Kuba je cijepila više svojih građana protiv covida-19 nego većina najvećih i najbogatijih država na svijetu što tu osiromašenu komunističku zemlju čini dobrim poligonom za testiranje visoko zarazne varijante omikron koja je krenula osvajati planet.

Karipski otok cijepio je više od 90 svojeg stanovništva najmanje jednom dozom, odnosno 83 posto potpuno je cijepljeno čime je ta  zemlja zauzela drugo mjesto iza Ujedinjenih Arapskih Emirata u kategoriji država iznad milijun stanovnika, pokazuju podaci stranice ‘Our World in Data.’

Dok su brojne Kubi susjedne države u Latinskoj Americi i druge države u gospodarskom razvoju kupovale cjepivo proizvedeno u bogatim državama, Kuba se uzdala u se i primijenila proizvod koji su razvili domaći znanstvenici.

Gotovo sva kubanska djeca od 2 do 18 godina cijepljena su domaćim cjepivom.

Škole su ponovno otvorene i turisti su se vratili. Bolnice i mrtvačnice koje su bile prepune na vrhuncu pandemije u kolovozu, sada rade ritmom kakav je vladao prije pandemije.

“Ovo je doista sjajno postignuće s obzirom na veličinu otoka i američki embargo koji ograničava kubanske mogućnosti uvoza”, rekao je William Moss, direktor Međunarodnog centra za cjepiva Johns Hopkins, sveučilišne skupine sa sjedištem u Sjedinjenim Državama koji radi na tome da se pristup cjepivu pravedno omogući zemljama s niskim prihodima.

Kuba navodi da njezina proteinska cjepiva Abdala, Soberana 02 i Soberana Plus pružaju zaštitu veću od 90 posto protiv simptomatskog covida-19 kada se primjenjuju u tri doze.

Međutim, Kuba još nije objavila rezultate velikih kliničkih ispitivanja u međunarodno recenziranim stručnim časopisima, niti je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) pružila na uvid tražene dokumente za odobrenje svog cjepiva.

Zbog toga su neki stručnjaci za javno zdravlje u drugim zemljama nepovjerljivi prema kubanskom cjepivu.

Kubanska cjepiva, koja se mogu proizvesti povoljno i ne zahtijevaju pohranu pri duboko niskim temperaturama, po ocjeni međunarodnih zdravstvenih stručnjaka, mogla bi biti potencijalno dobar odgovor za siromašne zemlje Latinske Amerike, Afrike i Azije.

“Spori su u objavljivanju rezultata. Ako bi cjepivo dobilo odobrenje WHO-a bilo bi doista važno u svjetskim razmjerima”, kaže Moss.

Kubanski napredak nadzire  COVAX, globalni sustav koji se skrbi da osigura pošten pristup cjepivima protiv covida za sve.

Kuba također proučava hoće li njezino cjepivo štititi i protiv omikrona, visoko zarazne varijante covid-19.

Prošli tjedan, nova su istraživanja pokazala da neka od najčešće korištenih cjepiva na svijetu pružaju slabiju zaštitu od omikrona.  No cjepiva su ipak učinkovita protiv težih oblika bolesti i smrti.

Dokumenti i potrebni podaci za ocjenu cjepiva Soberana, koje je razvio kubanski institut za cjepiva Finlay bit će dostavljeni WHO-u u prvom tromjesečju 2022., rekao je ravnatelj te ustanove Vicente Verez za Reuters.

Verez je objasnio da su njihov proces dostave potrebnih podataka usporili standardi kakve primjenjuje WHO, jer se ocjenjuju ne samo cjepiva već i pogoni za proizvodnju

“Moramo unaprijediti naš proizvodni proces kako bismo dobili prekvalifikaciju WHO-a”, objasnio je.

Kubanska biotehnologija počela je rasti 80-ih godina, uz potporu tadašnjeg vođe Fidela Castra koji je taj sektor smatrao vitalnim da si otok osigura samodostatnost u razvoju jer ta komunistička zemlja od revolucije živi pod američkim embargom. No danas su ti pogoni zastarjeli.

Verez je objasnio da sada pregovaraju s Kanadom i Italijom o proizvodnji kubanskog cjepiva u pogonima tih zemalja.

Brazilski virolog Amilcar Perez Riverol rekao je da Kubu sada očekuje novi test – varijanta omikron.

Zbog velike procijepljenosti i rano započetog procesa cijepljenja djece “ta je zemlja u stvarno pozitivnoj poziciji u odnosu na razvoj pandemije”, smatra Perez Riverol.

No negativne su strane starost kubanskog stanovništva, manjak medicinskih potrepština i nesiguran zdravstveni sustav i “zato još nije vrijeme da proglase pobjedu”, smatra Perez Riverol.