Ruanda je vrlo mala država u središnjoj Africi. Zemlju su naselila plemena Hutu i Tutsi.

Na jugu graniči s Burundijem, na zapadu s Demokratskom republikom Kongom, na sjeveru s Ugandom te na istoku s Tanzanijom.

Jedna je od najgušće naseljenih zemalja Afrike, procijenjuje se kako na 27 tisuća metara kvadratnih živi oko osam milijuna ljudi.

Godine 1895. Ruanda i susjedni Burundi postali su njemačke kolonije. Nakon Prvog svjetskog rata koloniju je preuzela Belgija, čija je vlast stroža, mnogi su se odselili u susjedne zemlje Kongo i Ugandu.

Poslije Drugog svjetskog rata Ruanda je postala mandatno područje Ujedinjenih naroda pod belgijskom upravom. Reformskim procesima koji su izjednačili pravo glasa Hutui su stjecali sve više političkih prava. Nakon atentata na kralja Mutaru III godine 1959. i bijega posljednjeg kralja Kigerija V u Ugandu nestala je monarhija Tutsija.

Pleme Hutu postaje dominantna politička snaga u neovisnoj Republici Ruandi proglašenoj 1962. godine. Prvi predsjednik bio je Grégoire Kayibanda.

Sukob između plemena Hutu i Tutsi sve se više zaoštrava.

Godine 1990. tutsijski Ruandski patriotski front (RPF) započeo je iz svojih baza u Ugandi s napadima protiv ruandske Vlade u kojoj su glavnu riječ imali Hutui. Vlada je odgovorila progonom Tutsija koje je optužila za pokušaj ponovnog porobljavanja Hutua. Borbe su se nastavile do 1992. kada je potpisan sporazum u Arushi u Tanzaniji.

U travnju 1994. godine zrakoplov u kojem su bili predsjednici Ruande, Juvénal Habyarimana i predsjednik Burundija, Cyprien Ntaryamira, obojica Hutui, oboren je pri slijetanju na aerodrom u ruandskom gradu Kigaliju. Započinje krvavi rat u kojem je u sljedeća tri mjeseca ubijeno 937 tisuća osoba.

Rat je okončan nakon što su Ruandski patriotski front i njegov vođa Paul Kagame srušili vladu i preuzeli vlast.