Ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak je sudjelovao na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, te tom prigodom izjavio kako je cilj i Vlade i socijalnih partnera smanjenje dugova u zdravstvu koji iznose oko osam milijardi kuna, a nije isključio ni mogućnost poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja u cilju povećanja prihoda u zdravstvu.

“Puno je opcija koje su na stolu. Ako ne povećamo prihodovnu stranu, nećemo moći zadržati sadašnju razinu usluga u zdravstvu, posebno nećemo moći osigurati skupe lijekove i nove tehnologije”, odgovorio je Kujundžić novinarima na pitanje o poskupljenju dopunskog zdravstvenog, čije su najave prije godinu dana izazvale velike reakcije u javnosti.

Reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava bile su teme današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), na kojoj su donesene odluke o formiranju radnih skupina za te reforme. U radnim skupinama bit će predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, a jedna od njih trebala bi ponuditi rješenje za nagomilane dugove u zdravstvenom sustavu.

“Dogovorili smo se da ćemo napraviti zajedničko povjerenstvo između članova GSV-a i Vlade kako bismo rješavali probleme u zdravstvenom sustavu, koji bi po kvaliteti i dostupnosti trebalo sačuvati u Hrvatskoj”, izjavio je Kujundžić u Ministarstvu rada i mirovinskog osiguranja gdje je sudjelovao na sjednici GSV-a.

Zbog dugova u zdravstvu opcija je i rebalans proračuna 

Upitan je li realna opcija da se, zbog dugova u zdravstvu, ove godine ide u rebalans državnog proračuna, odgovorio je kako se u svakom slučaju i tu opciju može razmatrati. “Dugovi u zdravstvu već godinama su isto visoki i iznose oko osam milijardi kuna. Oni su problem koji imamo svi mi, cijela nacija. To nije problem samo sadašnjeg ili budućeg ministra ili Vlade, već hrvatska realnost i moramo svi zajedno naći rješenje kako ne stvarati dugove i kako priskrbiti više novca za očuvanje kvalitete sustava”, ustvrdio je ministar.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je pak kako očekuje da se radna skupina za zdravstvenu reformu formira vrlo brzo, prije ljeta, a zadaća će joj biti “osmisliti moguće promjene u zdravstvenom sustavu”. “Dug u zdravstvu, koji u svom ukupnom iznosu doseže 8 milijardi i 100 milijuna kuna, vrlo teško će se krpati. Stoga je odlučeno da svi zajedno promišljamo koje su to moguće promjene u sustavu zdravstva”, rekao je Sever, izdvojivši model objedinjavanja pojedinih bolnica.

Vezano uz najavljenu mirovinsku reformu, istaknuo je kako je sindikatima neprihvatljivo skraćivanje prijelaznog razdoblja za izjednačavanje dobi žena i muškaraca za odlazak u starosnu mirovinu te skraćivanje prijelaznog razdoblja za produljenje radnoga vijeka na 67 godina starosti. Upozorio je i na najave  povećanja penalizacije za prijevremeno umirovljenje, te promjene u sustavu beneficiranog radnog staža. “Mirovinski sustav čekaju promjene, a mi sa sindikalne strane ne možemo biti zadovoljni skraćivanjem prijelaznih razdoblja te ukazujemo na cijeli niz problema koje to za sobom povlači”, rekao je Sever.

Radna skupina za mirovinsku reformu razmatrat će pitanja produljenja radnog vijeka i veće penalizacije

Radna skupina, u koju će biti uključeni i sindikati i poslodavci, razmatrat će pitanje produljenja radnoga vijeka i povećane penalizacije. Naime, u Vladinim Mjerama za stabilnost mirovinskog sustava planira se veća penalizacija prijevremene mirovine i poticanje duljeg ostanka na tržištu rada. Neisplatom dodatka od 27 posto planira se smanjiti pritisak na “državni” prvi stup, a veću važnost trebao bi imati “privatni” drugi stup.

Nižu mirovinu zbog neisplate dodatka od 27 posto trebali bi imati građani rođeni nakon 1962. No, dosadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić više je puta ponovio da će im se to kompenzirati iz državnog proračuna i da pada mirovina zbog toga neće biti.

Krešimir Sever pak poručuje da se “mora pronaći model da svi korisnici mirovina iz drugoga stupa ostvaruju ista prava na dodatak, kao i oni koji su samo u prvom mirovinskom  stupu”.

Samo 16,5 posto nezaposlenih dobiva neki oblik potpore

Jedna od točaka dnevnog reda GSV-a bilo je i izvješće o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2016., koje je pokazalo da od ukupnog broja nezaposlenih, njih samo 16,5 posto dobiva nekakav oblik potpore za vrijeme nezaposlenosti. Sever smatra da se zbog toga “otvara velik prostor za rad na crno i sivu ekonomiju” te poručuje da sustav treba mijenjati kako bi se povećao obuhvat nezaposlenih koji primaju potporu.

Na GSV-u je bilo govora i o novom paketu mjera za zapošljavanje, a posebno je posvećena pozornost prekvalifikaciji nezaposlenih osoba sa osnovnom i srednjom školom. “Očito je da se u Hrvatskoj potražuje radna snaga, koju nemamo.  Zbog međusobne nepovezanosti i činjenice da ne uspijevamo u dovoljnoj mjeri prekvalificirati nezaposlene, događaju se snažni pritisci poslodavaca za povećanjem kvota za uvoz radne snage, što je za nas u sindikatima neprihvatljivo”, ustvrdio je predsjednik NHS-a.

Miroslav Venus na GSV-u je predložen za predstavnika Vlade u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.