General bojnik Tihomir Kundid je favorit za novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, ali oko njegovog imenovanja i dalje ne postoji konačan dogovor Vlade i predsjednika Republike.

Njegovo imenovanje tijekom usuglašavanja predložio je predsjednik Zoran Milanović i on je prihvatljiv izbor za Vladu koja načelno nema ništa protiv toga da on bude taj koji će 1. ožujka na toj poziciji naslijediti admirala Roberta Hranja koji službeno odlazi u mirovinu 29. veljače u ponoć, piše Novi list.

Međutim, dvije strane imaju i neke dodatne zahtjeve vezane uz način vođenja Oružanih snaga oko kojih se također vode pregovori, a postizanje dogovora oko njih dio je paketa u kojem je i imenovanje novog načelnika Glavnog stožera.

Navodno Ured predsjednika postavlja neke dodatne uvjete vezane za kompletni dogovor oko pitanja vođenja Oružanih snaga.

Hranj: “Netočno je da sam ponudio ili podnio ostavku na svoju dužnost, ministar obrane je prije svečanosti vojne prisege od mene zatražio da ju podnesem”

Malo vremena

Osim ovog problema, cijelu situaciju dodatno komplicira i činjenica da je za usuglašavanje ostalo još jako malo vremena. Ono se može obaviti još samo danas i u sljedeća dva dana, koliko još traje mandat admirala Hranja na čelu Oružanih snaga.

O prijedlogu novog načelnika Glavnog stožera mora se još očitovati i saborski u Odbor za obranu. Dodatne poteškoće izaziva i činjenica da mandat uskoro istječe i zamjeniku načelnika Glavnog stožera, general bojniku Siniši Jurkoviću, tako da ni on ne bi mogao zamjenjivati Hranja ako u idućih nekoliko dana ne dođe do dogovora Pantovčaka i Banskih dvora.

Ako se postigne dogovor, formalni predlagatelj u skladu sa Zakonom o obrani bit će Vlada, a konačnu odluku potpisuje predsjednik Republike.

Impozantna karijera

General Kundid ima impozantnu stručnu i vojničku karijeru koja je započela odmah po izbijanju rata u našoj zemlji.

Rođen je 1969. godine, inženjer je strojarstva, a završio je i poslijediplomski studij na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Ratnu školu Ban Josip Jelačić završio je 2008., a u Kanadi je završio Canadian Forces Language School.

U obranu Hrvatske uključio se već u prosincu 1990. godine. Bio je pripadnik Specijalne policije, a potom i 2. gardijske brigade Gromovi, u kojoj je tijekom rata obnašao niz zapovjednih dužnosti.

U kasnijoj vojnoj karijeri bio je zamjenik zapovjednika Gardijske motorizirane brigade, a potom i zapovjednik Mehanizirane brigade.

Robert Hranj o više delegacija na obilježavanju Bljeska: ‘Vojnički život je pun izazova…’

Od ožujka 2020. do studenog prošle godine bio je na dužnosti zamjenika zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, da bi nakon odlaska Borisa Šerića na dužnost vojnog predstavnika RH pri NATO-u i EU-u preuzeo zapovjedništvo.

Admiral Hranj ga je tom prigodom opisao kao “visoko moralnu, motiviranu i profesionalnu osobu”. Kao kandidati za novog načelnika Glavnog stožera spominjali su se generali Siniša Jurković, Denis Tretinjak, Drago Matanović i Boris Šerić.

Sukob oko Hranja

Admiral Robert Hranj na dužnost prvog čovjeka Oružanih snaga bio je imenovan krajem veljače 2020. godine. Bilo je to nakon samo nekoliko mjeseci mandata Zorana Milanovića kao predsjednika Republike i tada se činilo da bi njegova kohabitacija s premijerom Andrejom Plenkovićem mogla proći bez prevelikih problema.

Međutim, kontrola nad Oružanim snagama predmet je velikog sukoba između Vlade i predsjednika u kojemu je Hranj praktički podržavao šefa države.

U jednom trenutku je čak bio zabranio tadašnjem ministru obrane Mariu Banožiću obraćanje vojnicima u krugu vojarne.

Sukob između Vlade i predsjednika oko admirala Hranja nastao je i kada je on tijekom 2022. napunio 60 godina, a običaj je dotad bio da načelnik u tom trenutku odlazi u mirovinu, bez obzira na to je li mu gotov četverogodišnji mandat.

Banožić je ovdje popustio i donio rješenje po kojem je Hranj ostao na svojoj funkciji do kraja mandata.

Milanović napustio obilježavanje akcije Maslenica zbog ustaških obilježja, otišao Hranj i ljudi iz vrha vojske

Sukob predsjednika i Vlade

Sukob Vlade i predsjednika oko Oružanih snaga nastao je zbog različitog tumačenja vrlo nejasnih i kompliciranih odredbi Zakona o obrani oko toga tko zapovijeda Oružanim snagama u miru.

Od kraja 2000. i tadašnjih ustavnih promjena to je bila Vlada. To su poštovali svi predsjednici – Stipe Mesić, Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović u najvećem dijelu prve godine svog mandata.

Međutim, krajem 2020. nakon sukoba s MORH-om oko toga tko je u javnost pustio informacije o njegovom posjetu Albaniji, Milanović je počeo izdavati izravne zapovijedi i zaobilaziti Ministarstvo obrane, protivno odredbama Zakona o obrani.