Objavljeno u Nacionalu br. 626, 2007-11-12

PROŠLOTJEDNI OBRAČUN makedonske policije s naoružanom grupom Albanaca kraj Tetova ukazuje na to da se borba za neovisnost Kosova lako može pretvoriti u oružani sukob

Selo Brodec nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Makedonije, iznad uske udoline na obroncima Šar planine, pedesetak kilometara zapadno od makedonskog glavnog grada Skopja, desetak kilometara sjeverozapadno od Tetova, glavnog urbanog centra zapadne Albanije gdje pretežno žive Albanci. Brodec je posljednje veće selo na putu od Tetova prema granici Makedonije s Kosovom, koja je od Brodeca udaljena samo pet kilometara. Selo je nastanjeno Albancima.

U to selo u srijedu 7. studenoga u 4 sata i 30 minuta ujutro upala je posebna postrojba makedonske policije obučena za antiterorističke akcije, kako bi pohvatala grupu naoružanih Albanaca, za koje je makedonska obavještajna služba saznala da se nalaze u tom području. Pripadnici grupe pružili su otpor, pa je došlo do obračuna koji je trajao sve do rano poslije podne. U obračunu su pobijedili pripadnici makedonske posebne policije. Otpor je svladan, šest pripadnika albanske grupe je ubijeno, a trinaest ih se predalo. Četiri mrtva tijela pronađena su u jednoj štali nedaleko seoske džamije, a druga dva u jednom zaselku. Među ubijenima odmah je, tvrdi makedonska štampa, identificiran Lirim Jakupi, od ranije poznat kao pripadnik albanskih oružanih formacija, koji je prije mjesec dana pobjegao iz zatvora Dubrava na Kosovu, te se prebacio preko granice u Makedoniju. Nešto kasnije – prema tvrdnjama makedonske štampe – identificirano je tijelo Ramadana Šitija, još jednog bjegunca iz zatvora Dubrava, koji se, čini se, raznio bombom kada je vidio da će biti uhvaćen.

Makedonska policija potom je izvršila detaljan pretres sela i okolnih zaselaka, te naišla na značajne količine oružja i vojne opreme, te neke vrlo zanimljive indicije o načinu kako je funkcionirala ta grupa. U petak je nađeno oružje pokazano novinarima i vojnim atašeima stranih diplomatskih predstavništava u vojarni “Đorđe Petrov” u Skopju. Tamo je bilo izloženo jako mnogo oružja, po nekim procjenama dovoljno da se vrhunski opremi postrojba od oko 150 ljudi. Među izloženim oružjem bile su čak i dvije rakete tipa “Stinger” za obaranje aviona i helikoptera, velika količina automatskog oružja, mina te municije dovoljne za višemjesečno ratovanje, hrane, lijekova i druge opreme. Golema količina oružja, ali i neke druge stvari pronađene prilikom pretresa terena, kao što su rovovi i bunkeri sagrađeni na širem području sela Brodec i okolnih zaselaka, ukazuju na to da su se tamošnji Albanci pripremali da selo pretvore u svoju čvršću i trajniju bazu. Jedan detalj posebno spominje makedonska štampa, a to je činjenica da su neki od albanskih boraca bili odjeveni u uniforme armije jedne zapadne zemlje. Sada se iz toga izvlače neki dalekosežni zaključci o tome kako su neke zapadne sile pomagale da se oformi baza, opreme ljudi, ali i da im se pomogne na još jedan način. Vojnici zapadnih zemalja stacionirani na Kosovu mogu slobodno prelaziti granicu s Makedonijom, pri čemu im je uniforma dovoljna legitimacija. Drugim riječima, i ovi albanski borci mogli su tako prelaziti granicu.

PRISTAŠE VODEĆE ALBANSKE STRANKE u Makedoniji DPA, na skupu podrške NATO-u u Tetovu; Albanci čine 25 posto stanovništva MakedonijeOkršaj u selu nedaleko makedonsko-kosovske granice izazvao je veliku pozornost i uzbuđenje u Makedoniji, jer je tamošnje stanovnike upozorio da bi se mogle ponoviti dramatične scene od prije šest godina, kada su 2001., sukobi između pripadnika makedonskih službi sigurnosti i albanskih gerilaca prerasli gotovo u građanski rat. Tada je makedonska vlada, uz značajnu pomoć iz inozemstva, uspjela slomiti albansku gerilu. Potom je raznim koncilijantnim potezima prema albanskim strankama, koje politički predstavljaju u makedonskim državnim organima veliku albansku manjinu u Makedoniji, uspjela smiriti političku situaciju. Čule su se i neke tvrdnje da oružje u selu Brodec uopće nije bilo namijenjeno raspirivanju međuetničkih sukoba u Makedoniji, nego je bilo pripremljeno za eventualne akcije s druge strane granice na Kosovu, a možda čak i u južnoj Srbiji uz granicu s Kosovom. Sadašnja dinamika političkih događanja u ovom dijelu Balkana ukazuje da je ova druga hipoteza vjerojatnija.

Okršaj u selu Brodec nije prvi incident, bilo ih je još nekoliko, a svi su bili povezani, ne sa situacijom u Makedoniji, nego sa situacijom na Kosovu. Nešto ranije ubijen je jedan od bjegunaca iz kosovskog zatvora. Zabilježeni su i neki incidenti uz granicu, pa je očito da se ovdje vodi borba za kontrolu nad putem koji od Tetova vodi prema granici s Kosovom. Po svemu sudeći u Brodecu se okupljala jedna oružana grupa koja se pripremala za akcije na teritoriju Kosova ili oko Kosova, i, nije jedina. Prije nekoliko tjedana ponovno se javila radikalna oružana formacija kosovskih Albanaca, Albanska nacionalna armija – ANA, čiji su se predstavnici dali snimiti noću u uniformama, naoružani, pod maskama. Navodno je snimka napravljena unutar Kosova. Nekoliko dana kasnije Hrvatska radiotelevizija objavila je još jednu snimku naoružanih Albanaca, koja je snimljena – navodno – negdje na sjeveru Makedonije. Na snimci jedan od Albanaca tvrdi kako su se oni organizirali zato da brane albanska područja od tzv. Vojske cara Lazara, paravojne srpske organizacije, koja posljednjih mjeseci poziva Srbe da se organiziraju i izvrše upad u Kosovo, ako Kosovo proglasi nezavisnost.

Premijer Kosova Agim Ceku s posrednicima u kosovsko-srpskim pregovorima: Frankom Wisnerom, Aleksandrom Harčenkom i Wolfgangom IschingeromMnogo je najava da bi Kosovo moglo proglasiti nezavisnost nakon 10. prosinca, kada je rok završetka srpsko-kosovskih pregovora, što se vode uz posredništvo međunarodne trojke, njemačkog diplomata Wolfganga Ischingera, američkog diplomata Franka Wisnera i ruskog diplomata Aleksandra Bocana Harčenka. Malo je izgleda da će ti pregovori dati bilo kakvih rezultata, iako posrednici tvrde da je napredak postignut, jer obje strane razgovaraju o 14 načela, što su ih ponudili posrednici. Problem je u tome što Srbija traži da se u ta načela unesu promjene po kojima bi Kosovo ostalo pod suverenitetom Srbije, a kosovski Albanci na to ne pristaju. Srbija učestalo izlazi s kojekakvim prijedlozima po kojima bi Kosovu dala, ono što naziva “suštinska autonomija”, ali bi zadržala suverenitet nad Kosovom, makar to značilo samo to da bi se u srpskim školama i dalje djeci davale zemljopisne karte na kojima bi Kosovo bilo obojano istom bojom kao i Srbija.

Vodstvo kosovskih Albanaca čeka da prođe još tih mjesec dana, da istekne rok do kada se pregovori vode, jer vjeruju da će se u tom trenutku nalaziti u novoj diplomatskoj situaciji. Oni će za neuspjeh pregovora moći optužiti Srbiju, što ih oslobađa pregovaračkih obveza, pa mogu napraviti ono što su najavili, proglasiti nezavisnost. Za to imaju podršku Sjedinjenih Država, koje bi vjerojatno bile spremne tu nezavisnost odmah priznati, a i značajnog broja europskih zemalja, koje bi s priznanjem mogle pričekati, i to zato jer postoji određeni broj zemalja članica Europske Unije, koje se tome protive. Poznavatelji tamošnjih prilika tvrde da se proglašenje nezavisnosti Kosova ipak neće dogoditi odmah nakon 10. prosinca, nego možda tek u prvom mjesecima sljedeće godine, i to stoga što će u međuvremenu biti nužno da se reformira međunarodno prisustvo na Kosovu, gdje institucije Europske Unije jače preuzimaju kontrolu. No, s druge strane, vodstvo kosovskih Albanaca neće biti spremno da se proglašenje nezavisnosti oteže unedogled. Tu u cijelu priču ulaze novi igrači.

U PRETRESU TERENA u okolici Tetova pronađene su velike količine modernog naoružanja, rovovi i bunkeriS raznih strana upozorava se kako je kosovska situacija vrlo osjetljiva, te kako bi se mogla radikalizirati, pa čak i izazvati nasilje. Sa srpske strane se s vremena na vrijeme daje do znanja da bi u Srbiji moglo doći do zahtjeva da se vojno intervenira ako Kosovo proglasi nezavisnost, ali za tako nešto nema velikih izgleda iz političkih razloga. Vjerojatnije je da bi nasilje mogla potaknuti albanska strana. Televizijske snimke naoružanih pripadnika kojekakvih paravojnih grupa zapravo su upozorenje kako su Albanci spremni i na nasilje, ako se njihova legitimna težnja za samoodređenjem neće poštivati. Da se ovdje ne radi samo o videosnimkama, nego i o ozbiljnoj prijetnji dokaz je oružje otkriveno u selu Brodec. Tamo se očito pripremalo stvaranje značajne oružane grupe, koja bi mogla imati i ozbiljne operativne mogućnosti.

Mogu se pretpostaviti razni ciljevi koje bi takva grupa mogla napasti kako bi učinila pritisak na međunarodnu zajednicu da prihvati nezavisno Kosovo. Najočitiji su cilj srpske enklave unutar Kosova, jer bi ozbiljniji napad na neku od enklava mogao dovesti do značajne krize, do masovnog iseljavanja Srba, što bi moglo potaknuti međunarodnu zajednicu na neke poteze. Nije isključeno da su se planirale i oružane provokacije u dijelu sjevernog Kosova koje je pod srpskom kontrolom, a pogotovo u području južne Srbije oko Medveđe i Bujanovca gdje uz granicu s Kosovom živi albansko stanovništvo. Tamo je prije nekoliko tjedana došlo do teškog incidenta kada su neki naoružani Albanci u uniformama počeli zaustavljati promet, pa su intervenirale srpske snage sigurnosti, te je u okršaju bilo i žrtava. Srpske snage sigurnosti imaju problema s kontrolom situacije i u Sandžaku gdje su se pojavile grupe islamskih ekstremista vehabija.

Srpski su mediji opširno izvještavali o događajima u selu Brodec, shvaćajući da se taj događaj, koji se zbio u susjednoj državi, itekako tiče onoga što će se u sljedećem razdoblju događati u vezi Kosova i južne Srbije. Tamo je, doduše, razbijena jedna grupa i otkriveno skladište oružja, ali je veliko pitanje nema li u tom području Makedonije još takvih grupa i skrovišta, a posebno nema li takvih grupa i skrovišta na području Kosova. Srpski tisak posebno uznemiruju indicije koje govore da su pripadnici razbijene grupe imali moguću podršku nekih zapadnih zemalja, zapadnih vojski ili zapadnih tajnih službi. Mnogo je pitanja odakle tim kosovskim Albancima u Makedoniji zapadne uniforme i “Stingeri”, ne znači li to da i netko na Zapadu sudjeluje u pripremama za eventualno buduće izbijanje nasilja u trenucima kada će se rješavati pitanje Kosova.

MAKEDONSKA VOJSKA u stanju je pripravnosti na granici s Kosovom gdje je krajem prošlog mjeseca u okršaju s gerilcima poginuo makedonski policajacTeško će biti kontrolirati nasilje koje bi moglo izbiti u sljedećim tjednima jer će razina tog nasilja ovisiti o volji onih koji će ga poticati. Jasno je da se za takvu mogućnost pripremaju i oni koji će imati zadatak da ga spriječe. Akcija makedonske posebne policije je očito preventivnog karaktera. Poznato je da Srbija značajno jača svoje snage u području Bujanovca i Medveđe uz granicu s Kosovom, a nedavno ih je posjetio i srbijanski predsjednik Boris Tadić. Za moguće nasilje pripremaju se i međunarodne snage na Kosovu. No, uz sve pripreme nasilje će se teško spriječiti samo vojnim i sigurnosnim mjerama. Sve je više znakova da je u širem području pripremljeno više različitih manjih grupa sposobnih za nasilne akcije, a pojava incidenata na širokom području ukazuje na to da je možda riječ o koordiniranom planu, koji bi se aktivirao ako se daljnji događaji ne bi odvijali na način kako to kosovski Albanci očekuju.

INCIDENTI NA GRANICI S KOSOVOM

Selo Brodec u kojem je makedonska policija ubila šest a zarobila 13 pripadnika paravojne skupine Albanaca, udaljeno je pet kilometara od granice s Kosovom. Prošlotjedni obračun samo je jedan u nizu na tom makedonskom pograničnom području, nastanjenom Albancima. Naoružani Albanci ne skrivaju svoju aktivnost pa su u javnost pustili svoje snimke kako bi upozorili međunarodnu zajednicu na što su spremni ako Kosovo ne dobije samostalnost.