Hrvatska je po cijenama nekretnina neslavni rekorder u Europskoj uniji, a prosječna tražena cijena kvadrata stana lani je bila veća za 21 posto u odnosu na godinu ranije i iznosila je 3223 eura.

Istovremeno, s rastom potražnje za stanovima i najam je odletio u nebo pa se pristojan stan na pristojnoj lokaciji teško može unajmiti ispod 450 do 500 eura. Dugoročno, oni sa stabilnijim primanjima i pristojnom plaćom odlučit će se za kredit i kupovinu stana.

Mladi zagrebački par, u kasnim 20-ima, već nekoliko godina zajedno žive u podstanarskom stanu u Novom Zagrebu. Iako najam plaćaju ispod tržišne cijene, nakon što je on dobio ugovor o radu, odlučili su da bi ipak bilo isplativije otplaćivati svoju nekretninu i urediti je po svojim željama.

“Prvo smo se zapravo htjeli preseliti kao podstanari bliže centru grada, no toliko bi nam porasla stanarina da ne bismo mogli štedjeti za kupovinu stana niti bismo si mogli priuštiti neke stvari koje volimo, recimo putovanja. Tako smo do daljnjeg odlučili ostati podstanari u Novom Zagrebu, ali i krenuti u projekt kupnje svojeg stana”, kazao je mladić za Dnevnik.

Prodaju stanova u oglasnicima prate već neko vrijeme. Novogradnju su odlučili eliminirati u startu jer im je preskupa.

“Htjeli bismo stan u Novom Zagrebu ili uz rijeku Savu, važna nam je blizina prirode i da je kvart po mjeri čovjeka. Tražimo 50-ak kvadrata koje bismo po potrebi i renovirali. Išli smo dosad pogledati jedan stan u Novom Zagrebu: socijalistička gradnja s kraja 1960-ih, ali treba renovaciju. Oko 50 kvadrata, cijena 120 tisuća eura”, kazao je. Iako se sve činilo u redu, zgrada nema lift, a teško da će ga ikad i dobiti, pa im je taj stan zapravo otpao.

U banku su, kaže, došli svjesni svojih financijskih mogućnosti, a to je visina zajedničkih primanja od oko 2000 eura. No zato će se morati zadužiti na 20 ili čak 30 godina.

“Smatramo da bi nam 145 do 155 tisuća eura trebalo biti dovoljno za kupnju stana, renovaciju i unutarnje uređenje, pa bismo u tom slučaju imali i dva kredita, stambeni i nenamjenski. Kako god, računica banke je takva da kada podmirimo sve obveze, našem zajedničkom kućanstvu treba ostati najmanje 754 eura“, objašnjava.

“Najveći nam je problem novac, odnosno gotovina koju moramo imati za učešće i troškove kredita, možda ćemo u konačnici morati platiti i agenciju, a to je, procjenjujemo, oko 15 posto iznosa kredita. Štedjet ćemo i pokušati se nekako snaći, imamo obitelj koja nam može pomoći pa ćemo vidjeti”, rekao je.

U međuvremenu su čuli da bi ovog proljeća Vlada trebala objaviti detalje Nacionalnog plana stambene politike kojim bi se, bar prema najavama iz Banskih dvora, trebalo pomoći mladima da riješe svoje stambeno pitanje bilo kupnjom ili dugoročnim najmom stanova zbog čega će ovaj mladi par ipak još malo pričekati.