiju, bih stavio po strani zato što vjerujem kako je to uzrokovano i političkom situacijom”, rekao je ministar pa se osvrnuo na očekivanja za nadolazeću godinu.

“U novoj godini prije svega očekujemo gospodarski rast od 3,2 posto. On je u 2024. godine bio 3,6 posto. Očekujemo daljnju fiskalnu konsolidaciju, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Prošle godine je on bio 57,4%, u ovoj godini ga očekujemo na razini 56%”, objasnio je.

Iduće pitanje bilo je povezano s rastom bankarskih naknadama u godini iza nas.

“Uvažavajući brigu, posebno naših najugroženijih građana za bankarske naknade, ali i zbog rasta naknada u većini banaka prošle godine, odlučili smo za isplatu plaća i podizanje tih sredstava, ali i vođenje računa kreirati jedan financijski proizvod, poseban račun kojeg bi građani koristili bez naknada. Istovremeno smo bili suočeni sa situacijom da je HNB, s ciljem da se nešto učini, bankama poslala jednu okružnicu za koju smo od poslovnih banaka dobili informaciju kako bi moglo rezultirati povećanje određenih naknada.

Nismo htjeli da ono što mi činimo na neki način interferira s onim što čini HNB. Stoga smo malo zastali s implementacijom mjera u kontekstu Vlade odnosno ministarstva financija. Međutim vrlo brzo, već u prvom kvartalu očekujemo da se vide rezultati HNB-ove okružnice”, kazao je.

Posljednje pitanje bilo je usmjereno na to kako snižavanje PDV-a na određene proizvode može utjecati na smanjivanje cijena.

“Nažalost jako je teško ocjenjivati općenitost i uspješnost smanjivanja stopa PDV-a snižavanja na cijene. Mi smo proveli analizu netom nakon što sam stupio na dužnost prije dvije godine i nažalost onaj val snižavanja stopa PDV-a, odnosno širenje proizvoda koji se oporezuju sniženo, nije rezultirao smanjivanje cijena.

To pokazuje da je manevarski prostor Vlade u smislu obuzdavanja cijena relativno ograničen osim onoga što se može donijeti dekretom kao što je košarica proizvoda. Jedan od načina je i odlazak potrošača preko granice”, zaključio je Primorac za Dnevnik Nove TV.