U eri klimatskih promjena svaka površina koja nudi stanište biljkama i životinjama vrlo je važna, a to se odnosi i na krovove kuća i zgrada, vrtne šupe, garaže, nadstrešnice za bicikle i kutije za otpatke, pa čak i krovove kućica za ptice jer se mogu ozelenjeti da bismo posvuda gdje je moguće poticali bioraznolikost.

Kultivirani ozelenjeni krovovi stvaraju takozvane odskočne biotope – mjesta koja služe kao područja za razmnožavanje ili kao utočište za različite i često ugrožene vrste.

Čitavi dijelovi manjih mjesta i gradova neiskoristivi su, s obzirom na to da mnoge životinje, osobito kukci, ne uspijevaju prijeći dug put od jedne velike zelene površine do druge.

Zeleni krovovi u tom slučaju funkcioniraju kao odskočne daske koje im skraćuju udaljenost.

Više je razloga za kultiviranje zelenih krovova, počevši od toga da se smanjuje pregrijavanje vanjske površine i unutrašnjosti zgrade ili kuće.

“Ozelenjeni krovovi ne samo da unose prirodnu raznolikost u gradska središta, nego u ljetnim mjesecima sprečavaju i zagrijavanje gradova”, smatra Annika Dobbers, savjetnica projekta “Više zelenila u kući” pokrenutog u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Dok se po vrlo vrućem vremenu na uobičajenom garažnom krovu dosegne temperatura i do 80 Celzijevih stupnjeva, na ozelenjenom krovu ona iznosi samo 30 stupnjeva.

Niže temperature smanjuju opasnost od toplinskog oštećenja krovne konstrukcije, a istodobno se smanjuje i temperatura u zgradi i oko nje jer se zrak noću brže rashlađuje.

“Ne treba zaboraviti i da je ozelenjeni krov uvijek filtar za finu prašinu i dobro skladište za kišnicu”, kaže Dobbers.

Dodaje kako je to važno za vrijeme dugotrajnih i obilnih oborina jer sprečava opterećenje kanalizacija i poplave.

Njemačka udruga BuildingGreen (BuGG) smatra da je prednost zelenog krova i to što biljke pridonose da se u zgradi i izvan nje smanji svakodnevna buka.

Zeleni krovovi postoje u dva oblika – ekstenzivnom i intenzivnom.

Intenzivni krov doseže visinu između 25 i 100 centimetara. Na njemu ima mjesta za korijenje grmlja i drveća, pa takav krovni vrt zahtijeva i višu strukturu, ali i više truda. Stoga su ekstenzivni zeleni krovovi češći.

Krovna konstrukcija ekstenzivnog ozelenjavanja visoka je samo između 8 i 15 centimetara pa je pogodna i za manje krovove, poput onih na nadstrešnicama za bicikle na kojima mogu uspješno rasti sukulenti.

“Kod takve vrste krova najprije se postavlja podloga slična oblozi za ribnjak, što sprečava korijenje da uraste u strukturu i da prouzroči curenje”, kaže Dobbers.

Potom se na vrh postave zaštitni sloj, drenažni sloj i filtar, a nakon toga podsloj ili supstrat. Završni sloj čine biljke.

Supstrat za ekstenzivno ozelenjavanje čine ekspandirani škriljevac, ekspandirana glina i plovućac. Da bi se omogućilo otjecanje viška kišnice BuGG savjetuje dovoljno dubok sloj za drenažu i dobre krovne odvode.

Za ekstenzivno ozelenjavanje najprikladnije su biljke koje se dobro nose sa supstratom siromašnim hranjivim tvarima i ljetnom sušom.

Da bi se zajamčilo brzo zatvaranje biljnoga pokrova on se na početku treba dobro zaliti, a potom ga je jednostavno održavati.

Praznine u pokrovu treba prekontrolirati i popuniti jednom godišnje te pritom ukloniti nepoželjne biljke koje smatramo korovom. Dobbers savjetuje da se istodobno provjeri jesu li krovni odvodi otvoreni.

Želite li postaviti veći zeleni krov, primjerice na garaži ili na kući, trebali biste pozvati statičara koji će provjeriti može li zgrada podnijeti dodatnu težinu biljaka, kišnice i snijega ili će ga trebati ojačati.

Na krovovima s nagibom od deset ili više stupnjeva treba postaviti neku vrstu zaštite od smicanja da bi se spriječilo klizanje vegetacije.

Ekološki aktivisti “Posljednje generacije” blokirali promet u Berlinu